Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva - Monitor.hr
Prekjučer (11:00)

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

18.04. (17:00)

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

20.03. (14:00)

I po inflaciji, usput

Novi podaci: Hrvatska rekorder po rastu plaća u EU

Najveća povećanja troškova plaća po satu za cijelo gospodarstvo bilježe se u Hrvatskoj (13,9 posto), Poljskoj (13,8), Rumunjskoj (13,1) i Bugarskoj (13), izvijestio je Eurostat. U četvrtom tromjesečju lani troškovi rada po satu povećali su se prosječno za 4,3 posto u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine. Najmanje povećanje vrijednosti sata rada bilježi se pak u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Finskoj i Švedskoj. Danica

10.02. (23:00)

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

07.12.2024. (14:00)

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

04.10.2024. (09:00)

Frizeri i dalje čekaju na "tech plate"

Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla na 1349 eura, a IT sektor prednjači

U trećem kvartalu 2024., prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, uz rast od 16% u odnosu na lani. Medijalna plaća je niža (1255 eura), no također raste. IT sektor dominira s najvišim plaćama, 22% iznad prosjeka, dok tekstilni radnici i uslužni sektor zaostaju s plaćama od oko 950 eura. Zaposleni u državnim tvrtkama zabilježili su najveći rast (14%), dok su najniže plaće zabilježene u istočnoj Hrvatskoj. Razlike su vidljive i između spolova, obrazovanja i radnog iskustva, s muškarcima koji zarađuju 16% više od žena. Nacional

20.09.2024. (14:00)

Bogati bogatiji, a ostalima za burek

U pripremi porezna reforma koja će rezultirati povećavanjem plaća, u igri tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

16.09.2024. (15:00)

Svejedno tko ocjenjuje šefa kad je jedina opcija 'izvrstan'

Plaće javnih službenika ovisit će o ocjeni šefa. ‘A tko će njega ocjenjivati?’

Od Nove godine uvodi se novi sustav ocjenjivanja državnih i javnih službenika, gdje će nadređeni ocjenjivati njihove rezultate i radne odnose. Ocjene, koje se kreću od “nezadovoljava” do “izvrstan”, utjecat će na plaće i moguće otkaze. Sindikati izražavaju zabrinutost, tvrdeći da će ravnatelji imati miljenike te upozoravaju na nepravednost i potencijalni sukob interesa. Iako neki ravnatelji podržavaju sustav, strahuje se da će to stvoriti neprijateljsku atmosferu u institucijama. Nacional

10.09.2024. (19:00)

Plaće rastu brže od predizbornih obećanja, ali samo za one s dobrim vezama

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura, kod privatnika 1028

Plaće zaposlenih kod poduzetnika su u prosjeku za 120 manje od objavljene ukupne prosječne plaće. Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura. Zbog same činjenice da zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj čine jako velik udio zaposlenih, javni sektor “umjetno” povećava prosječnu plaću. Točnije, podatak o prosječnoj plaći u državi ne daje potpunu sliku o snazi gospodarstva jer na njih puno utječe javni sektor, tj. država. Plaće su rasle, ali su isto tako iskorištene za izbore ove godine. Sindikati su se pritiskom na Vladu izborili za veće plaće u javnom sektoru, ali pod lažnim argumentom, da su u privatnom sektoru rasle puno više. Branimir Perković za Index.

24.08.2024. (16:00)

Nešto se i ušpara

Srpska TikTokerica koja radi sezone u Hrvatskoj: Može se zaraditi od 900 do 2500 eura

Ovisno o poslu koji radite. Sobarice su plaćene oko 1000 eura, konobari od 1000 do 1700 eura, rad u kuhinji je plaćen između 1000 i 2500 eura, ovisno o znanju i iskustvu. Recepcija, animacija i spa pozicije od 900 do 1500 eura. Radiš 8, 10, 12 sati na dan, kako kad. Imaš jedan dan tjedno slobodno i taj dan izbjegavaš mjesto gdje radiš u širokom luku. Posao kao posao, mora se odraditi. Nisam oduševljena, ali sam zadovoljna zaradom. Hrana i smještaj su osigurani od strane poslodavca, što je jedini način na uštedite novac kad dođete, objasnila je Bojana koja već četiri sezone radi u Hrvatskoj, dok ostatak godine predaje engleski u Vijetnamu. Index