Prvi znakovi demencije mogu se pojaviti i 20 godina prije nastanka bolesti - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Rani signali

Prvi znakovi demencije mogu se pojaviti i 20 godina prije nastanka bolesti

Znanstvenici upozoravaju da prvi znakovi demencije mogu biti gotovo nevidljivi i javiti se čak 20 godina prije klasičnih simptoma. Gubitak prostorne orijentacije, poput problema s GPS-om, često je rani pokazatelj oštećenja mozga, osobito u području važnom za pamćenje i jezik. Istraživanja otkrivaju da se bolest razvija u dvije faze, a oštećenje stanica može nastupiti i bez nakupljanja amiloidnih plakova. Rano prepoznavanje moglo bi omogućiti učinkovitije terapije, dok porast broja oboljelih i troškova bolesti postaje globalni izazov. tportal


Slične vijesti

06.03. (20:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

27.02. (17:00)

Ipak je loše za mozak

Oprezno s antidepresivima jer mogu ubrzati kognitivni pad

Neka novija istraživanja sugeriraju da antidepresivi mogu ubrzati kognitivni pad osoba s demencijom. Istovremeno, čini se da su neki lijekovi manje štetni od drugih, što može pomoći liječnicima da donesu bolje odluke o liječenju, prema studiji objavljenoj u BMC Medicine. Istraživači sada žele istražiti reagiraju li određene skupine pacijenata, poput ljudi s određenim tipovima demencije ili biomarkera, bolje ili lošije na različite antidepresive. Cilj im je, kažu, pronaći ove podskupine kako bi im omogućili individualniji pristup liječenju. Bug

25.02. (14:00)

Veliki brat odobrava kupnju

Startup kreirao debitne bankovne kartice za alkoholičare i osobe s demencijom

Prepaid debitna kartica koja članu obitelji ili drugoj osobi od povjerenja omogućuje praćenje transakcija vlasnika kartice i postavljanje niza kontrola potrošnje. Ove kontrole mogu ograničiti iznose kupnji, vrste proizvoda i usluga koje je moguće kupiti te mjesta na kojima se kartica može koristiti. Na primjer, može blokirati određene troškove telemarketinga ili na internetu. Pokušaji poznatih prevaranata da vas naplate automatski se blokiraju. Administratori mogu primati obavijesti kada se otkrije neuobičajena potrošnja ili kada su transakcije odbijene. Ovakav sustav zahtijeva suglasnost i korisnika i administratora, ali administrator ne mora imati financijsku autorizaciju. Forbes

11.01. (23:00)

Kada moždane stanice pošalju radnu knjižicu

Kako usporiti starenje mozga: znanstveni vodič za zadržavanje pameti

Znanstvenici istražuju uzroke starenja mozga, analizirajući kako genetske predispozicije i biološki procesi utječu na opadanje kognitivnih funkcija. Fizičke promjene, poput smanjenja mase mozga i oštećenja DNK, te nemogućnost eliminacije štetnih proteina, ključni su faktori. Iako zdrav način života može usporiti starenje, genetika ima glavnu riječ. Prevencija uključuje vježbanje, pravilnu prehranu, socijalnu interakciju i izbjegavanje štetnih tvari. No, granica ljudskog starenja ostaje nepromijenjena – geni i dalje diktiraju tempo starenja. DW

28.08.2024. (14:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

28.07.2024. (01:00)

Čak i da znam, ako obolim - zaboravit ću

Uloga gena u Alzheimerovoj demenciji

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW

07.05.2024. (16:00)

Za bolje pamćenje

Maslinovo ulje moglo bi pomoći u borbi protiv demencije

Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima sjemenki, također je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija provedena tijekom 28 godina na 92.000 ljudi. Utvrđeno je da su oni koji su vrlo rijetko ili nikad koristili maslinovo ulje bili skloniji razvoju stanja poput Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su objavili da rezultati dugogodišnje studije navode na zaključak da “unos maslinovog ulja predstavlja moguću strategiju u smanjenju smrti od demencije”. Studija je pokazala da su osobe koje su konzumirale više od pola žlice maslinovog ulja dnevno imale 28 posto manji rizik od smrti od demencije u usporedbi s onima koji su ga rijetko konzumirali ili nikad. HRT

18.10.2023. (14:00)

Drži se, deda

Koji su znakovi demencije i zašto ih je teško uočiti

Demencija i Alzheimerova bolest pogađaju oko 55 milijuna ljudi diljem svijeta. Radi se o sindromu kojeg uzrokuju druge bolesti i ozljede, a koji se manifestira u uništavanju moždanih stanica i sinapsi koje ih povezuju. Demencija smanjuje kognitivne sposobnosti poput racionalnog razmišljanja, razumijevanja, kontrole raspoloženja i ponašanja. Iako većinom pogađa ljude starije dobi, to nije prirodan način starenja. Bolest je neizlječiva, iako postoje lijekovi koji ublažavaju simptome. No, s visokom cijenom. Teško ju je dijagnosticirati, jer je mozak kompleksan organ. Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju da obole od njega, a znanstvenici su ukazali na uzorak od točno određenih proteina u krvi koji se mogu povezati s mogućom pojavom od demencije u kasnijoj dobi. National Geographic

17.09.2023. (13:00)

Put pod noge dok se još sjećaš kamo si krenuo

Ako radite sjedilački posao, veće su šanse da obolite od demencije

Alzheimerova bolest i druge demencije

Najnovija istraživanja pokazala su da sjedilačkim načinom života potičemo brži razvoj demencije. Dugotrajno sjedenje naime utječe na naše zdravlje, a ponajviše na kognitivne funkcije i starenje. Na dnevnoj bazi provedemo više od 9,5 sati sjedeći, u što je uključeno, osim radnog vremena, gledanje televizije, korištenje računala i vožnja automobila. Rizik od pojave demencije možemo smanjiti svakodnevnim kretanjem u trajanju od 30 do 75 minuta. Net

30.08.2023. (10:12)

Nogomet: Česti udarci glavom oštećuju mozak