Kamo po novac za pokretanje posla: Izvori financiranja za mlade poduzetnike u Hrvatskoj - Monitor.hr
Prekjučer (18:00)

Hrana za poslovne bebe

Kamo po novac za pokretanje posla: Izvori financiranja za mlade poduzetnike u Hrvatskoj

Hrvatski mladi poduzetnici puni su optimizma i ideja, no često zapinju na birokraciji i financiranju. Srećom, na raspolaganju im je više izvora podrške. Za brzorastuće tehnološke startupove tu su VC fondovi i poslovni anđeli. Za početnike bez iskustva HZZ nudi potpore za samozapošljavanje do 20.000 €, HAMAG-BICRO omogućuje povoljne mikro zajmove do 50.000 € te vaučere, dok HBOR nudi povoljnije kredite za mlade. Dostupni su i EU fondovi poput programa Erasmus te potpora za istraživače. Najvažnije je prvo pronaći kupce, definirati održiv model, a tek potom tražiti odgovarajući izvor financiranja. Lider


Slične vijesti

Nedjelja (12:00)

S kreveta na sastanak u tri sekunde

Povijesnu zgradu misle prenamijeniti u prostor za mlade poduzetnike, tamo bi mogli i živjeti

Radi se o zgradi u centru Koprivnice koja je zaštićeni spomenik kulture, trenutno prekrivena reklamnom ceradom. Čekalo se da Grad postane stopostotni vlasnik, a sad bi mogli krenuti u obnovu u okviru zanimljivog projekta “CowoRking cOLiving copLayINg”, akronima CROLLIN, koji urbane sredine formiraju u multifunkcionalni prostor za mlade poduzetnike. U tom bi prostoru poduzetnici zajednički radili u uredima, imali zajedničke resurse i dvorane za razonodu na raspolaganju, ali i stanovali. Imali bi na raspolaganju brzi internet, radne stolove, zajedničke sobe za sastanke, uredsku opremu. Ali i pojedinačne sobe za spavanje te zajednički dnevni boravak, kuhinju, kupaonicu… Danica.. o projektu pisao i Lokalni prije tri godine.

20.10. (14:00)

Gospodarstvo na dionice, političari na oprezu

Sabor raspravljao o novom Zakonu o tržištu kapitala: Lakše financiranje za poduzetnike i manje administracije

Saborska većina podržala je konačni tekst Zakona o tržištu kapitala s ciljem lakšeg financiranja poduzeća i smanjenja administrativnih troškova. Predstavnici HDZ-a i DP-a istaknuli su važnost alternativnih izvora financiranja izvan bankarskih kredita. Marijana Puljak (Centar) prigovorila je izostanku državnih tvrtki, poput HEP-a, na burzi. Boris Lalovac (SDP) upozorio je na rastuće troškove zaduživanja na globalnim tržištima. Državni tajnik Matej Bule pojasnio je ključne izmjene: podizanje praga za izuzeće od objave prospekta na 12 milijuna eura, viši prag za prijavu transakcija uprave (20.000 eura) te uvođenje rodne ravnoteže i smanjenje administrativnih nameta. tportal

23.09. (15:00)

Stare cijene idu u vremensku kapsulu

Sve što trebate znati o novim pravilima igre i sidrenim cijenama u Hrvatskoj

Novi paket mjera izravne kontrole cijena (stupa na snagu 1. listopada 2026.) proširuje obvezu isticanja i objave takozvanih sidrenih (dodatnih) cijena na sve proizvode i sve usluge.

Ključne novosti i pravila obuhvaćaju:

  • Širenje obuhvata: Mjera više ne vrijedi samo za hranu i potrepštine (FMCG), već obuhvaća i tehniku, odjeću, namještaj te sve vrste usluga (ugostiteljske, frizerske, servisne itd.).
  • Novi referentni datum: Za sve novouključene proizvode i usluge referentni datum sidrenja je 10. rujna 2026. (uzima se cijena koja je vrijedila tog dana, bez popusta). Za raniji FMCG asortiman ostaje stari datum od 2. svibnja 2025.
  • Obveza na prodajnim mjestima: Trgovci i pružatelji usluga moraju uz važeću maloprodajnu cijenu na polici, privjesnici ili cjeniku jasno istaknuti i dodatnu cijenu (uz preporuku navođenja datuma, npr. 10.09.2026.).
  • Objava cjenika na webu: Svi trgovci i pružatelji usluga s mrežnom stranicom moraju svakodnevno (najkasnije do 8:00 sati ujutro) objavljivati cjenik u strukturiranom digitalnom formatu (CSV ili XML) pogodnom za automatsku obradu i strojno čitanje.
  • Pravila za poslovnice i web shopove: Trgovci s više lokacija ili web shopom moraju izraditi zasebnu datoteku za svaku pojedinu poslovnicu/objekt, uz strogo propisan naziv datoteke i uključeni status raspoloživosti robe (dostupno / nedostupno). Pohranjeni cjenici moraju biti javno dostupni minimalno 30 dana.

Očitovanje ministarstva (PDF)

15.09. (10:00)

Lako je uzeti pare, treba ih znati i zaraditi

Potpore za samozapošljavanje: Više od 55 tisuća korisnika i gotovo pola milijarde eura isplaćenih sredstava

Program je počeo prije 11 godina. Do kraja rujna nezaposleni mogu zatražiti do 20.000 eura bespovratnih potpora za samozapošljavanje, financiranih većinom iz EU fondova. HRT donosi priče mladih poduzetnika poput bivše novinarke Kristine i fizioterapeuta Tonija koji su uz državnu pomoć pokrenuli vlastite biznise. Iako potpore pomažu u nabavci opreme, uspjeh na tržištu zahtijeva dobar poslovni plan i mnogo truda. Statistički, oko 80 posto novih poduzetnika opstane nakon četiri godine.

