Promjene klime u idućih 100 godina, ako ništa ne poduzmemo

This is what the world will look like over the next 100 years… if we do nothing.

🔎 Learn more about the future of the planet: https://t.co/wXWDD6rsbj pic.twitter.com/TpqiiFKfGa

— World Economic Forum (@wef) October 11, 2020

klimatske promjene

Plan B: ako već ne spašavamo planet, barem ga zasjenimo

Znanstvenici upozoravaju: zatamnjivanje Sunca moglo bi pogoršati klimatske promjene

Ideja o „hlađenju Zemlje“ ispuštanjem aerosola u atmosferu, koja oponaša učinke vulkanskih erupcija, sve je kontroverznija. Znanstvenici s Columbia Climate School upozoravaju da modeli stratosferskih aerosolnih injekcija (SAI) ne uzimaju u obzir brojne neizvjesnosti i rizike – od poremećaja monsuna do kiselih kiša. Iako se istražuju alternativni materijali poput dijamantne prašine, praktični problemi i ekološke posljedice ostaju neriješeni. Umjesto „zatamnjivanja Sunca“, stručnjaci ističu da se planeta može spasiti samo smanjenjem emisija i prelaskom na čistu energiju. Index

hlađenje klimatske promjene Sunce

Kad priroda pokaže zube, a Hrvatska nema kišobran

Zelena tranzicija: Hrvatska među najranjivijima na klimatske rizike u EU

Hrvatska je 17. u EU po ekonomskim gubicima od ekstremnih vremenskih uvjeta od 1980. do 2024., upozorio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša Aljoša Duplić. Zemlja trpi sve češće suše, poplave i požare, a unatoč napretku u recikliranju i zaštiti prirode, vrste i staništa i dalje nestaju. Emisije iz prometa rastu, a onečišćenje zraka ostaje problem u kontinentalnim gradovima. Duplić naglašava da Hrvatska mora ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo, obnovljive izvore i zelenu infrastrukturu kako bi smanjila ranjivost i povećala otpornost na klimatske promjene. tportal

klimatske promjene zelena tranzicija

Lagano postaje luksuznija od doručka

Klimatske promjene podižu cijene kave

Globalna proizvodnja kave raste sporo, dok cijene rastu vrtoglavo zbog klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih uvjeta i troškova proizvodnje. Brazil i Vijetnam vodeći su proizvođači, a SAD najveći potrošač. Hrvatska uvozi najviše iz Slovenije i Italije, s rastućim trgovinskim deficitom. Arabica dominira tržištem, ali osjetljivost na suše i bolesti smanjuje prinose. Realni uvoz Hrvatske stagnira, a nominalni se povećava, potvrđujući da rast cijena smanjuje domaću potrošnju. Klimatske promjene i dalje će utjecati na globalne cijene kave. Lider

kava klimatske promjene

Isteklo pet do dvanaest

Znanstvenici upozoravaju: planet prešao prvu klimatsku točku bez povratka

Prema izvješću 160 znanstvenika, svijet je dosegnuo prvu nepovratnu klimatsku prekretnicu – masovno izumiranje koraljnih grebena. Rekordno topli oceani izbjeljuju više od 80% grebena, čime nestaje ključno stanište i prirodna zaštita obala. Stručnjaci upozoravaju na moguć kolaps oceanskih struja i urušavanje drugih Zemljinih sustava, poput amazonske prašume i ledenih ploča. Politike su, kažu, nespremne za takve nagle promjene. Ipak, nada postoji u ubrzanom prelasku na čistu energiju – no samo ako svijet djeluje odmah, prije nego što more dođe po sve nas. CNN, Index

klimatske promjene

Kako isprati mozak i zagrijati planet

Milun: Tri su indikatora povjerenja u znanost – teorija evolucije, cijepljenje i klimatske promjene. Na udaru su svi

Pandemija je ubrzala urušavanje povjerenja u znanost, koje su već godinama potkopavali vjerski fundamentalisti, populisti i medijski algoritmi. Od odbacivanja cjepiva i evolucije do negiranja klimatskih promjena, širi se val antiznanstvenih narativa koji hrane polarizaciju i ekstremizam, osobito u SAD-u. Cilj je jasan: oslabiti sekularnu državu i školstvo temeljeno na kritičkom mišljenju, dok plutokrati i naftni lobiji likuju nad profitom. Znanost, nekoć simbol napretka, sve češće postaje meta ideoloških križarskih ratova. Milorad Milun za Novosti

cijepljenje klimatske promjene Milorad Milun znanost

Naš planet skoro da više nije za ljude

Potsdamski institut za klimu: Ugroženo sedam vitalnih sustava Zemlje

Novo izvješće Potsdamskog instituta za istraživanje klime (PIK) otkriva da je prekoračeno sedam od devet kritičnih planetarnih granica, ugrožavajući vitalne funkcije Zemlje. Nova opasnost je zakiseljavanje oceana, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva i deforestacijom, što ugrožava morske ekosustave i prehrambene lance. Prekoračeni su i pragovi za klimatske promjene, biosferu i cikluse dušika/fosfora. Iako su zagađenje aerosolima i ozonski omotač još u sigurnim granicama, trendovi su alarmantni. Znanstvenici pozivaju na hitnu akciju, ističući da je destabilizacija planeta sve veća. HRT

klimatske promjene Potsdamski institut za istraživanje klime Zemlja

Klima grize jače od komaraca

Rekordne ljetne vrućine u Europi 2024. odnijele više od 62.000 života

Prema studiji ISGlobala objavljenoj u Nature Medicine, tijekom ljeta 2024. u Europi je od posljedica neuobičajeno visokih temperatura i vlage umrlo više od 62.700 ljudi, što je gotovo 25 % više nego 2023. Najpogođenija je Italija s 19.000 smrti, a slijede Španjolska i Njemačka. Gledano po stanovniku, Grčka bilježi najviše smrtnih slučajeva. Ukupno je od ljeta 2022. do 2024. zabilježeno 181.000 smrti povezanih s vrućinama. Starije osobe ostaju najugroženije. tportal

klimatske promjene ljetne vrućine vručine

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame

WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

DHMZ klimatske promjene poplave vrijeme

Zamislite ljeto bez gužvi – jer možda će postati trajna ponuda

Turizam na klimavim nogama: era neturizma počela je već danas

Švedski stručnjak Stefan Gössling upozorava da svijet ulazi u “eru neturizma”, gdje ekstremni vremenski uvjeti, rast troškova putovanja i emisije stakleničkih plinova ugrožavaju budućnost globalnog turizma. Hrvatska se nalazi u srednjoj kategoriji ovisnosti o turizmu, ali s vrlo visokim rizikom od oluja i obilnih kiša. Posebno kritične regije su jug Europe, gdje prijete požari, poplave i nevremena. Aviopromet ostaje glavni izvor emisija, a bogati prednjače u njihovom rastu. Gössling zaključuje: svaka turistički ovisna zemlja morat će razviti planove prilagodbe klimatskim promjenama. Novosti

klimatske promjene turizam

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

bacanje hrane hrana klimatske promjene otpad