Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura – više nego u Češkoj

U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal

plaće

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica

cijena rada plaće radnici

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

minimalna plaća plaće

Za iste tipke – drastično različiti iznosi

Google plaće “lete u oblake”, dok hrvatski IT još čeka polijetanje

Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider

Google IT IT sektor plaće

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

plaće poslovna produktivnost privatni sektor

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

plaće prosječna plaća

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider

plaće realne plaće

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

I po inflaciji, usput

Novi podaci: Hrvatska rekorder po rastu plaća u EU

Najveća povećanja troškova plaća po satu za cijelo gospodarstvo bilježe se u Hrvatskoj (13,9 posto), Poljskoj (13,8), Rumunjskoj (13,1) i Bugarskoj (13), izvijestio je Eurostat. U četvrtom tromjesečju lani troškovi rada po satu povećali su se prosječno za 4,3 posto u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine. Najmanje povećanje vrijednosti sata rada bilježi se pak u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Finskoj i Švedskoj. Danica

plaće

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

minimalac minimalna plaća plaće

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan neravnopravnost spolova plaće

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu