Pusić o govoru mržnje: Korak je sada na DORH-u i liječnicima - Monitor.hr
12.03.2016. (21:53)

"Biološka supstanca hrvatskoga čovjeka je ugrožena"

Pusić o govoru mržnje: Korak je sada na DORH-u i liječnicima

“Na svaki novinski natpis ili film, svi skaču u luft, a u ovom slučaju, DORH ima što raditi. Možda i liječnici u ovom slučaju. Ovo je direktna prijetnja, nema to veze s politikom, takvi oriđinali su oriđinali dok ne postanu zločinci”, rekla je HNS-ova Vesna Pusić na govor mržnje koji se danas mogao čuti na Saboru HSP-a AS u zagrebačkom Hypo Centru. Pusić smatra da je dodatna odgovornost na vladajućoj koaliciji i kaže kako HDZ smatra direktno odgovornim za držanje takve skupine u vlasti koja dozvoljava ovakvu vrstu govora. Telegram


Slične vijesti

30.05. (16:00)

Vjerujem, cijenjena glavo, da si i učio pravo

Jergović: Zašto se Pravni fakultet u Zagrebu ne oglašava o tome što Ivan Turudić ne zna što je govor mržnje?

Nije lako povjerovati da je netko stvarno završio pravni fakultet, a da ne zna što je “govor mržnje”, ili da nema takvih kognitivnih sposobnosti da iz onoga što piše u Kaznenom zakonu zaključi da nije žrtva govora mržnje ako mu se kaže da sudjeluje u predizbornoj kampanji HDZ-a, da zloupotrebljava instituciju glavnoga državnog odvjetnika, ili da je, primjerice, neobrazovan, glup, neotesan itd. Ono što je izgovorio Turudić pripada govoru neukih desnih ekstremista, kada reagiraju na pokušaje javnosti da im ospori pravo na rasizam i diskriminaciju drugih i drukčijih. On, kao ni oni, niti zna što pojam “govor mržnje” znači, niti ga to zanima, a općenito ih, njih i njega, ne zanima što znače pojedine riječi hrvatskoga jezika, budući da se služe uglavnom samo prijetnjama, psovkama, uvredama i zastrašivanjima. Ali nije Ivan Turudić u ovom slučaju problem. Problem su, čini mi se, profesori iz one lijepo renovirane zgrade kod Hrvatskog narodnog kazališta, kod kojih je Turudić, navodno, studirao. S izuzetkom profesorice kaznenog prava Maje Munivrane, oni šute kao da im je netko i uši i usta olovom zalio. Miljenko Jergović za svoj blog.

10.04. (21:00)

Klik za mržnju, scroll za depresiju

Govor mržnje offline i online: stvarne posljedice virtualne mržnje

Centar za građanske inicijative Poreč predstavit će pravnu analizu i istraživanje o govoru mržnje portala Narod.hr na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba. Više od 90 % LGBTIQ+ ispitanika smatra da izvještavanje portala potiče diskriminaciju, a četvrtina je doživjela izravnu homofobiju ili transfobiju. Rasprava će uključiti i provedbu EU Akta o digitalnim uslugama, ulogu regulatora poput VEM-a te izazove u zaštiti ljudskih prava u digitalnom prostoru. Sudjelovat će predstavnici institucija, sabora i civilnog društva. Lupiga

15.12.2024. (08:00)

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošću – Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.

07.12.2024. (08:00)

I božićne poruke mogu biti uvredljive

Govor mržnje mora sadržavati diskriminatorni govor usmjeren protiv pripadnika ranjive društvene skupine, zbog njihovih osobina. Kuglice to nisu bile

Prvo ih je profil “Utikejt” objavio na X-u, uz komentar “Advent u Zagrebu. Pogledajte kakvim je ukrasima okićen bor na Trgu bana Josipa Jelačića”. Kuglica su se potom uhvatili i mediji. Dnevnik.hr u naslov je stavio: “Netko je na jelku na glavnom zagrebačkom trgu objesio kuglice s političkim porukama: ‘To je govor mržnje’”. Drugi su ove poruke direktnije okarakterizirali kao govorom mržnje. “Odgovornost” za akciju postavljanja kuglica kojih više nije ni bilo na zagrebačkoj jelci uskoro je “preuzela” Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR). U objavi na Facebooku objasnili su da se radi o aktivističkoj akciji za koju su iskoristili vrijeme adventa kako bi potaknuli promjene koje žele vidjeti. Profesorica s Pravnog fakulteta za Faktograf pojašnjava kako poruke na jelci možda jesu za nekoga provokativne, ali nisu govor mržnje. Spornije su bile poruke koje su kao odgovor poslali iz tabora stranke DOMiNO, konkretnije Davora Dretara, koji spominje dlakave muškarce u halterima. Iz Možema su naknadno kazali kako su sporne kuglice s bora uklonili, ali zbog poruka političkog karaktera, kojima i inače nije mjesto na boru.

