Prosjek plaća pogurnut povišicama države - Monitor.hr
04.06.2021. (09:30)

Mazanje

Prosjek plaća pogurnut povišicama države

Malo je ekonomskih pokazatelja ili dijelova gospodarstva koji su u pozitivnom smislu odudarali od općih kretanja u godini dramatičnog pada BDP-a, a posebno uslužnog sektora. Među njima izdvojila se, primjerice, građevina koja ima više posla nego što su njezini trenutačni kapaciteti, IT sektor, kojemu globalna pandemija nije naštetila jer se sav život i biznis preselio online te plaće koje su porasle oko 6 posto na godišnjoj razini. Pogurala ih je, dakako, država osjetnim povećanjem plaća u javnom sektoru, a kako je u slabije razvijenim dijelovima zemlje država ujedno i najveći poslodavac, to se prelilo na iznose prosječnih plaća na svim razinama, od Grada Zagreba pa do najslabije razvijene županije. Stoga ne čudi velik interes stranaka za lokalne izbore jer svi znamo da pobjednici dijele plijen i odlučuju tko će se zaposliti u pošti, elektri, na sudu, komunalnoj tvrtki, školi ili domu zdravlja – piše Ljubica Gatarić za Večernji.


Slične vijesti

21.03. (15:00)

Nemojte mi o rastu plaće, da mi se ne plače

Gong: Stvarnost iza hvalisanja rastom plaća Vlade demantirana statistikom

Na konferenciji Dani otvorenih podataka, Martin Požar razotkrio je narativ Vlade o rastu plaća tijekom krize. Realne plaće stagnirale su, a Vlada je pokušala izbjeći takvu percepciju, istaknuo je. Požar naglašava nedostatak otvorenih podataka, ključnih za javnost u provjeri izjava vlasti. Upozorio je i na selektivno korištenje statistike, pozivajući institucije da podatke objavljuju u strojno čitljivom obliku radi transparentnosti i pravilnog razumijevanja društvene stvarnosti. (H-alter)

15.12.2023. (14:00)

Da ti se poslije plače

Umjesto “jednake plaće za jednak rad” cijeli niz iznimaka na koje se zakon o plaćama ne odnosi

Puno se desetljeće pokušava urediti jedinstveni sustav plaća u državnoj i javnim službama, bez obzira na brojne kritike u saborskoj raspravi i pozive da se zakon raspravi i u trećem čitanju, Vladi se žuri donijeti ga do kraja jesenskog zasjedanja Sabora. Naime, on je jedna od ključnih etapa za isplatu bespovratnih EU sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). S obzirom na niz izuzetaka na koje se zakon neće primjenjivati, njime neće biti postignuta proklamirana svrha uvođenja sustava ujednačavanja plaća u sustavu, odnosno ujednačavanja plaća za oko 2,6 tisuća različitih radnih mjesta koja su u nekim slučajevima različita samo po nazivu, ali ne i opisu poslova. Koliko će zaposlenih u državnoj i javnim službama s novim načinom obračuna plaće biti zakinuto u odnosu na trenutnu situaciju, a koliko će ih „profitirati“ za sada nije poznato. Zna se da će službenici i namještenici biti smješteni u 16 platnih razreda u kojima će se koeficijenti za obračun plaće kretati od 1,00 (ranije 0,90) do 8,00. U te platne razrede i koeficijente valja prevesti i više od 560 dodataka na plaće koji se sada primjenjuju. No, zakon ne prati cjelovita uredba o koeficijentima iz koje bi bilo vidljivo kako će novi propis utjecati na plaće oko 237 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama. Faktograf

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

28.11.2023. (09:00)

Baš krasno

Minimalac: Izmjene Zakona otvorile prostor za smanjenje osnovne plaće

Ovogodišnjim izmjenama Zakona o radu regulirano je da se plaća sastoji od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka. U dodatke su uvršteni i oni koji se ostvaruju ovisno o postignutim rezultatima, npr. stimulacije. Međutim, to nije usklađeno sa Zakonom o minimalnoj plaći pa sad u iznos minimalne plaće ulazi i varijabilni dio. Najnovije izmjene Zakona o radu otvaraju nove, potencijalno nepredviđene mogućnosti ugrožavanja radničkih prava. Već smo u bliskoj prošlosti svjedočili negativnim posljedicama koje su normativni propusti zakonodavca povezani s minimalnim plaćama imali na njih. Odvjetnik za Lider.

