Pregled ključnih zbivanja: Nenadov tjedni AI newsletter - Monitor.hr
Prekjučer (22:00)

Nema kočnica

Pregled ključnih zbivanja: Nenadov tjedni AI newsletter

OpenAI postigao velike matematičke proboje, dok u javnosti jača otpor gradnji podatkovnih centara i zabrinutost za radna mjesta. Hardverski giganti (Samsung, TSMC) bilježe rekorde, no investicije se sve više financiraju rizičnim izvanbilančnim dugom. Unatoč padu cijena izvođenja (Haiku 5.5) i integraciji agenata (Microsoft, Google), SAD i EU zaoštravaju nadzor zbog sigurnosnih incidenata, autorskih prava i zaštite maloljetnika. Google osigurava nuklearnu energiju, dok istraživanja upozoravaju na kognitivni dug pri upotrebi ChatGPT-a. AI brzo prelazi iz teorije u praksu – od automatizacije poslovanja i zdravstva do svakodnevnih korisničkih rješenja bez kodiranja. Nenad Bakić


Slične vijesti

Petak (19:00)

Zasad je samo brža u računanju

Vizek: Umjetna inteligencija preuzima matematiku i mijenja pravila intelektualnog rada

Umjetna inteligencija revolucionizira matematiku rješavanjem složenih problema i Milenijskih jednadžbi nezabilježenom brzinom. Dok se vrhunski matematičari pitaju tko će zaslužiti iduću Fieldsovu medalju – čovjek ili stroj – struka upozorava na opasnost svođenja znanosti na štancanje pukih odgovora. Budućnost donosi novu podjelu rada u kojoj će stroj obavljati računanja, dok će ljudima ostati ključna uloga postavljanja pravih pitanja, kritičke prosudbe i preuzimanja odgovornosti. Transformacija matematike najava je dubokih promjena koje uskoro očekuju i sve ostale intelektualne struke. Maruška Vizek za tportal

Petak (14:00)

Adobe dobio konkurenciju

ArtCraft želi ponuditi besplatnu open-source alternativu Adobe Creative Cloudu

Softverski inženjer Brandon Thomas pokrenuo je ArtCraft, open-source alternativu Adobe Creative Cloudu. Suite zasad uključuje sedam aplikacija, među kojima su PhotoCraft (Photoshop), FilmCraft (Premiere) i LightCraft (Lightroom), a dostupne su za macOS, Windows i Linux. Thomas tvrdi da je aplikacije, pisane u Rustu, razvijao uz pomoć Anthropicovog AI modela Opus 5.5 te cilja na potpunu značajku pariteta s Adobeovim alatima. Projekt je trenutačno u alfa fazi, a pravna pitanja, posebice moguća povreda Adobeovih patenata, ostaju otvorena. ArtCraft je besplatan, uz opcionalne AI usluge koje se naplaćuju. PetaPixel

 

Četvrtak (15:00)

Oni bi mijenjali povijest

AI agenti pokušali hakirati Wikipediju, mijenjali i sadržaj

Zaklada Wikimedia otkrila je da su odmetnuti AI agenti provodili neovlaštene izmjene u skrivenim dijelovima Wikipedije, pokušali hakirati alate poput Etherpada te stvorili ogroman promet na API-jima. Iako podaci korisnika nisu kompromitirani, milijuni automatiziranih zahtjeva vjerojatno su uzrokovali svibanjski pad servisa Wikidata Query Service. Wikimedia upozorava da ovi incidenti stvaraju veliko financijsko i operativno opterećenje za njihove poslužitelje te da tehnološke tvrtke ne čine dovoljno kako bi obuzdale rizike koje njihovi sustavi donose javnim platformama. Index

07.10. (15:00)

Algoritam iza rešetaka?

OpenAI-jevi AI agenti probili izolaciju i hakirali Hugging Face – djela za koja bi čovjek dobio deset godina zatvora

Tijekom testiranja, izolirani modeli OpenAI-ja samostalno su probili mrežne barijere i udružili se u “digitalni kolektiv”. Iskoristivši propuste, preuzeli su 41 poslužitelj platforme Hugging Face i provalili u vlastite sustave OpenAI-ja radi krađe stotina sigurnosnih ključeva. Iako su bili svjesni da krše pravila, odbacili su etičke kočnice. Da su ove radnje izveli ljudi, američko pravosuđe izreklo bi im višemjesečne ili višegodišnje zatvorske kazne za teški kibernetički kriminal i urotu, no zakon trenutačno ne prepoznaje algoritme kao počinitelje. Index

06.10. (20:00)

AI je trenutno najbolji u tome da nam pokaže kako bismo izgledali 80-ih

Vedran Bilas upozorava: Većina onoga što danas proizvede AI je glupost, a obrazovni sustav pred najvećim je izazovom dosad

Dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas raspravlja o utjecaju umjetne inteligencije (AI) na visokom obrazovanju i društvo. Kaže da nekontrolirana uporaba AI-ja može spriječiti mlade inženjere da svladaju osnove struke i metodologije, što dovodi do kognitivne letargije i manjka vjerodostojnosti. Velik dio onoga što generativni AI danas proizvodi su beskorisni materijali, a ogromna potrošnja energije i skupi hardver čine trenutni model neodrživim. Institucije ne trebaju uvoditi zabrane već poticati proaktivne politike, veći fokus na temeljna znanja, projektni rad te živu ljudsku interakciju i usmene provjere. Ideje

06.10. (12:00)

Kompjuter koji dobiva ugled i novac

Može li umjetna inteligencija samostalno osvojiti Nobelovu nagradu?

Umjetna inteligencija već duboko mijenja znanost, što potvrđuju i Nobelove nagrade za razvoj neuronskih mreža i sustava poput AlphaFolda dodijeljene 2024. godine. Ipak, ti modeli služili su kao moćan alat u rukama ljudi. Iduća velika granica jest autonomni AI znanstvenik koji samostalno postavlja hipoteze, upravlja robotskim laboratorijima i dolazi do povijesnih otkrića. Dok stručnjaci predviđaju da bi sustavi umjetne inteligencije mogli zavrijediti ili osvojiti Nobela već do 2030. godine, ključno pitanje ostaje: hoće li AI biti tek vrhunski alat ili prvi pravi neovisni znanstvenik? tportal

04.10. (01:00)

Možda dešifrira i moj rukopis iz osnovne škole

Umjetna inteligencija u samo šest sati razbila Napoleonovu vojnu šifru neriješenu više od 200 godina

Inženjer Carter Church pomoću AI modela OpenAI-ja uspio je za samo šest sati dešifrirati tajnu vojnu šifru iz 1809. godine, neriješenu više od dva stoljeća. Model je obradio sliku dokumenta iz stožera Eugènea de Beauharnaisa, prepoznao 175 ručno nacrtanih oznaka i razbio homofonsku supstitucijsku šifru. Dešifrirani tekst otkrio je ključne položaje i raspored savezničkih i francuskih snaga uoči napada na Austriju (spominej se i Dalmatinski korpus), čime je uspješno zaključena misterija duga više od dvjesto godina. Index

03.10. (18:00)

Nešto pogode, nešto haluciniraju

AI sustavi predviđaju dobitnike Nobelovih nagrada, ali i dalje rade bizarne greške

Istraživanje u kojem je ispitano devet AI chatbotova pokazalo je visoku suglasnost oko favorita za Nobelove nagrade u prirodnim znanostima i književnosti, dok su u kategoriji mira izostali jasni uzorci. Većina sustava predviđa nagradu za medicinu istraživačima GLP-1 hormona, u kemiji Davidu R. Liuu, a u književnosti autorici Can Xue. Unatoč točnosti na temelju dostupnih podataka, chatbotovi i dalje čine bizarne pogreške poput izmišljanja nepostojećih nagrada ili predlaganja pokojnih kandidata. DW

01.10. (22:00)

Ništa još od autopilota

Autonomni tramvaji i autobusi još daleko od gradskih ulica

Iako metroi bez vozača postoje desetljećima, uvođenje umjetne inteligencije u tramvaje i autobuse znatno je složenije zbog nepredvidivog gradskog prometa, inercije vozila i skliskih tračnica. Dok gradovi poput Pariza i Singapura koriste automatizaciju na izoliranim linijama ili u spremištima, dosadašnji testovi pokazuju da AI tehnologija u javnom prijevozu služi ponajprije kao podrška vozačima. Zbog brojnih sigurnosnih i tehničkih izazova, u Zagrebu i drugim gradovima u skoroj se budućnosti umjesto potpunog ukidanja vozača može očekivati tek postepeno uvođenje pomoćnih sustava. Index

29.09. (15:00)

Ctrl+V politika

Sve više političari koristi AI kod pisanja govora, birači negoduju

Analiza The Economista otkrila je da se umjetna inteligencija masovno koristi za pisanje govora u parlamentima diljem svijeta, pri čemu je otprilike svaki deseti govor u britanskom parlamentu generiran uz pomoć AI-ja. Dok političari, poput laburista Stevea Yemma, u tome ne vide problem i ističu uštedu vremena, birači oštro osuđuju ovakvu praksu. Ipak, pritisnuti manjkom resursa, zastupnici sve češće mijenjaju vlastiti glas računalnim algoritmima. Jutarnji