Privremeno rješenje za smetlišno pitanje: Kostak folijom štiti 20.000 kvadrata u Gospiću - Monitor.hr
04.09. (11:00)

Lički najlon-party

Privremeno rješenje za smetlišno pitanje: Kostak folijom štiti 20.000 kvadrata u Gospiću

Član Uprave tvrtke Kostak, Marino Vasilj, najavio je privremeno prekrivanje 20.000 četvornih metara otpada u Gospiću vodonepropusnom geomembranom. Radovi traju 30 dana i trebali bi završiti do sredine listopada, čim završi žalbeni postupak. Vasilj naglašava da nije riječ o zbrinjavanju otpada, već o zaštiti od oborinskih voda. Osvrnuo se i na optužbe u Sloveniji, tvrdeći da se radilo o privremenom nepravilnom skladištenju koje je sanirano. Dodao je kako ne vidi problem u tome što je prvoosumnjičeni u toj aferi, Miljenko Muha, ujedno i predsjednik uprave hrvatske podružnice. RTL Danas, Nacional, Jutarnji


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Krš kao biznis model

Ilegalni otpad u Gospiću: Zašto je Lika postala meta otpadne mafije

Otkriće oko 37.000 tona većinom zakopanog otpada na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću otvorilo je pitanje ozbiljne ugroze okoliša i zdravlja. Analize su potvrdile zagađenje tla, mikroplastiku i povišene razine PFAS-a u podzemnim vodama. Toksikolog prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger ističe da specifičnosti Like – specifična geologija i hidrologija krša, meteorološki uvjeti, rijetka naseljenost te napuštena industrijska infrastruktura – olakšavaju brzo širenje i prikrivanje zagađenja, dok istodobno otežavaju dokazivanje krivnje. Hackenberger upozorava da uredni nalazi javne vodoopskrbe ne jamče sigurnost privatnih bunara te traži hitno i potpuno uklanjanje otpada uz dugoročni nadzor. Index

02.10. (14:00)

Kemikalije koje i nas nadžive

Povišene razine “vječnih kemikalija” otkrivene u krvi Hrvata, Došen: Očekivao sam ih u nekim normalnim granicama

U istraživanju Europskog parlamenta utvrđeno je da četvrtina testiranih građana iz devet EU zemalja, uključujući Hrvate, ima povišene razine “vječnih kemikalija” (PFAS) u krvi. Posebno zabrinjava Gospić, gdje je petero od sedam testiranih građana iznad dopuštenih granica. Građani i inicijative kritiziraju institucije jer su za probleme znale još preko SOA-e 2022. godine, ali ozbiljna sanacija i praćenje zraka i vode kasne. Te kemikalije teško se razgrađuju, a neke su povezane s karcinomom. No, rezultate treba uzimati s oprezom, otpad koji se nagomilao u Gospiću nije nužan uzrok. Dnevnik, Index

  • PFAS kemikalije su spojevi otporni na razgradnju koji se od pedesetih godina koriste u tavama (teflon), odjeći, ambalaži i pjeni za gašenje požara. U ljudskom tijelu mogu se nakupiti putem vode i hrane. Istraživanja ih povezuju s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući oslabljen imunitet, metaboličke poremećaje, oštećenja jetre i povećani rizik od karcinoma. NIEHS
02.10. (12:00)

Test kojeg smo se i bojali

Zabrinjavajući rezultati: “Vječne kemikalije” pronađene u krvi građana Hrvatske

Europsko istraživanje grupe Zeleni/ESA pokazalo je da su opasni PFAS spojevi (“vječne kemikalije”) pronađeni kod svih 110 testiranih Europljana, uključujući desetero građana iz Hrvatske. Povišene vrijednosti utvrđene su kod šest petero od sedam testiranih Gospićana te ukupno šestero Hrvata. Iako je uzorak mali, toksikolozi upozoravaju na visoke razine trifluoroctene kiseline (TFA). Zastupnik Gordan Bosanac traži zabranu PFAS-a, uvođenje nacionalnog programa testiranja i primjenu načela tko zagađuje – taj plaća, dok HZJZ smiruje javnost ističući kako nema razloga za paniku, smatrajjući da se nalazi ne mogu smatrati reprezentativnima za sve Gospićane. HRT, HRT