21.01.2024. (11:00)

Dok je nekima mrak u srcu, drugima pada mrak na oči

TikTok i bivši Twitter sadržavaju najviše govora mržnje koji se nedosljedno uklanja

Unatoč opetovanim obećanjima vodstva ByteDancea da će napraviti sve kako bi suzbili govor mržnje na TikToku, ta je društvena mreža uz bivši Twitter postala jedna od popularnijih platformi za promicanje rasizma, neonacizma, mizoginije, antisemitizma i islamofobije. Pokazalo je to istraživanje londonskog Instituta za strateški dijalog. Od 1030 video-zapisa koje su istraživači analizirali, njih 312 – gotovo trećina – sadržavalo je promociju bijelog supremacizma, a 246 podrazumijevalo iskazivanje podrške ekstremističkim i terorističkim organizacijama, uključujući veličanje Adolfa Hitlera i ISIL-a. Najgledaniji video, s preko dva milijuna pregleda, promovirao je mržnju prema Azijatima u kontekstu izbijanja Covida-19, a u top deset najgledanijih su i sadržaji kojima se ismijava žrtve i/ili negira holokaust i genocid počinjen u Srebrenici. Istraživači Instituta došli su do zaključka da TikTok uklanja dio prijavljenih mrzilačkih sadržaja, ali nedosljedno i nedovoljno. Deaktiviran je 191 klip i komentar, odnosno 18,5 posto od ukupno prijavljenih. Novosti

22.06.2023. (21:00)

Ptičica se previše razmahala

Australija dala Twitteru 28 dana da ukloni “toksičnost i mržnju”

Australija predvodi globalnu akciju reguliranja platformi društvenih medija, a ovo nije prvi put da je australska nadzornica javno prozvala Twitter. Potrebna nam je odgovornost tih platformi i djelovanje da zaštitimo njihove korisnike. Ne možete imati odgovornost bez transparentnosti, a to je ono što se želi postići pravnim obavijestima poput ove (HRT). Od kupnje platforme u listopadu 2022., Musk je otpustio više od 80 posto globalne radne snage pa i mnoge moderatore sadržaja odgovorne za suzbijanje zlostavljanja. Također povjerenica za e-sigurnost, inače bivša zaposlenica Twittera, rekla je da je platforma sada odgovorna za svaku treću pritužbu na internetski govor mržnje prijavljen u Australiji.

 

22.06.2023. (13:00)

Prelako se uloviti

Polarizacija stavova raste s brzinom širenja informacija Facebookom

Količina kontroverzi i govora mržnje koju generira neka objava snažno je povezana s brzinom kojom informacija dopire do široke publike, bez obzira na konkretnu temu. Ni tema objave na društvenim mrežama niti kvaliteta informacija nisu povezani s procesima kojima korisnici stvaraju svoja mišljenja. Umjesto toga, sugeriraju studije, veća je vjerojatnost da će “viralnija”, “popularnija” objava rezultirati polariziranim angažmanom, uključujući čak i govor mržnje. U oči upadaju dvije činjenice: postovi koji su brže postali viralni češće su bili povezani s negativnim ili kontroverznim reakcijama korisnika, bez obzira na temu, a objave koje su se sporije širile bile su povezane s pozitivnijim reakcijama. Bug

21.04.2023. (15:00)

Zuck, učini nešto

Govor mržnje: kako dekodirati algoritme društvenih medija

Platforme se godinama ne koriste samo za zabavu i komunikaciju, već se zloupotrebljuju i za informacijske ratove, plasiranje lažnih vijesti i teorije zavjere ili mobilizaciju ekstremističkih skupina. Na videoplatformama kao što je TikTok, gdje su korisnici uglavnom mladi, često se širi sadržaj koji potiče poremećaje prehrane ili samoozljeđivanje. Facebook i druge platforme s jedne strane nisu sami direktno odgovorni za sadržaj, ali su, s druge strane, zahvaljujući sofisticiranim algoritmima odgovorni za njegovu distribuciju. Sada EU pokušava shvatiti kako sve funkcionira i vidjeti što se može učiniti. Cilj je bio uspostaviti jasnija pravila igre za internet – posebno za platforme s više od 45 milijuna korisnika unutar EU. Pružatelji usluga dužni su identificirati, analizirati i procijeniti sistemske rizike svojih proizvoda, uključujući i algoritamske sustave. DW

26.03.2023. (12:00)

Uhljebistan

Analiza GONG-a: Kako i u kojim rokovima Vijeće za elektroničke medije provodi nadzor elektroničkih publikacija?

Kako se boriti protiv govora mržnje u medijima? - eTrafika

U upisniku Agencije za elektroničke medije (AEM) lani su bile 493 elektroničke publikacije koje je reguliralo samo osam nadzornika, a nijedan portal nije zabranjen zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja zakona, rezultati su istraživanja u sklopu Gongova projekta Ping. Vijeće za elektroničke medije (VEM) je krajem travnja 2022. odlučivao na temelju pritužbe zbog rasizma u medijskom prostoru u članku “Iako nemaju niti jednog Roma, mještani Svete Marije svakodnevno viđaju smeće po prirodi” objavljenog na portalu medjimurski.hr. Pružatelju je izrečena samo opomena iako se radilo o rasizmu i ksenofobiji. U zapisniku VEM-a nije navedeno je li taj slučaj proslijeđen MUP-u (obaveza prijave kaznenog djela) niti da je u opomeni spomenuto moguće brisanje tog portala. Iako u AEM-u ističu da se provodi kontinuirani nadzor sadržaja elektroničkih publikacija oko “toksičnog” ili nezakonitog sadržaja, u praksi se sankcioniranje uglavnom provodi tek na temelju pritužbi građana i institucija. HRT