Fly through the International Space Station with astronaut Reid Wiseman at 18,000mph. pic.twitter.com/ZcPLSzuaNs
— Wonder of Science (@wonderofscience) January 19, 2020
Međunarodna svemirska stanica – ISS – spomenik je jedne ere, optimističnog pogleda u budućnost koji je vladao nakon završetka hladnog rata i pada željezne zavjese. Zašto je tako teško održati svemirsku stanicu u orbiti u nedogled? Zašto ISS ne bi ostao u svemiru i služio kao muzej ili bio nadograđivan i popravljan kao Tezejev brod? Odgovor je vrlo jednostavan i prozaičan – zamor materijala. Uz 15,5 orbita oko Zemlje svakoga dana, ISS se 15 puta dnevno prži na suncu, a potom 15 puta dnevno ledi u hladu. Svaka promjena dan-noć znači novo širenje ili stezanje nosive strukture i komponenata stanice, 465 puta svakog mjeseca, gotovo 170.000 puta svake godine. Kritičari tvrde kako će NASA za ono što ima danas uz vlastitu stanicu plaćati više, a dobiti manje. NASA-ini astronauti bit će podstanari u orbitalnim laboratorijima privatnih poduzetnika. To javno-privatno partnerstvo već je počelo funkcionirati na polju transporta astronauta i dostave zaliha i opreme. Novosti
“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezaniji sa Zemljom. Na neki način zagrliš ju svakih 90 minuta. I osjećaš se još motiviraniji da učiniš nešto u vezi problema s kojima se Zemlja suočava”, kaže astronautkinja Europske svemirske agencije (ESA) Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica Međunarodne svemirske postaje. Ona je i druga žena u povijest koja je odradila svemirsku šetnju te prva Europljanka koja se šetala svemirom. Na svemirskoj postaji odradila je dvije misije, 2014. i 2022. godine. “Svemir nije samo tamo gore, nego je među nama. Esencijalni je dio svakodnevnog života. Uzimamo ga zdravo za gotovo, no on je utkan u tkivo modernog društva. Uzdamo se u svemir da nam omogući razne usluge kao što su promatranje Zemlje, praćenje klimatskih promjena, televizijski prijenos, internet i financijske transakcije”, izjavila je Cristoforetti. Svemirska industrija ima važnu ekonomsku ulogu, procjenjuje se da će vrijediti trilijun dolara do kraja 2030-ih. “Svemir je pogon transformacije naše industrije i strateška komponenta naše ekonomske i industrijske suverenosti”, ističe astronautkinja. H-alter
NASA-inom astronautu Joshu Cassadi trebale su samo dvije riječi da sažme veličanstveni portret Zemlje snimljen s Međunarodne svemirske postaje: ‘Apsolutno nestvarno.’ Snimljen prizor prikazuje Zemlju koja naizgled visi naglavce sa zelenom svjetlosnom predstavom aurore koja pleše duž ruba planeta. Bijele točkice na planetu gradska su svjetla, dok kadrom dominira vrlo aktivna aurora. Sjajni objekti nalik na mačeve staničini su solarni paneli, Tportal
Privatnim astronautima bit će dopušten let na postaju najranije od 2020. godine, misije bi trajale do 30 dana, a u planu su dvije ovakve privatne misije godišnje. I za turiste će vrijediti strogi medicinski standardi i pravila obuke NASA-e, a prevozit će ih SpaceX i Boeing. Spavanje na ISS-u se dodatno plaća – 35.000 dolara noć.
Ruski rekord: Kozmonauti Aleksandar Mizurkin i Anton Škaplerov u šetnji svemirom proveli 8 sati i 13 minuta; popravljali antenu na Međunarodnoj svemirskoj postaji
Video: SpaceX-ov teretni svemirski brod Dragon napustio Međunarodnu svemirsku postaju i danas se vratio na Zemlju, nakon jednomjesečne misije dostave za NASA-u; bilo je to drugo Dragonovo putovanja u svemir
Međunarodna svemirska postaja najskuplji je objekt kojeg je izgradio čovjek – dosad je koštala 100 milijardi dolara, a i dokazala je da nacije koje se na Zemlji baš i ne vole – SAD, Rusija, EU, Japan i Kanada – u svemiru sasvim lijepo surađuju. No, plan je ovih država da za šest godina napuste ISS i bace ga u Pacifik, jer imaju druge planove i troškove za svemir, poput putovanja na Mjesec ili prema Marsu. Astronaut i NASA-in čovjek Dr Michael Foale smatra da bi bacanje svemirske postaje u more bio “ogromni gubitak fantastičnog resursa” i želi spasiti Postaju. Od država se ne nada ničemu nego očekuje da bi komercijalne tvrtke za istraživanje svemira mogle smisliti kakav inovativni poslovni plan koji bi produžio vijek ISS-a u svemiru. BBC
Američka astronautkinja Peggy Whitson ovog je vikenda sletjela u Kazahstanu po završetku svojeg novog puta na Međunarodnu svemirsku postaju, na kojoj je oborila nekoliko rekorda. Prvo, postala je prva žena u povijesti koja je toliko vremena provela u svemiru – sveukupno čak 665 dana, od čega je samo posljednje putovanje trajalo 288 dana. Rekord drži ruski kozmonaut Gennady Padalka s 878 dana (sveukupno 5 letova). Nadalje, Whitson je postala najstarija žena u svemiru (57 godina) i prva žena koja je dvaput bila na čelu Međunarodne svemirske postaje. TechRadar