28.09. (21:00)

Pričajmo malo o štrajku i stadionu

Holy: Sanacija otpada u Gospiću u godinu i pol nerealan cilj, centri za gospodarenje otpadom su zastarjeli model već 15 godina

U razgovoru za Ideje.hr, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy ističe da je slučaj Gospić samo vrh ledenog brijega hrvatske ekološke krize. Upozorava da je Hrvatska po učinkovitosti politike zaštite okoliša na posljednjem mjestu u EU, te da su najave o sanaciji Gospića u roku od godine i pol nerealne. Prema njenim riječima, sustav je premrežen interesima i korupcijom na svim razinama, burza otpada je samo dobrovoljna, a nekontrolirani uvoz otpada i ignoriranje europske hijerarhije postupanja guraju zemlju u ekološki propad. Regionalni centri za gospodarnje otpadom nisu ni proradili, a bili su zastarjeli u vrijeme njezinog mandata. No, nikome se zapravo ne žuri riješiti sustav…

19.09. (22:00)

Sanirati situaciju i u vlastitim strankama

Puhovski: HDZ je podcijenio slučaj otpada. Plenković je trebao smijeniti iznenađenu i uvrijeđenu ministricu

HDZ se najprije ponašao tako da preko Plenkovića sve otpiše kao histeriju, a onda se povlačio točku po točku. Premijer se nada da će se pojaviti kamioni koji će odvoziti otpad i da će se stvar pomalo zaboraviti. Razvila se vrlo opasna simbioza nezadovoljstva situacijom u Hrvatskoj s globalnim rastom nepovjerenja u autoritete. Došli smo do toga da se gotovo ničemu više ne vjeruje. Potpuno nepovjerenje je zavladalo. Užasno nespretna bila je odluka o imenovanju Savjeta za podršku Vladi. Što bi se od znanosti trebalo očekivati – da unaprijed podržava Vladu? Trebalo je osnovati krizni stožer sa stručnjacima s različitih strana. Ovo sigurno šteti HDZ-u, ali praktički sam siguran da mu neće štetiti za 18 mjeseci ako izbori budu u predviđenom roku – kaže Žarko Puhovski za HRT, napomenuvši kako je oporba propustila priliku snažnije preuzeti vodeću ulogu u temi koja je u samoj osnovi njihova političkog programa (u prvom redu Možemo). Nacional

17.09. (23:30)

I otpad će na put

Znanstveni savjet za otpad predlaže četiri metode sanacije

Znanstveni savjet za sanaciju otpada u Gospiću održao je prvi sastanak i izradio prijedloge za Vladu. Predsjednik Savjeta Stjepan Lakušić istaknuo je da se radi o oko 32 do 33 tisuće tona nepoznatog sastava otpada. Izdvojene su dvije najpraktičnije metode sanacije: iskopavanje i odvoz otpada izvan Hrvatske uz strogi transport, ili njegova predobrada na specijalno izrađenim platformama u Gospiću. Konačna odluka još nije donesena, a Lakušić naglašava da proces obavezno mora uključivati dugoročni monitoring tla i voda kako bi se zaštitio okoliš. Naglasio je potrebu za preciziranjem postojeće dokumentacije kako bi se osigurali jasniji uvjeti za ponuditelje i donositelje odluka. Odgovarajući na novinarska pitanja, Lakušić je kratko i jasno komentirao sudjelovanje Krunoslava Capaka u stručnom timu za sanaciju, potvrdivši da on nije bio njegov osobni izbor. N1, tportal

16.09. (12:00)

Može, ali da je negdje tamo, daleko da ga mi ne vidimo

Tadić: Postoji tehnologija s kojom bi se sav otpad u Gospiću spalio za samo 110 dana

Dok Hrvatska traži hitna rješenja za gospićko odlagalište otpada i lomi koplja oko spaljivanja u cementarama, nuklearni fizičar Tonči Tadić predlaže dugoročnu investiciju – postrojenje za plazma-rasplinjavanje otpada. Tehnologija vrijedna oko 94 milijuna eura uništava organski otpad na temperaturama iznad 1200 stupnjeva Celzijevih bez kisika, pretvarajući ga u čisti sintetički plin i neškodljivu staklastu trosku koja kapsulira teške metale. Jedini “sitni” problem? U stanju kolektivne histerije, nitko ne želi takvu tvornicu u svom susjedstvu. N1

