Podjela rada po spolu starija je nego što se mislilo, čini se - Monitor.hr
20.08. (11:00)

Rad spolova

Podjela rada po spolu starija je nego što se mislilo, čini se

Fosilizirani otisci stopala osam mužjaka vrste Paranthropus boisei, pronađeni u Keniji i stari 1,4 milijuna godina, sugeriraju da je spolna podjela rada postojala još u ranom pleistocenu. Izostanak žena i djece na tom putovanju uz obalu jezera Turkana ukazuje na to da su mužjaci obavljali posebne zadatke poput lova ili obrambenih patrola. Najnovije 2D i 3D analize otisaka, objavljene u časopisu PNAS, otkrivaju i da su ti drevni srodnici ljudi bili znatno viši i krupniji nego što se ranije smatralo, što otvara nova pitanja o razlozima njihova izumiranja. Mreža


Slične vijesti

02.10. (13:00)

Jedne muči AI, druge sve ostalo

Generacija Z priželjkuje da se milenijalci ranije umirove kako bi mogli preuzeti njihove poslove

Milenijalci se na tržištu rada suočavaju s dvostrukim pritiskom – s jedne strane ih generacija Z na TikToku poziva na prijevremenu mirovinu kako bi oslobodila radna mjesta, dok s druge strane umjetna inteligencija smanjuje zapošljavanje mlađih kadrova. Iako najstariji milenijalci pune 45 godina, financijska realnost poput brige za djecu i ostarjele roditelje, uz nedostatak ušteđevine, onemogućuje im odlazak u mirovinu. Istovremeno, podaci pokazuju da kompanije zapošljavaju sve starije radnike, ostavljajući i generaciju Z i milenijalce u neizvjesnosti dok AI mijenja pravila igre. Nacional

29.09. (11:00)

Malo radiš, malo odeš u shopping

Novi trend ‘microshifting’: Klasično radno vrijeme od 9 do 17 sati polako odlazi u povijest

Sve je popularniji trend rada koji podrazumijeva raspoređivanje posla u kratke, fokusirane blokove u trajanju od 45 do 90 minuta isprekidane privatnim obavezama. Prema istraživanjima, više od polovice zaposlenih već koristi ovaj model, dok ga čak 72 posto pripadnika mlađih generacija želi isprobati. Iako donosi bolju ravnotežu i sprječava sagorijevanje, stručnjaci upozoravaju na opasnost od brisanja granica privatnog života i prelaska u kulturu stalne dostupnosti, zbog čega kompanije uvode dogovorene termine suradnje. tportal

13.09. (22:00)

Plaća stresa vrijedna

Porazna hrvatska stvarnost: Svaki treći radnik na rubu živaca zbog posla

Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, čak 32 posto zaposlenih u Hrvatskoj (više od pola milijuna ljudi) lani se na poslu suočavalo sa stresom, depresijom ili tjeskobom, čime smo se smjestili znatno iznad prosjeka EU koji iznosi 29 posto. Najgora je situacija u Grčkoj s 48 posto, dok je Danska najbolja s 19 posto. Zbog ovih alarmantnih brojki, koje uključuju probleme s prekomjernim opterećenjem i mobingom, Europski parlament žurno poziva na donošenje novog zakona o procjeni psihosocijalnih rizika na radnim mjestima. Danica

25.08. (21:00)

Da ne bi bilo 'hihi evo mene opet'

Tema na Forumu: Što ako odustaneš od već prihvaćenog posla zbog drugog na kojem su bolji uvjeti?

Jedan forumaš piše kako je nedavno kod apliciranja za posao prihvatio jednu ponudu, da bi ubrzo dobio priliku da radi na drugom poslu koji mu više odgovara. Iako je poslodavcu 1 kulturno otkazao mailom, brine ga je li si time trajno zatvorio neka vrata. Prihvatio sam posao br 1 koji je bio manji na listi prioriteta, jer nisam znao hoće li me odabrati na poslu 2 koji više želim, nisam sad mogo reć da čekam da mi jave za drugi posao jer bi time bio automatski eliminiran te bi moguće ostao bez obje prilike, budući da nisam znao ishod... Javili su se forumaši sa sličnim iskustvima, koji bi uglavnom postupili kao i on, premda im ostaju upitnici nad glavom što bi bilo kad bi bilo, u slučaju otkaza i slično.

