Rašeta o novoj HRT-ovoj emisiji Kunstdetektiv - Monitor.hr
Jučer (23:00)

CSI: Zagrebačka moderna

Rašeta o novoj HRT-ovoj emisiji Kunstdetektiv

Za nas koji volimo umjetnost ova je emisija dobrodošlo, inteligentno rađeno ostvarenje, koje nas vodi u nevelik, ali moćan opus Josipa Račića. Fokus je na remek-djelu “Majka i dijete”: tko je na slici, kako je završila u Hrvatskoj, krije li se u njoj duboka tajna nesretne slikareve sudbine? Autorica serije Sara Hribar od umjetnine je napravila krimić, slično “Remek-djelu ili zlodjelu?”, ali istraga nije usmjerena na autentičnost slike, nego na tajne teksta i konteksta. Krešimir Mikić odličan je izbor za vodiča kroz tajne, njegov je habitus metafizički misteriozan, dok su sugovornici provjereni znalci pa možete uživati i u slici i u tonovima. Boris Rašeta za Novosti


Slične vijesti

27.10. (19:00)

Jabuka ne pada daleko od stabla...

Rašeta o ‘Razgovoru’ Dominika Sedlara: Tito kao slojeviti negativac, a Stepinac kao Bambi

Snimiti film o razgovoru Tita i Stepinca, a prepustiti sve toku nesvijesti, imaginaciji i ideološkim fantazmama, birtijaškoj verziji povijesti (“naši i vaši”), hrabar je umjetnički čin! Na njega se odvažio Sedlar junior, mlađahni Dominik, čiji se film nedavno počeo prikazivati u MAXtv videoteci. “Razgovor” je hagiografija, komorna drama, nalik na one koje je Vuk Drašković radio o “heroju bez mane i straha” Aleksandru, ukratko, ideologizirana slika čovjeka koji je posvuda van katolicizma vidio samo zarazu, koroziju, nečist. Mladi Dominik Sedlar postao je postulator za kauzu svetaca, prikazavši Tita (dramski puno jače) kao slojevitog (mada izmišljenog) negativca, dok Stepinac izgleda kao Bambi. Boris Rašeta za Novosti

15.10. (22:00)

'Rađamo se sami i sami umiremo, osim ako nemate pa'

Rašeta o ‘Umbertu D.’: Remek-djelo De Sice zbog kojeg je bio sasut drvljem i kamenjem

“Umberto D.” ultimativno je remek-djelo koje morate pogledati barem jednom u životu. Priča je o umirovljeniku Umbertu koji sirotinjski živi sa svojim malim psom u podstanarskoj sobici koju ne može platiti babi lihvarki, pa šugav život želi prekratiti skokom pod vlak. No, psić mu se, osjećajući paniku zbog nadolazećeg vlaka, otima iz zagrljaja, pa čovjek ne uspijeva ostvariti svoju namjeru.

Odlazi za svojim psićem u park, gdje u igri s njim pronalazi volju za novi život. To je jedna od najboljih scena u povijesti svjetske kinematografije uopće. No, zbog njega su na redatelja Vittorija De Sicu osuli drvlje i kamenje. Državni tajnik za kinematografiju Giulio Andreotti, kasnije premijer Italije, optužio ga je da bez potrebe “pere prljavo rublje nacije” pred očima cijelog svijeta i da “loše služi domovini”. Uvijek ista priča… Boris Rašeta gledao Posebne dodatke, izmeu ostalog, za Novosti

11.10. (10:00)

Klasik

Rašeta o ‘Velikoj zemlji’ Williama Wylera: Remek djelo, film koji je snimio prije Ben-hura…

To je jedan od onih filmova koje možete gledati puno puta i uživati u svakom elementu – briljantnim glumcima (Gregory Peck, Jean Simmons, Carroll Baker, Charlton Heston i Burl Ives), raskošnoj fotografiji, napetoj priči, ideologiji, glazbi i režiji. “Velika zemlja” je snimljena 1958., u doba ljutog makartizma, lova na (crvene) vještice i hladnog rata. Ljevičar Wyler cijeloga je života snimao angažirane filmove koji su se bavili klasnim borbama, pacifizmom, pravima radnika i kritikom kapitalizma, a ovaj je očita alegorija (besmislenog) blokovskog rata, koji gledamo i danas, u još apsurdnijem obliku jer sukobljenih ideologija više nema. Boris Rašeta za Novosti

21.09. (12:00)

Nekome možda osebujna, ali uvijek svoja

Rašeta o seriji ‘Marilyn Monroe, slavna pod svaku cijenu’: Odlična serija o fascinantnoj ženi

Nikad nitko nije tako duhovito, tako sažeto opisao bračne drame jedne žene kao što je Billy Wilder opisao havariju Marilyn: “Njen brak s Arthurom Millerom je propao kad je Miller shvatio da ona nije Marilyn, a njen brak s Joeom Di Maggiom je propao jer je ovaj shvatio da ona jest Marilyn.” Genijalno!