10.09. (16:00)

Spalionica smeća? Može, ali ne u mojem dvorištu

Plan sanacije otpada u Gospiću i Benkovcu bit će predstavljen za 10 dana, sve se više priča i o energanama

Vlada pokreće hitnu sanaciju otpada u Gospiću. Uklanjanje 650 tona neopasnog otpada kreće izravnim ugovaranjem nakon poništenog natječaja, dok će se 33.000 tona zakopanog otpada prekriti prije jesenskih kiša kako bi se spriječilo zagađenje voda. Za 4.500 tona rasutog otpada čeka se evaluacija ponuda za izvoz izvan Hrvatske. Ministar Branko Bačić najavio je predstavljanje cjelovitog plana sanacije do 20. rujna, izmjene Zakona o gospodarenju otpadom radi oštrijih kontrola te naglasio potrebu za izgradnjom energana i promjenom svijesti o zbrinjavanju otpada. Troškove će privremeno pokriti država, uz naknadnu naplatu od odgovornih. Jutarnji

  • Dok Europska unija broji više od 530 postrojenja koja proizvode struju i toplinu od smeća (Beč ima jednu usred grada), Hrvatska je jedina članica bez ijednog. Interes za energane pokazali su Šibenik, Osijek i Rijeka, no ključne su prepreke otpor građana i gubljenje povjerenja u inspekcijski nadzor. Stručnjaci naglašavaju da je funkcionalan sustav nemoguć bez energana te da je prioritet uvjeriti javnost u sigurnost i transparentnost upravljanja. RTL, tportal
  • Vodeće europske zemlje koje termički oporabljuju komunalni otpad su: Finska 61 posto, Švedska 60 posto, Norveška 50 posto, Švicarska 48 posto, Belgija 44 posto, Danska, Luksemburg i Nizozemska 41 posto, Austrija 36 posto itd.Vodeće europske zemlje koje termički oporabljuju komunalni otpad su: Finska 61 posto, Švedska 60 posto, Norveška 50 posto, Švicarska 48 posto, Belgija 44 posto, Danska, Luksemburg i Nizozemska 41 posto, Austrija 36 posto itd. – prošle godine pisao tportal
09.09. (12:00)

Da ti se zgadi život

Kriza s otpadom u Lici i Varaždinu: Voda iz vodovoda sigurna, privatni bunari i tlo pod povećalom

Nakon nalaza USKOK-a o ilegalnim odlagalištima otpada u Gospiću i Varaždinu, javnost je zabrinuta zbog opasnih tvari. Voda iz javnog vodovoda je zdravstveno ispravna, no HZJZ upozorava na mikrobiološko onečišćenje privatnih bunara. Stručnjaci su u podzemnim vodama i tlu otkrili mikroplastiku te visoke koncentracije teških metala poput kadmija i olova. Ističu da specifičan krški teren omogućuje brzo širenje zagađenja te da je stanje ekvivalentno požaru. Zbog specifičnog krša zagađenje se podzemljem može proširiti za svega nekoliko dana. Predstoji dugotrajna sanacija i izvoz otpada u inozemstvo, dok Vlada najavljuje izmjene Zakona o gospodarenju otpadom i pojačani monitoring. Incident je razotkrio nespremnost sustava te potrebu za boljom opremom i osnivanjem “zelene policije”. HRT, tportal

09.09. (10:00)

Nije vam Lika za eksperimente

Što skriva ilegalni otpad u Lici: Stručni uvid u opasnosti i zablude

Ilegalno odlagalište otpada u Lici uzrokovalo je znatno onečišćenje metala u tlu i prodor tzv. “vječnih kemikalija” (PFAS) u podzemne vode, objašnjava ekotoksikolog prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger. Iako PFAS u vodi dvostruko premašuje dopuštene granice za pitku vodu, zahvaćena bušotina se ne koristi za piće pa stanovnici nisu izravno ugroženi. Najveći rizik predstavljaju metali, poput antimona pronađenog u kupusu. Javna vodoopskrba nije ugrožena, no stručnjak upozorava da ciljane analize propuštaju većinu tvari te da je nužno hitno uklanjanje izvora otpada. Index