Pronađen čudesan enzim koji razgrađuje plastiku - Monitor.hr
05.05.2022. (07:00)

Super! A kada ćemo to moći napokon upotrijebiti?

Pronađen čudesan enzim koji razgrađuje plastiku

Istraživanje je potaknuto otkrićem bakterije 2016. godine koja se hrani plastikom, a prvi put je uočena na japanskom odlagalištu. Proučavanjem strukture bakterije otkrili su ključni enzim kojeg proizvodi kukac, te su pokušali otkriti kako on nastaje. Novim procesom plastika se potpuno razgrađuje do monomera za samo 24 sata, što omogućuje reciklažu, odnosno vraćanje sirovina u proizvodnju. Projekt se fokusira na polietilen tereftalat (PET), polimer koji čini 12% ukupnog globalnog otpada. Enzim je toliko učinkovit da može djelovati čak i na sobnoj temperaturi, što ga čini prikladnim za razne namjene, javlja Revija HAK, a o čemu je Lider pisao još prije 4 godine.


Slične vijesti

19.09. (12:00)

Eko-revolucija u smočnici

Kineski znanstvenici stvorili novi biorazgradivi materijal miješanjem nanoceluloze i umjetnog polimera PBAT

Ovaj inovativni kompozit ujedinjuje najbolje osobine papira i plastike: iznimno je čvrst, rastezljiv, otporan na visoke temperature do 255 Celzijevih stupnjeva i znatno manje propušta plinove od čiste celuloze. Dodavanjem 40 posto umjetnog polimera postiže se savršena ravnoteža koja sprječava sušenje hrane u ambalaži. Iako se PBAT još uvijek dobiva iz fosilnih sirovina, cijeli je materijal biorazgradiv, što predstavlja veliku pobjedu za ekološko pakiranje i budućnost bez klasične plastike. Nenad Raos za Bug

18.09. (14:00)

Put popločen bocama

Plastični asfalt: Kako reciklirani otpad jača ceste protiv ljetnih vrućina

Građevinski inženjer Sahadat Hossain razvio je asfalt modificiran recikliranom plastikom koji uspješno prolazi testove na cestama u Teksasu. Korištenjem oko 4,5 tona plastike po kilometru traka, kolnik dobiva veću fleksibilnost i otpornost na ekstremne vrućine iznad 38 °C, čime se sprječava omekšavanje i pucanje. Iako preostaju izazovi poput osiguravanja stabilne zalihe sortirane plastike i dugoročnog praćenja ispuštanja mikroplastike, ova inovacija nudi trostruku korist: manje nagomilanog otpada, manju ovisnost o nafti i dugotrajnije ceste. Revija HAK

29.08. (16:00)

Javite sortirnicama

Znanstvenici razvili sustav koji plastični otpad pretvara u hranjive grickalice

Stručnjaci sa Sveučilišta Southern Illinois Carbondale, uz podršku NASA-e, osmislili su sustav koji PET ambalažu i poljoprivredni otpad pretvara u hranu. Procesom oksidativnog hidrotermalnog otapanja plastika se razgrađuje pomoću vode, kisika i tlaka, nakon čega genetski modificirani kvasci tekuće ostatke prerađuju u proteine, masti i vitamine. Konačna smjesa se obogaćuje aromama te se 3D printerom oblikuje u sigurne i ukusne proteinske kolačiće zvane µBites. Ova inovacija namijenjena je ublažavanju plastičnog otpada te osiguravanju hrane u zonama katastrofa, na svemirskim misijama ili u budućim kolonijama na Mjesecu i Marsu. Bug donosi pregled vijesti iz svijeta znanosti i tehnologije.

23.08. (14:00)

Ušla nam pod kožu, a malo i pod gušteraču

Mikroplastika u tijelu – tihi okidač za moderne bolesti?

Osim već poznate prisutnosti u moru i zraku, mikroplastika i nanoplastika pronađene su u stijenkama ljudskih krvnih žila i ugrušcima. Najnovija toksikološka istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću korelaciju s bolestima koje su se dosad smatrale rezerviranima za stariju dob (HRT):

  • Rani dijabetes tipa 2: Sve pogoršanija izloženost povezuje se s pojavom metaboličkih poremećaja i dijabetesa kod mladih od 20 do 25 godina.
  • Alergije i imunološki sustav: Istraživanje IMPTOX na 1100 djece u Hrvatskoj potvrdilo je da izloženost česticama plastike povećava rizik od senzibilizacije i alergijskih reakcija.
  • Autoimune bolesti i kardiovaskularni rizik: Iako uzročna veza još nije u potpunosti dokazana, taloženje čestica u krvožilnom sustavu sumnjiči se za porast atipičnih karcinoma i vaskularnih oboljenja.
08.05. (00:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science

02.05. (13:00)

I opet trava spašava

Plastika od konoplje: CBD kao rješenje za održivu ambalažu

Američki istraživači sa sveučilišta Purdue i Connecticut razvili su revolucionarnu termoplastiku od konoplje koja bi mogla zamijeniti PET ambalažu na bazi fosilnih goriva. Za razliku od dosadašnje biljne plastike, ovaj materijal na bazi CBD-a može se topiti, rastezati do 1600 % te podnijeti vrelu vodu bez oslobađanja štetnih tvari poput bisfenola-A. Iako trenutna proizvodnja CBD-a nije dovoljna za globalne potrebe, svestranost konoplje i njen uzgoj uz minimalnu količinu vode i pesticida nude poljoprivrednicima profitabilnu i ekološki prihvatljivu alternativu koja eliminira problem mikroplastike. Bug

31.03. (13:00)

A taman se sve počelo 3D printat...

Rat u Iranu: Od naftnih polja do vaših vrećica za smeće – poskupit će i plastika

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal

17.03. (09:00)

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

27.01. (18:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

25.01. (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug