Pravo na pobačaj - Monitor.hr
03.02.2022. (10:00)

Savjest iznad prava?

Pravo na pobačaj

Vijest da se pobačaj ne može obaviti ni u nekim od najuglednijih zagrebačkih bolnica primjer je dekadencije jedne profesije, dokidanja minimuma postulata Hipokratove zakletve i konformističkog podilaženja struke konzervativnim društvenim trendovima današnjice. Kako bi izgledalo društvo u kojemu bi svaka javna služba dobila mogućnost prigovora savjesti, pa bi na primjer socijalna radnica prihvatila ili odbila medijaciju u nekoj obitelji s problemom nasilja, ovisno o svome vrijednosnom stavu prema patrijarhatu? Ili školski nastavnik, on bi bio u prilici odbiti izvođenje nastavnih sadržaja, recimo upoznavanje učenika s osnovama darvinističke evolucije, zato što je to možda protivno njegovom religiozno-konzervativnom svjetonazoru – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti


Slične vijesti

04.06.2023. (19:00)

Problem je u ljudima, a ne u paragrafima

Nemar zakon mijenja

Slobodna Dalmacija - Mirjana Kučer: Američki recept zabrane pobačaja u Hrvatskoj neće proći

Vlada se pune tri godine kukavički oglušuje o odluku Ustavnog suda za donošenje novih paragrafa, jer se plaši Katoličke crkve da joj ne našteti na izborima, a zbog civiliziranog svijeta se ne usudi zabraniti pobačaj na kategorički zahtjev rigida tzv. konzervativne desnice. Također, nema spora o tomu da zakon jasno zabranjuje uporabu ustaških i inih nacifašističkih simbola i obilježja u javnom prostoru, uključivo poklik „Za dom spremni“. No, politika, dobar dio javnosti i samo pravosuđe gleda provokatorima kroz prste u HOS-ovim tzv. svečanim prigodama, na Thompsonovim koncertima, uličnim dernecima ucrnjenih fanova. Mudar pûk ima onu već bradatu izreku da besposlen pop i kozliće krsti što od riječi do riječi odražava i glupost i mentalitet nesposobnih političara u Bijednoj Našoj kojima za svaku aferu, eksces, pojedinačnu ili skupnu nepodopštinu – a takvih je sva sila, dnevno – prvo pada na um „genijalno“ rješenje: “Moramo donijeti/promijeniti zakon da se to ubuduće spriječi“. H-alter

24.01.2023. (21:00)

Europski sud za ljudska prava već je 2014. osudio Italiju zbog odbijanja izbjeglica bez provođenja odgovarajućeg postupka

Na trajektima između Italije i Grčke postoje tajni zatvori za izbjeglice

Grčki humanitarci spašavali izbjeglice, sada optuženi za špijunažu. Prijeti im zatvor - Index.hr

Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle

 

19.11.2022. (08:00)

Nama doma je ljepše: nema paklenih vrućina ni zabrana, ima pive i ekipe

Sutra počinje kontroverzni Mundijal u Katru: Najvažnija sporedna stvar na svijetu više nije nogomet, već novac

Svjetsko prvenstvo u nogometu Katar 2022.: skupine, stadioni, ulaznice - SVIJET KULTURE

Utakmicom između Katra i Ekvadora sutra počinje dosad najkontroverznije Svjetsko nogometno prvenstvo. Optužbe upućene katarskom režimu da je do domaćinstva došao podmićivanjem članova IO FIFA-e i katastrofalna situacija s ljudskim pravima te “pravima” inozemnih radnika čine ovaj Mundijal kontroverznijim i od onoga iz 1978. kada je João Havelange odlučio ne premjestiti domaćinstvo iz Argentine iako je nakon vojnog puča upravljanje državom preuzeo diktator Jorge Rafael Videla. S obzirom na to da je prema navodima The Guardiana više od 6500 inozemnih radnika umrlo tijekom gradnje stadiona u Katru, da je iskazivanje nježnosti u javnosti zabranjeno, kao i istospolne veze, ovo Svjetsko prvenstvo​ je kontroverznije i od onih u Rusiji 2018. te u Južnoafričkoj Republici osam godina prije, koja su također dodijeljena na sumnjive načine. Zbog dodjele domaćinstva Rusiji i Katru FBI je i pokrenuo istragu koja je rezultirala najvećim skandalom u povijesti FIFA-e i ostavkom dugogodišnjeg predsjednika Seppa Blattera. Slobodna

28.10.2022. (22:00)

