Ponoš o dogovoru NATO-a: Hladni rat je bio jeftiniji - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Je, inflacija

Ponoš o dogovoru NATO-a: Hladni rat je bio jeftiniji

Interesantno je da će većina članica Sjevernoatlantskog saveza u obranu investirati veći udio BDP-a nego što su investirale primjerice 1970. godine, u vrijeme hladnog rata, a prije detanta, odnosno popuštanja napetosti između velesila, što su kreirali američki predsjednik Richard Nixon i sovjetski vođa Leonid Brežnjev. Te godine samo su dvije države članice NATO-a u obranu ulagale više od pet posto BDP-a, a s onima koje su ulagale 3,5 posto ili više ukupno ih je šest. Sjedinjene Američke Države su ulagale osam posto BDP-a, što je dijelom bila posljedica hladnog rata i utrke u naoružanju sa Sovjetskim Savezom, a dijelom velikog vojnog angažmana SAD-a u Vijetnamskom ratu. Dakle, za obranu od SSSR-a i njegovog bloka u hladnom ratu, i za pobjedu, bez izravnog sukoba, bilo je dovoljno izdvojiti manje novca. Tihomir Ponoš za Novosti.


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Vojska od ratnih veterana

Raos: Europa ide u remilitarizaciju, ali ima jedan problem – stanovništvo stari

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

27.06. (10:00)

Tužni ruski ratni film ih dirn'o, svojski - 'E, to vidiš, da je njima ratova i vojski!'

Đikić: Sjevernoatlantski kavez

Prihvaćanje obaveze od pet posto izdvajanja za obranu plod je nakane europskih saveznica da se umile Trumpu e da SAD ne bi sasvim digao ruke od NATO-a. Zašto je Trump inzistirao na tom povećanju ako ga ta vrsta saveza, zapravo, ne zanima? Zato da se europske zemlje potakne na ozbiljniju kupovinu sofisticiranog i vrtoglavo skupog američkog oružja. Petpostotno trošenje BDP-a na obranu obična je trgovačka ucjena koja će, naravno, usput rezultirati i time da će vojske članica NATO-a postati opremljenije i snažnije u pogledu borbene tehnike. Problem manjka ljudstva bit će, pak, teže rješiv, pa se o tome izbjegava razgovarati. Ivica Đikić za Novosti.

23.03. (18:00)

ReArm Europe: Kad nemaš plan, brojiš milijarde

Varoufakis: Naoružana Europa

Kada je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, najavila inicijativu ReArm Europe, to je prizvalo tužna sećanja na nekompetentni Junckerov plan, Green Deal i Plan oporavka. Novinski naslovi su opet puni velikih brojki, ali iza njih opet nema supstance. Da li neko zaista očekuje da Francuska poveća neodrživi deficit u javnim finansijama da bi finansirala naoružavanje?

Jedini način na koji se Evropa može ponovno naoružati jeste preusmeravanje sredstava namenjenih obnovi propale društvene i fizičke infrastrukture – što će dodatno oslabiti Evropu koja se već gorko suočava sa nezadovoljstvom svojih građana i usponom krajnje desnice širom kontinenta. Zašto? Da li iko stvarno veruje da će se Putin uplašiti od evropskih granata i haubica, dok je sama Evropa sve dalje od uspostavljanja federalne uprave neophodne za odlučivanje o pitanjima rata i mira?

ReArm Europe neće doneti pobedu Ukrajini, ali će gotovo sigurno gurnuti EU u još dublje ekonomske probleme – što je temeljni uzrok slabosti Evrope. Da bi Evropljani osigurali bezbednost pred dvostrukom pretnjom Trumpa i Putina, EU treba da uspostavi svoj mirovni proces. Yanis Varoufakis za Peščanik

21.02. (11:00)

Mir na rate – prvi obrok plaća Ukrajina

Otvoreno o NATO-u – Avdagić: Kriza povjerenja; Akrap: Rusija treba biti pobijeđena, ali ne ponižena