16.08. (19:00)

Ništa bez motike

Klesari, pekari i vinari: Kako su srednjovjekovni obrti preživjeli stoljeća i oblikovali moderni rad

Srednjovjekovno društvo dijelilo se na svećenstvo, plemstvo i seljake. Širenjem trgovine razvija se obrtnička srednja klasa okupljena u cehove, a uslijed kuge i nestašice radne snage raste im značaj. Mnogi poslovi iz tog doba, poput mesara, pekara, klesara, tkača, vinara, ribara i poljoprivrednika, opstali su do danas. Iako su radili u teškim uvjetima i uz skromne alate, njihova je proizvodnja osiguravala opstanak zajednice. Modernizacija i nova tehnologija promijenile su alate i obujam rada, ali temeljna uloga ovih struka ostala je nezaobilazan dio svakodnevice. Mental Floss

09.08. (15:00)

Tko dulje radi, manje se boji gladi

Sjevernjaci na poslu ostaju najduže, jug Europe prvi odlazi u mirovinu

Prema novim podacima Eurostata, radni vijek u Europi najduži je na sjeveru, a najkraći na jugu. Rekorder je Nizozemska s 44 godine očekivanog radnog staža, a slijede je Švedska, Danska i Estonija. Na dnu ljestvice nalaze se Rumunjska (32,7 godina) i Italija (33). Hrvatska se s prosjekom od 35,1 godine također nalazi pri dnu, iza Slovenije i Srbije. Kod muškaraca, Hrvati su među najniže rangiranima u EU (36,3 godine). Ipak, bilježi se blagi napredak – radni vijek u Hrvatskoj porastao je za godinu dana u odnosu na 2023. Danica

30.07. (16:00)

I u poslu je dobro biti monogaman

Job hugging: Novi trend na tržištu rada u kojem sigurnost pobjeđuje ambiciju

Nakon “velike ostavke” i razdoblja učestalog mijenjanja poslova (job hopping), nastupio je job hugging – trend u kojem radnici, potaknuti ekonomskom neizvjesnošću, inflacijom i strahom od umjetne inteligencije, biraju sigurnost umjesto rizika. Iako visoka stopa zadržavanja radnika poslodavcima djeluje stabilno, ostanak na poslu iz straha, a ne iz zadovoljstva, vodi do stagnacije i pada motivacije. Stručnjaci zato savjetuju “pivotiranje na mjestu”: rad na novim projektima i učenje novih vještina unutar postojeće tvrtke. Poruka je jasna – u redu je čuvati stabilnost, ali ne i prestati ulagati u vlastiti razvoj. Index

23.07. (21:00)

Na plažu s laptopom

Čak 71% zaposlenika provjerava poslovni mail na godišnjem

Najčešće zbog straha od zaostajanja s poslom ili propuštanja važnih informacija. Uzrok često leži u lošoj organizaciji unutar tima, nedostatku povjerenja i prevelikoj ovisnosti o pojedincu. Gotovo polovica, njih 48 %, to čini iz straha da će propustiti nešto važno. Trećina se boji da će zaostati s poslom, a svaki peti brine da bi kolegama mogao djelovati nepouzdano ako ne odgovori dovoljno brzo. Kako biste se uistinu odmorili, ključni su jasna podjela zadataka i dobar primjer voditelja. Isključite obavijesti, postavite automatski odgovor s kontaktom zamjene, a ako baš morate provjeravati poruke, ograničite to na točno određeno vrijeme. Dobar tim funkcionira i kada niste dostupni. Poslovni

21.07. (01:00)

Sve za naknadu, naknadu ni za što

Doktor znanosti na burzi: Ono kad aktivno tražiš posao koji zapravo ne želiš dobiti

Kulturpunkt donosi priču kroz koju zapravo mnogi prolaze za vrijeme nezaposlenosti. U ovom slučaju autor je planirao završiti doktorat, primati naknadu od HZZ-a i poslije tražiti posao (iako je i tada radio, ali honorarno). No, da bi primao naknadu morao se javljati na natječaje i ići na intervjue za zaposlenje. Za koje je uglavnom bio prekvalificiran. No, uvidio je i da poslodavci kod kojih je išao na razgovor nisu imali u planu ponuditi mu posao… Kroz niz komičnih i pro forma razgovora – od administracije do kazališnog šaptača – analizira rigidnost sustava, rastuću birokratizaciju kulture i inflaciju tradicionalnog koncepta sigurnog zaposlenja. Tekst razotkriva kako suvremeno tržište rada degradira ljudsko dostojanstvo, pretvarajući egzistencijalno pitanje u ponižavajuće i otuđujuće natjecanje.

07.06. (20:00)

Automatizirani menadžer

Algoritamsko upravljanje: Zašto čovjek mora imati zadnju riječ u svijetu nevidljivih šefova

Sve veća primjena umjetne inteligencije u poslovanju uvodi pojam algoritamskog upravljanja, gdje softver umjesto ljudi donosi odluke o zapošljavanju, ocjenjivanju učinka i otkazima. Dok poslodavci u automatizaciji vide uštede i učinkovitost, sindikati upozoravaju na opasnosti od digitalnog mikromenadžmenta, pretjeranog nadzora i gubitka radničkih prava. Europa stoga zakonodavno inzistira na obveznom ljudskom nadzoru nad ključnim odlukama. Hrvatska još ne bilježi masovnu primjenu ovih sustava, što pruža idealnu priliku za pravovremeno definiranje jasnih pravila. Najveći izazov budućnosti neće biti tehnološki napredak, već očuvanje ljudske odgovornosti, privatnosti i slobodnog društva. Bug