Dojčland Dojčland

Berlin protiv Bruxellesa – prvo profit, onda ljudska prava

Požar u tvornici tekstila u Pakistanu 2012. izazvao je zgražanje u cijelom svijetu: u plamenu je poginulo gotovo 300 ljudi, većinom žena, koje su uglavnom šivale za njemački tekstilni diskont KiK. Od tada se u Njemačkoj i Europi stalno vode rasprave o tome kako se tvrtke moraju obvezati na zaštitu ljudskih prava u svim fazama proizvodnje, uključujući i onaj dio proizvodnje koji se odvija u zemljama u razvoju. Takozvanim Zakonom o opskrbnom lancu Europska komisija sada želi prisiliti europske tvrtke da pomnije promotre proizvodne uvjete u svojim globalnim opskrbnim lancima – kako bi spriječile kršenje ljudskih prava ili standarda zaštite okoliša radi maksimiranja profita. Europska komisija u budućnosti želi obvezati tvrtke da točno utvrde gdje u njihovim opskrbnim lancima postoji opasnost od ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Tamo gdje je rizik posebno visok, tvrtke bi trebale djelovati. No, njemačka vlada sada predlaže važnu promjenu u ovoj analizi rizika. Ona želi da u obzir pri ovoj analizi dolaze prije svega rizici na koje „mogu utjecati” pojedine firme. To bi moglo voditi do toga da te analize rizika uglavnom ostanu samo mrtvo slovo na papiru. DW

11.02.2022. (11:00)

Prava, slobode i odgovornosti

Vladimir Gligorov: Potrebno je razlikovati slobodna od javnih dobara ili zala

Sunčeva svetlost i toplota su slobodna dobra do mere do koje ih ima. Ona postaju javna dobra ukoliko je vazduh zagađen. A isto važi i za vazduh i za ostala prirodna dobra koja su svima dostupna. Ukoliko pak njihov kvalitet zavisi od ponašanja ljudi, onda su ona javna dobra ili, ukoliko postaju štetna, javna zla. Razlika je u tome što je javna dobra potrebno proizvesti ili bar održavati. U tom smislu reč je o privrednim dobrima. Ona su javna ukoliko su svima istovremeno dostupna i nikome se ne može uskratiti da ga uživaju, odnosno trpe. Uzmimo za primer odnos prema epidemiji, koja je javno zlo. Jedna od zabluda je da ljudi nisu samo slobodni da, recimo, ne nose maske nego da je to i njihovo pravo. Dakle, da su svi drugi obavezni da poštuju taj njihov izbor. Takvog prava nema, pa nema ni na njemu zasnovane slobode – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin

10.02.2022. (11:00)

O slobodi

‘Žrtve patrijarhata smo svi, samo što u nekom trenutku zbog nekih karakteristika uživamo određene privilegije ili trpimo zbog njih’

Dokumentarni serijal Ona se budi autorice Mie Bjelogrlić bavi se položajem žena u Srbiji i, uopće, ulogom žene u patrijarhalnom poretku. Podeljena je u pet epizoda od kojih svaka ima jednu glavnu temu u fokusu – fizički izgled, rad, majčinstvo, seksualno zlostavljanje – dok poslednja epizoda u obzir uzima širi povijesni kontekst i razmatra pravni, politički i društveni tretman žena od sredine 19. stoljeća do danas. XXZ

26.12.2021. (15:00)

Borac do kraja

Kako je sin učitelja rušio apartheid i razotkrivao najstrašnije istine o crncima i bijelcima

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

09.12.2021. (13:00)

Druga strana priče

Upoznajte Semiha

Semih Adigüzel je migrant iz Turske. U Hrvatskoj je dobio međunarodnu zaštitu i prošle je godine u Zagrebu upisao Pravni fakultet. Sve ispite s prve godine položio je u prvom roku i to s odličnim prosjekom, a uz to je i radio. Kulturpunkt

21.11.2021. (14:00)

Pustinjski nogomet

SP 2022. između bojkota i oduševljenja

Otvorenjem stadiona Al-Thumam Katar je izgradio šesti od osam planiranih stadiona, no ne smiruju se glasovi boraca za ljudska prava čiji prigovori od početka organizacije postavljaju pitanja o održavanju prvenstva. U travnju 2020. SAD je iznjedrio dokaze da je Katar mitom dobio organizaciju događaja te su sve jači apeli na bojkot, a problemi poput neslobode medija i mišljenja, ograničenih prava ženate zabranjene homoseksualnosti dodatno potkopavaju euforiju zemalja koje su se uspjele plasirati. Uza sve, nepostojanje radničkih prava radnika iz Indije, Nepala i Bangladeša postavljaju u pitanje etiku izgradnje stadiona u kojoj su, sumnja se, umrle tisuće ljudi. Studenti će u Leipzigu održati alternativni turnir pod nazivom “Amateur Sports Against Profit”. Deutsche Welle

16.04.2021. (11:30)

Neke stvari se ne mijenjaju

Ljudska prava u Hrvatskoj: I dalje najviše diskriminirane LGBTIQ osobe, Srbi, Romi i izbjeglice

Govor mržnje i dalje je prisutan u javnom prostoru, pogotovo na internetu, pokazuje izvješće o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi, koji se suočavaju s preprekama u zapošljavanju i obrazovnom sustavu. Mnogi Srbi povratnici žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, prometno izolirani i u lošim životnim uvjetima te još uvijek nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji. Jutarnji