Hoće li rat u Ukrajini, koji je pred trećom godišnjicom, zaustaviti Trump i Putin, bez sudjelovanja Zelenskog i europskih čelnika? Kako utječe na transatlantske odnose? (HRT)… Nitko ne vjeruje Trumpu od zapadnih savjeznika i to moramo razriješiti. To je bit priče. Kako to razriješiti? To možemo razriješiti na jedan način. Trump mora dokazati što i iza čega on stoji, rekao je Avdagić. Rat se i dalje nastavlja, a razgovor o miru je loše počeo. Trump nije diplomat, on je poduzetnik, on nema vremena za diplomatske floskule, kako o njima razmišlja, kaže Gordan Akrap. Trenutno ne postoji nešto što bi svima bilo prihvatljivo, ističe Avdagić. Ustupanje ukrajinskog teritorija Rusiji moglo bi u skoroj budućnosti dovesti do većih sukoba, primjerice Kina koja gleda na Tajvan ili Srbija koja bi mogla poslati vojsku na Kosovo. No, Trumpa ne zanimaju regionalni sukobi i njegov utjecaj dovodi do slabljenja NATO-a. tportal

18.02. (20:00)

Nesigurna vremena iziskuju takve mjere, kažu...

Gdje će Europa naći više novca za obranu? Pet posto BDP-a znači da bi EU trebala ulagati još 875 milijardi eura

Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

16.02. (08:00)

Kad Amerika kaže "možda", Europa kaže "panika"

Politico: Je li ovo kraj NATO-a?

Američki ministar obrane Peter Hegseth dao je izjave koje su uzdrmale europske saveznike, najavljujući smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi. U kombinaciji s Trumpovim razgovorom s Putinom i kritikama na račun europske obrane, NATO-ova budućnost djeluje nesigurno. Europski lideri panično traže rješenja, dok neki smatraju da su već zakasnili. “Trump nas neće praviti budalama,” poručuju iz Washingtona, ali Bruxelles sve više sumnja. Index

19.12.2024. (10:00)

Ko nekad u BiH i na Kosovu

Zahuktavaju se planovi o slanju NATO trupa u Ukrajinu, govori se o čak 100.000 vojnika

Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati. Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega. Jutarnji

08.11.2024. (18:00)

Da nema prekooceanskog brata...

Europljani trebaju dublje zavući ruke u džepove ukoliko žele kvalitetnu obranu

Europske zemlje suočavaju se s pritiskom na veća izdvajanja za obranu, jer im proračuni već desetljećima nisu dovoljni za adekvatne vojne kapacitete. Njemački institut Ifo procjenjuje da su Njemačka i Italija u posljednjih 30 godina podbacile s ulaganjima za 230 i 120 milijardi eura. Iako NATO traži izdvajanja od 2% BDP-a, istraživači smatraju da Europa, bez zaštite SAD-a, treba ulagati i više. Uz nisku potrošnju većine članica, izuzeci su Velika Britanija i Poljska. Aktualna geopolitička situacija traži hitno jačanje obrane, ali i balansiranje s proračunskom stabilnošću. Forbes

12.10.2024. (13:00)

U svakoj laži pola istine

Što je točno, a što netočno u vezi Milanovićevih izjava o NATO-u

Točne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NSATU bi mogao uključivati vojnu prisutnost u Ukrajini: Milanović ispravno navodi da će NSATU ( Security Assistance and Training for Ukraine) misija imati djelatnike u Ukrajini, iako to uključuje mali broj NATO-ovog osoblja za koordinaciju pomoći, a ne borbene snage.
  • NATO vojnici već su u Ukrajini: Točno je da pojedine države članice NATO-a imaju specijalne snage u Ukrajini (SAD, Velika Britanija, Francuska), ali te snage nadziru isporuku vojne pomoći, ne sudjeluju u borbenim operacijama.

Netočne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NATO ulazi direktno u sukob: Milanovićeva tvrdnja da NATO ulazi u sukob kroz NSATU nije potpuno točna. NATO formalno ostaje obrambeni savez i nema namjeru vojno intervenirati u Ukrajini.
  • Vlada je prekršila Ustav: Milanović tvrdi da je Vlada prekršila Ustav tražeći njegovo odobrenje. No, predsjednik je već podržao NATO-ovu deklaraciju u Washingtonu, čime je potvrdio sudjelovanje Hrvatske u misiji.
Faktograf
01.10.2024. (12:00)

I nakon Norvežanina Stoltenberga, NATO želi iste Rutte

Mark Rutte danas dolazi na čelo NATO saveza

Stoltenberg je tijekom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog svojeg smirenog vođenja ponekad podijeljenog Saveza. Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Trump ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu osiguravši da NATO ne bude izravno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo je reformu obrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom. Saveznici su tražili nekoga tko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i tko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom… Zato je odluka pala na Nizozemca. Kao veteran koji je u Nizozemskoj 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji. Poslovni