03.06. (18:00)

Kreveti poskupljuju, jastuci spremni za prosvjed

Vlada otvara pregovore s poduzetnicima nakon peticije s 30.000 potpisa

Predstavnici UGP-a, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača zatražili su od Vlade preispitivanje poreznih izmjena, upozorivši na zatvaranje obrta i moguće prosvjede. Peticiju protiv novih davanja, koja donose rast minimalnog paušalnog poreza po krevetu na 150, odnosno 100 eura, potpisalo je više od 30 tisuća građana. Udruge traže postupno povećanje poreza do maksimalno deset posto godišnje i izravno sudjelovanje u odlukama. Ministar financija Tomislav Ćorić najavio je za idući tjedan sastanke s HOK-om, UGP-om i sindikatima. Ističe da su mjere umjerene, nužne za uklanjanje poreznih neravnoteža te da sustav ostaje među najpovoljnijima u EU-u. Lider… Šef Glasa poduzetnika za N1: Prave nas budalama. Koliko se u ovoj državi pokrade, toliko turizam ne zaradi (Nacional)

03.06. (14:00)

Samo bi muzli

Poduzetnici peticijom ustaju protiv drastičnog rasta nameta

Udruga Glas poduzetnika (UGP) pokrenula je peticiju “Ne novim nametima!”, koju je u manje od 24 sata potpisalo preko 5500 građana, obrtnika i iznajmljivača. Povod je najava izmjena paušalnog oporezivanja koje bi državi donijele 60 milijuna eura, dok bi davanja u najvišem razredu skočila za čak 82% (s 4.571 na 8.324 eura). UGP upozorava da to kažnjava rast i prelijeva troškove na kupce i radnike. Temeljem članka 46. Ustava, od Vlade i ministarstava traže stopiranje nameta bez analiza učinka, transparentnost potrošnje i stvaran dijalog s onima koji pune proračun. Dalmatinski portal

29.05. (10:00)

Porezom protiv pohlepe

Vladin novi paket za “hlađenje” ekonomije i uvođenje pravednosti, Plenković dao intervju za RTL Danas

Premijer Andrej Plenković predstavio je antiinflacijski paket temeljen na, kako kaže, solidarnosti i pravednosti, s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka i zaštite standarda građana. Ključne mjere, koje stupaju na snagu 1. siječnja, uključuju oporezivanje prekomjernih bruto marži iznad 15 % za srednje i velike tvrtke, izmjene paušala za obrtnike i kratkoročni turistički najam te potpuno ukidanje poreza na mirovine. Za paušaliste kaže da ionako imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose, a njihov broj je narastao na više od 100 tisuća. Tu su i iznajmljivači, čiji se donji prag diže. To je toliko minimalna i simbolična nova donja granica da se neće nikome ništa dogoditi…Plenković je istaknuo stabilan gospodarski rast kroz 20 kvartala i porast standarda, odbacivši kritike o vladinoj odgovornosti za inflaciju. Također je obranio nova kadrovska imenovanja Ante Žigmana i Davida Sopte. Net, Index

28.05. (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji

10.05. (20:00)

Više ne vjerujemo ni kad nam darove nose

Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima? Ukratko – da

Kada je prije kojih 35 godina jednostavnom odlukom društveno vlasništvo pretvoreno u državno, došlo je do naglog porasta broja poduzetnika. Oni najveći bili su u bliskoj vezi s politikom i dobivali na tanjuru tvornice i poduzeća koja su nekada sasvim dobro radila. Rezultat takve privatizacije koja se odvijala u ratnim vremenima dobro je poznat. Nažalost, proces se nastavio i u mirnodopskim uvjetima i radnici su samo mogli promatrati kako nekadašnji giganti industrijske, građevinske i prerađivačke proizvodnje nestaju s lica zemlje zajedno s njihovim radnim mjestima. Firme koje su nekada zapošljavale i po 15 tisuća radnika ili su nestale ili su spale na nekoliko stotina zaposlenih pa su prodane privatnicima a da se ništa dobrog nije dogodilo. Primjeri su sisačka željezara i rafinerija, splitski škver, nekoliko hotelskih kompleksa na Jadranu itd. Milorad Milun na temu protesta protiv megaprojekata poput peradarskih farmi i projekta Pantheon ukazuje kako smo možda previše sumnjičavi prema svakom projektu, za Novosti.

05.02. (00:00)

Račun postoji, ali ne znamo gdje je

Fiskalizacija 2.0 uvedena bez stabilnog sustava, poduzetnici traže prijelazno razdoblje bez kazni

Fiskalizacija 2.0, koja uvodi obvezne e-račune u B2B i B2G poslovanju, započela je uz tehničke probleme, nejasne statuse računa i ozbiljne sigurnosne upite. Iako Porezna uprava tvrdi da sustav radi stabilno, iskustva s terena govore o kašnjenjima, pogreškama kod posrednika i pravnom vakuumu u kojem nije jasno tko snosi odgovornost. Računovođe i poduzetnici upozoravaju na stres, financijske gubitke i nedostatak pravilnika, dok se sustav i dalje “popravlja u hodu”, uz prijetnju visokim kaznama. Netokracija