26.11.2023. (17:00)

Sad kad ste nešto uštedjeli, valja i više trošiti

Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje?

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

19.10.2023. (20:00)

Uzorne plaće

Prosječna neto plaća u DM trgovinama je 1.672,32 eura

Vezano uz marže, kazali su kako prosječna marža u dm-u iznosi oko 29 posto. Rast prometa od 24,2 posto, koji je gotovo dvostruko veći od inflacijeje. Prošle godine dm prodavaonice svaki dan posjetilo 96.738 kupaca, što je gotovo 10.000 kupaca više nego u prethodnoj poslovnoj godini. dm Hrvatska ima 178 prodavaonica u 66 gradova te zapošljava 2.056 djelatnika. Poslovni

22.09.2023. (15:00)

To je nama naša borba dala

Standard u Jugoslaviji i nije bio toliko bolji nego što je danas

Često objašnjenje za dobra stara vremena je loše pamćenje, a čini se da se to pokazalo i u slučaju istraživanja objavljenog na web stranici Središnje banke BiH. Naime, istraživanje je rađeno o sveprisutnoj percepciji Bosanaca i Hercegovaca da je život u Jugoslaviji bio bolji nego što je danas. Međutim, ako se vodimo empirijskim podacima koja su predstavljena u istraživanju, postaje očigledno da “dobra, stara vremena” ipak nisu bila toliko dobra. Današnjim radnicima s prosječnom plaćom treba otprilike isto vrijeme ili čak nešto manje, nego 1990. godine da priušte osnovne prehrambene artikle poput kruha, brašna, mlijeka, jaja i maslaca. Isto se odnosi i na troškove električne energije. Međutim, neki proizvodi, poput jestivog ulja, kave, špinata, drva za ogrjev i ugljena, sada zahtijevaju znatno manje utrošenog radnog vremena. N1

24.08.2023. (16:00)

Malo su sve zamaskirali

Poslodavci i turisti spriječili pad standarda stanovništva

I građani i poduzeća tijekom pandemije u određenoj su se mjeri razdužili ili povećali svoju štednju jer su se potrošnja i investicije odgađale. Tako su se stvorile zalihe iz kojih se, po normalizaciji života, financirala potrošnja i moglo krenuti u novo zaduživanje. S rastom troškova života sve je više onih koji će svoje osnovne potrebe financirati na dug, pa će zaduživanje građana vjerojatno nastaviti rasti. Kamatne stope trenutno su još uvijek povoljne. Što se tiče plaća, one nominalno rastu zahvaljujući drastičnom manjku radne snage u nekim područjima gospodarstva. No, rast plaća prilično je nejednak i ako se promatra rast cijena osnovnih proizvoda, hrane i stambenih kvadrata, onda je jasno da svi u ovoj zemlji koji žive isključivo od plaće sigurno osjećaju drastičan pad kupovne moći. Turizam tu dolijeva ulje na vatru – istodobno dio građana ne živi od plaće. Postoje prihodi građana koji prolaze ispod radara, prije svega to je renta od turizma. Lider

20.06.2023. (18:00)

1,000.000.000.000 kn

Hrvatski poduzetnici u prošloj su godini prvi put ostvarili ukupne prihode veće od bilijun kuna

Dakle veće od 132 milijarde eura. Oni koji su obveznici poreza na dobit, njih više od 150 tisuća, imali su, prema podacima Fine, prihode od tisuću i 99 milijardi kuna i u tu brojku nisu ušli rezultati financijskih institucija poput banaka, iako su i one obveznice poreza na dobit. Svaki radnik u Hrvatskoj u prosjeku je lani, nakon plaćanja poreza i doprinosa, zaradio ukupno 83.776 kuna, što znači da su svi radnici u prošloj godini dobili ukupno 83,36 milijardi kuna ili dobili 7,58 posto prihoda. To znači i da radnici, iako nominalno njihove plaće rastu, sve manje participiraju u rezultatima cijelog gospodarstva… Novi list

29.07.2022. (16:00)

Nek se čuju i njihovi glasovi

Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u Ugovorima o osnivanju Europske unije. Dakle, još od Rimskog ugovora iz 1957. godine, EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Dodatno je to „naglašeno“ Direktivom o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja iz 2006. godine. Unatoč tome žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca. Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje. Lupiga