I stvarnost piše nekrologe
Požar Vjesnikovog nebodera: bilo je to kao da gori sam temelj jedne profesije
Vjesnik je nestao mnogo prije noćašnjeg požara. Izdahnuo je polako, tiho, gušen dugovima, politikom, nebrigom i potpunim gubitkom smisla. Današnjim društvom upravlja buka, a ne glas; brzina, a ne jasnost; propagandni refleksi, a ne novinarski instinkt. U takvom svijetu, zgrada Vjesnika bila je relikt – mrtvo tijelo koje je ostalo uspravno samo zato što ga nitko nije srušio. Požar je, zapravo, bio jedina iskrena rečenica o sadašnjem stanju novinarstva. U plamenu se ogoljela njegova smrt: nestanak uredničke hrabrosti, nestanak odgovornosti, nestanak profesije koja je nekada svijetlila, a sada samo tinja u pepelu vlastitog zaborava. Ono što je gorjelo nisu zidovi, nego iluzija da je išta od toga još živo. I zato požar nije tragedija – on je brutalna, neumoljiva istina. Željko Marković za Ravno do dna


