Prema prijedlogu promjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, prihodovni cenzus, koji jamči oslobađanje od plaćanja police dopunskog osiguranja, povećao bi se za 70 kuna pa bi po članu obitelji iznosio bi 1.586 kuna mjesečno, a za samce 2.000 kuna. Demografska je mjera uvođenje prava na besplatno dopunsko roditeljima s troje i više djece. Jutarnji
Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:
Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Gomila zanimljivih podataka smještena je u nekoliko interaktivnih grafova Eurostata o demografiji EU iz kojih možete izvući mnoštvo informacija (ovo gore je samo jedan od grafova). Medijalna dob stanovnika svih država konstantno raste, no kod nekh ide brže kod nekih sporije, Talijani najbrže stare, prosječna starost im je porasla za 20 godina 7,2 godine! Također raste udio stanovnika starijih od 80 godina – 2001. je bilo 3,4% stanovnika starije od 80 godina, 2021. već 6%. Rast populacije do 2020. u 2021. je bio pad. Više je žena nego muškaraca – 229 milijuna žena i 219 milijuna muškaraca. U Hrvatskoj na 100 muškaraca dolazi 105,4 žene. Koliko brakova se razvodi… Klikajte, mnogo toga možete doznati, uspoređujte sa prosjekom EU i drugim zemljama. Via Ekonomski lab
Loša demografska slika je problem gotovo svih modernih društava, od SAD-a i Europske unije do Kine, ali ako se tom problemu doda problem iseljavanja, situacija postaje dramatična. Posebno ako država ima ambicije da postane velesila. Još u siječnju ove godine je državna statistička agencija Rosstat objavila da se tijekom 2021. stanovništvo Rusije smanjilo za gotovo milijun ljudi. To je najveći pad još od Drugog svjetskog rata. Invazija na Ukrajinu je dovela do egzodusa stanovništva iz Rusije, uglavnom mladog i visokoobrazovanog. Velik je to gubitak ljudskog kapitala, kvantitativno i kvalitativno. Osim što odlazak mladih smanjuje mogućnost za demografski oporavak u budućnosti, gubitak obrazovanog stanovništva smanjuje potencijal za gospodarski rast. Index
Dođe to s godinama, postanete djetinjasto razmaženi, bezobrazni i oholi. Opazit ćete to katkad i na cijelim narodima. Evo, na primjer, naš hrvatski, prema posljednjem popisu stanovništva, jedan je od najstarijih u Europi. Želimo li oživjeti ovu staračku zemlju, trebali bismo biti popustljiviji, odreći se nacionalne isključivosti, dovesti nekoga da živi u praznim kućama. Da netko rastvori daskama zakucane škure, promijeni razbijene crepove, osvijetli mračne prozore, pokosi visoku travu u dvorištima, da dječjom grajom ispuni naše gluhe sokake, da imamo neke susjede koji će pogledati nas stare i nemoćne, koji će zabrinuto pokucati na naša vrata ako nas dva dana ne vide. To je neminovno, nema drugog rješenja. Pa opet, kako vrijeme ide i mi bismo trebali biti otvoreniji za primanje tuđinaca, mi smo, naprotiv, sve zatvoreniji. Sve zluradije navijamo da policija degeneči arapske izbjeglice u šumama – piše Ante Tomić. Slobodna…
Nastave li se postojeći demografski trendovi, svjetska populacija će do 2050. godine s postojećih 7,7 skočiti na 9,5 milijardi, pri čemu će četvrtina stanovništva živjeti na afričkom kontinentu. Najveći porast broja stanovnika zabilježit će Nigerija u kojoj bi do sredine ovog stoljeća moglo živjeti 400 milijuna ljudi, što znači da će ta zapadnoafrička država po broju stanovnika prestići SAD i tako postati treća najmnogoljudnija zemlja svijeta. Novosti…
Ove godine će biti loša slika, imat ćemo rekordan prirodni pad. Broj djece opada, mi smo pali ispod 36 tisuća i sad će to ići sve manje i manje, govori Strmota. Nema strategije. Ovo je sad nešto izbačeno, ići će, ne sutra, nego sljedeće godine. Presporo za situaciju koju imamo. Gasimo demografski požar čašom vode. Mi izumiremo, nije nam potreban ovaj popis stanovništva da bismo znali koliko nas ima. Nije bitan broj, nego broj starih, mladih, struktura. Sve brže raste prirodni pad. Ići s jednom mjerom (najavljeno delimitiranje porodiljnih naknada) kao spasonosnom je gotovo tragikomično. Smatra se da će ekonomija riješiti sve probleme. Ta zabluda vlada i u Hrvatskoj i u Europi. Često vodeći ljudi smatraju da je rast jedino rješenje. Nije. Vidimo da i ljudi koji imaju visok standard nemaju djecu. N1
Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica
Priča o ukidanju mjere roditelja odgajatelja nastavlja se pa je tako rok za prijavu novih korisnika 5. rujna ove godine kad se mjera privremeno ukida da bi se evaluirali njezini učinci te donijeli zaključci o korisnosti. Majke koje rode nakon tog datuma ne bi se ionako mogle odmah prijaviti jer to mogu tek nakon isteka roditeljskog dopusta, ali pretpostavka je da će biti nezadovoljnih. Trenutačno je u Zagrebu 5586 korisnika s 21 000 djece, a u prvih 6 mjeseci za nju je izdvojeno 246 670 192 kuna. Jutarnji list
Ekonomski lab pokrenuo je serijal tekstova o mirovinama za 21. stoljeće (sponzorira RBA, izlazit će mjesečno), s fokusom na to kako kako planirati umirovljenje i mirovinu, kakve su opcije isplate mirovina i kako birati mirovinski fond. Prvi tekst bavi se temeljnim problemom demografskih trendova i širim društvenim promjenama vezanim uz starenje stanovništva.
U svijetu se rađa 1,6 milijuna blizanaca godišnje, nikad više