'Pij vodu gdje je konji piju, jedi one gljive na kojima su komarci': fact-check prirodnih „mudrosti“ - Monitor.hr
20.07. (21:00)

Ne vjeruj meme-ovima, za tvoje dobro

‘Pij vodu gdje je konji piju, jedi one gljive na kojima su komarci’: fact-check prirodnih „mudrosti“

Liječnik s intenzivne Igor Berecki za Bug reagira na viralni „meme“ koji nudi navodne drevne prirodne mudrosti – od toga da je dobro piti iz izvora gdje konji piju (jer je to znak čiste vode), do toga da bereš gljive s kukcima. Analiza pokazuje da su neke tvrdnje romantične, neke benigno pogrešne, a neke opasne po život. Iako ponekad zvuče logično ili inspirativno, ovakve poruke često miješaju poluistine i mitove koji mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Ukratko: priroda je lijepa, ali medicina je preciznija.


Slične vijesti

12.06. (22:00)

Kad AI glumi čovjeka, zaboravi na "hmm" i "znaš ono"

Kako prepoznati deepfake? Više od pogleda ispod haube

AI-tehnologija koristi za generiranje vizualnog (i drugog) sadržaja koji izgleda sve uvjerljivije. Motivacije za stvaranje takvih dezinformacijskih sadržaja različite su i neke nisu nužno zlonamjerne, od eksperimentiranja do igranja novim alatima. Britanski The Guardian, u članku u kojem objašnjava kako raspoznati deepfake i sadržaje generirane uz pomoć alata umjetne inteligencije, napominje kako je videozapise, posebno one u kojima se pojavljuju ljudi, teže lažirati nego fotografije ili zvuk. Budući da videozapis uključuje sliku, pokret i zvuk, ti su elementi često neusklađeni. Ljudski zvuk generiran umjetnom inteligencijom često ima blaži ton, a govor je manje konverzacijski od onoga kako obično razgovaramo. Uz to, ne čuje se puno emocija, zastajkivanja ili poštapalica. Novinari bi trebali provjeravati sumnjivi sadržaj s nekoliko metoda, a ako je poznata osoba u pitanju, izravnim kontaktiranjem te osobe. Faktograf

03.04. (00:00)

Lažima je 1. travanj, a istini 2. travanj

Fact-checking u Hrvatskoj: borba protiv dezinformacija uz pomoć AI-a

Internacionalni Fact-Checking dan obilježava se 2. travnja, podsjećajući na važnost provjere informacija u digitalnom dobu. U Hrvatskoj se razvijaju projekti poput ADMO-a i HUDI-ja, no nedostatak resursa i medijska nepismenost ostaju izazovi. AI ubrzava širenje dezinformacija, ali i pomaže u njihovom otkrivanju. Stručnjaci ističu da tehnologija ne može zamijeniti ljudsku analizu, već je nadopunjuje. Automatizacija će unaprijediti fact-checking, ali ključna ostaje kombinacija umjetne inteligencije i ljudske prosudbe. Netokracija

04.03. (20:00)

Vidio sam na internetu pa mora da je istina

Priča o perzijskoj princezi i samoubojstvima 13-ero muškaraca koje je navodno odbila nije utemeljena

Na društvenim mrežama često se dijele fotografije s pričom navodne perzijske princeze iz 19. stoljeća, koja je bila simbol ljepote. Većina objava i članaka zapravo donosi fotografije dvije različite osobe koje su živjele tijekom Kadžarskog Carstva (eng. Qajar Iran/Persia/Empire) koje je trajalo od 1785. do 1925. godine. One jesu bile kćeri šaha koji je vladao Perzijom u 19. stoljeću, i bile su utjecajne i zanimljive osobe u pogledu obrazovanja i javnih kritika očevog režima, no drugih konkretnih podataka (kao o navedenim muškarcima koji su bili odbijeni pa su se ubili) nema. Međutim, fotografije se na društvenim mrežama koriste za postizanje viralnosti koja se temelji na mizoginiji i “srazu” s trenutnim društvenim i rodnim normama i standardima ljepote. Valja uzeti u obzir da je tada bilo teško razlikovati rodne norme. Dlake po tijelu nisu bile neuobičajene i nisu se nužno uklanjale brijanjem kao danas, zbog čega nije bilo neobično da i žene imaju tanke brčiće. Faktograf

19.01. (15:00)

Polarizirano drušvo odgovara kapitalu

Škaričić: Čekićem po fektčekerima

Meta u SAD-u neće više koristiti usluge factchecking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trumpa svijetu donosi nove nevolje, a Zuckerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Nataša Škaričić za Novosti

23.12.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Lažne vijesti ne poznaju granice: kako se protiv njih bore organizacije u Hrvatskoj i regiji

Premda nije u svakoj od država situacija ista, svi se sugovornici slažu da je upravo kriza profesionalnih medija bila glavni okidač za pojavu i jače širenje lažnih vijesti. Sve je krenulo, kažu stručnjaci, još u financijskoj krizi 2007/2008. kada su ugašena regionalna dopisništva, a prve žrtve bile istraživačko i reportažno novinarstvo. Novinari dobro znaju svoj posao, ali ga ne mogu nesmetano obavljati. Lažne informacije u pravilu bujaju u doba velikih društvenih i političkih kriza. Na društvenim mrežama aktivan je Metin Third-Party Fact-Checking program za provjeru informacija, a u što su uključeni Faktograf i Istinomer, iako su i oni skloni greškama. Ministarstvo kulture pokrenulo je 12 projekata s tematskim fact-checkingom, a tu je još i Adria Digital Media Observatory (ADMO) u koji su uključeni pojedini mediji i sveučilišta. Na razini EU usvojen je Akt o digitalnim uslugama koji obvezuje velike kompanije poput Googlea, Mete, TikToka i druge da ih izvješćuju o svom radu na promicanju vjerodostojnog sadržaja, kao i oglašavanja koje se temelje na dezinformacijama. Netokracija

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug