Porezne izmjene donijele 275 milijuna eura radnicima, ali rast plaća nije sustigao inflaciju

Više eura na papiru, manje snage u novčaniku

Porezne izmjene donijele 275 milijuna eura radnicima, ali rast plaća nije sustigao inflaciju

Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider

inflacija plaće

Plaća raste. Računi ne zaostaju

Hrvatska kućanstva 2026.: bez rasta standarda, s više osobne odgovornosti

U 2026. godini hrvatska kućanstva ne mogu očekivati osjetno poboljšanje životnog standarda jer plaće rastu gotovo istim tempom kao i inflacija. Uz nižu stopu štednje od prosjeka EU-a, mnogi građani nemaju financijsku rezervu za nepredviđene troškove. Stručnjaci savjetuju početak „financijskog reseta“ stvaranjem osnovne pričuve od 1.000 eura te postupnu izgradnju fonda za tri do šest mjeseci troškova. Ključ su redovitost i disciplina, primjerice automatska štednja dijela prihoda. Dugoročno očuvanje vrijednosti novca zahtijeva i promišljeno ulaganje, jer klasična štednja često ne prati inflaciju. Poslovni

financijska rezerva inflacija kućanstva

Inflacija se po pizzi poznaje

Cijena Margherite pokazuje inflaciju i navike potrošača u Europi

Foodora Pizza Index 2026 pokazuje da je cijena klasične Margherite u Europi porasla 7,75 % na prosjek od 11,96 eura. Norveška prednjači s 17,60 €, Mađarska ostaje najpovoljnija s 8,75 €. Promjene u navikama potrošača otkrivaju rast popularnosti Calzone i Kebabpizze zbog veće „vrijednosti za novac“. Hrvatska prednjači po rastu cijena, približavajući se Beču, dok Slovenija bilježi stabilnost. Pizza postaje jednostavan i ukusan pokazatelj inflacije i ekonomskih trendova. Lider

Foodora Pizza Index inflacija pizza

Pojest će nas cimer fraj ekonomija

Turizam usporava, inflacija ne popušta, Vidaković: Mi nemamo ništa relevantno osim turizma

Hrvatskom turizmu u idućoj se godini predviđa pad, osobito ako cijene nastave rasti, upozoravaju ministar Tonči Glavina i guverner HNB-a Boris Vujčić. Iako je Vujčić umjereno optimističan oko inflacije, ekonomist Neven Vidaković takve procjene naziva pogrešnima i ponavljajućima. Smatra da će inflacija ostati visoka zbog rasta cijena energije i strukture hrvatskog gospodarstva, koje se pretežno oslanja na turizam. Bez jače proizvodnje i diverzifikacije, Hrvatska ostaje ranjiva na svaki veći vanjski šok. Stalno se dešavaju neki šokovi koji nam destabiliziraju ekonomiju i manifestiraju se na visoku stopu inflacije. Razlog je struktura ekonomije koja nam uvjetuje strukturu inflacije… Novosti

inflacija Neven Vidaković

Možda se napokon umori i ona

Inflacija u Hrvatskoj usporava, ali ostaje iznad ciljanih dva posto

Prema procjenama HNB-a, inflacija u Hrvatskoj trebala bi postupno usporavati, s 3,7 ove godine na 3,1 posto u 2026. i oko 2,3 posto u 2027., no i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Glavni razlozi dosadašnje povišene inflacije su snažan rast plaća, visoke cijene usluga potaknute turizmom te pritisci na cijene hrane. Usporavanje rasta plaća, smanjenje turističkih cijena i slabiji gospodarski rast trebali bi ublažiti inflaciju, dok su glavni rizici energija, geopolitika i klimatski uvjeti. tportal

Boris Vujčić cijene HNB inflacija

Ekonomija objašnjava ono što živcira na blagajni

Šonje: Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti

Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.

cijene inflacija Velimir Šonje

Janjetina je jeftinija, bakalar drži cijenu, a novčanik plače

Božićna košarica u Hrvatskoj: blagdanski ručak ove godine košta nešto više nego lani

Istraživanje Jutarnjeg lista pokazuje da četveročlana obitelj za osnovne blagdanske namirnice ove godine treba izdvojiti oko 118 eura, što je više nego prošle godine, unatoč dojmu nižih cijena zbog akcija i popusta. Janjetina i odojak su znatno jeftiniji nego lani, dok su cijene bakalara gotovo nepromijenjene. Povrće, limun, francuska salata, brašno, čokolada i pića bilježe manje promjene. Sindikati upozoravaju da će stvarni trošak košarice za Božić vjerojatno rasti, osobito za domaće proizvode, pa će inflacija i dalje osjećajno utjecati na blagdanski budžet. Jutarnji

cijene inflacija potrošačka košarica

Sudbina opet trola proroke propasti

Guverner HNB-a: U 2026. očekuje se nastavak usporavanja gospodarstva, ali to je zapravo dobra vijest

Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni

Boris Vujčić HNB inflacija MMF

Bitno da se kreće - pa makar prema dolje

Hrvatska inflacija 2025.: mali valić koji nas je svejedno poprilično smočio

Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

inflacija Velimir Šonje

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

inflacija javni sektor Otvoreno plaće proizvodnja sindikati

Kad kultura postane luksuz, a serviser umjetnik

Inflacija pojela i kazalište: ulaznice skuplje, honorari isti

Inflacija je zahvatila i hrvatsku kulturu – cijene ulaznica za kazališta, koncerte i kina porasle su i do 12 posto, dok honorari umjetnika ostaju „zaleđeni u vremenu“. Producentica Lidija Ivanda i redatelj Christian Jalžečić upozoravaju da se kultura tretira kao luksuz, a ne javno dobro. Dok kazališta poput Gavelle i klubova poput Tvornice kulture dižu cijene kako bi pratila troškove, publika postaje sve opreznija u odabiru sadržaja. Nakladnici bilježe stabilizaciju tržišta i rast interesa za audioknjige, no nezavisna scena i dalje balansira između entuzijazma i egzistencije. tportal

inflacija kultura ulaznice

Više eura na papiru, manje snage u novčaniku