Italoamerikanac Di Maggio, najveća svjetska bejzbol zvijezda, ultrakonzervativac, katolik, s Marilyn je otišao u Japan i shvatio da joj po popularnosti nije ni do koljena, a par slobodnih scena koje je snimala po povratku, baš s Wilderom, razgnjevilo ga je. Ona, razuzdana Kleopatra, nije bila rođena za kućanicu. Miller je pak bio očaran njenom ranjivošću i tražio je u njoj umjetničku muzu.

Brak je propao kad je shvatio da ona ipak nosi prevelik teret holivudske mašinerije i vlastitih demona te da ne može ispuniti ulogu idealizirane intelektualne partnerice. U jednom je filmu morala pedeset puta ponoviti rečenicu “gdje je, dovraga, taj burbon” jer je nije zapamtila. Boris Rašeta je za Novosti opet zurio u ekran. IMDB

14.09. (16:00)

Možda se priprema za novu karijeru

Rašeta: Maknuli su Zorana Kesića, ali zato su uveli podcast novog satiričara – Aleksandra Vučića

Nova uprava Nove S, koju su postavili novi vlasnici (Adria News Network preuzeo je portugalski investicijski fond Alpac Capital, koji je ušao i u naš N1, pa možemo očekivati slične vijesti), objavila je da je Kesićeva emisija skupa. Navodno se nije isplatila – ma nemoj – pa je nije imalo smisla dalje producirati. No zato je jedan drugi satiričar, i medijski poslenik, Aleksandar Vučić, u petak startao sa svojim podcastom. Nakon iskakanja iz frižidera, ulijetanja u crtić La Linea, postavljanja bandera po Mačvi, druženja s robotima odjevenim u šajkače, sad još pokreće i podcast. Kao TV kritičar morao sam pogledati i to čudo. Kritika: ubuduće zvati neistomišljenike, umjetnike, opoziciju, Hrvate, Albance… No, šalu na stranu, gašenje Kesićeve emisije izraz je uzbune, panike, nasilja i nesigurnosti – to miriše na poraz na izborima u oktobru. Srbija nezadrživo srlja u regresiju. Boris Rašeta za Novosti

10.09. (18:00)

Jer osamdesete su bile godine...

Rašeta o ‘Strategiji švrake’: Nepravedno zapostavljeni film 80-ih

Želite li znati kako su izgledale osamdesete džabe vam je gledati današnje filmske ili TV rekonstrukcije: morate pogledati filmove kao što je “Strategija švrake”. Tu je sve autentično. Fasade su derutne, više generacija živi pod jednim krovom, postoji neki društveni ideal, a cestama dominiraju fićeki, pezejci, zaporošci, moskviči i crni mercedesi za rukovodioce. Kusturičin rukopis osjeća se u svakom kadru – u njemu je prikazana tipična jugoslavenska obitelj niže srednje klase. Kao scenarist je prikazao socijalizam u terminalnoj fazi, sustav u kojem su pošteni radnici i vojnici izmanipulirani i ostavljeni na cjedilu, dok društvom počinju vladati sitni lopovi, birokrati i šverceri, koji do danas nisu sjahali, već su Murte zamijenile Kurte. Boris Rašeta za Novosti

05.09. (16:00)

Motika ipak teža od kista

Rašeta o filmu Jeana Renoira: Južnjačka sudbina

Ovo je jedini film za koji je veliki francuski režiser Jean Renoir nominiran za Oscara. Snimio ga je u Americi, gdje je pobjegao pred nacistima – nije bio Židov nego ljevičar, sin slavnog slikara – a svjetonazor se jasno vidi. Film prati siromašnog poljoprivrednika, nadničara Sama, koji želi postati svoj gazda i biti slobodan čovjek, bez obzira na cijenu koju za to treba platiti. “Južnjak” zapravo pokazuje koliko je težak život poljoprivrednika, seljaka, kojemu jedan prolom oblaka, mraz, snijeg ili zaraza stoke može uništiti egzistenciju. Oscara je te godine Renoiru oteo jedan drugi genijalni egzilant, Billy Wilder, ali ne bi bila greška ni da ga je dobilo ovo sjajno djelo, oda ljudskoj spremnosti za slobodu i rizik. Boris Rašeta recenzira što je gledao prije koji tjedan za Novosti

28.08. (13:00)

Kad ti ponestane inspiracije, vratiš se klasicima

Boris Rašeta o Dvostrukoj obmani: Sjaj noirea

Postoje filmaši klasičnog Hollywooda čija inteligencija fascinira. Duhovitost u slici, lucidnost u dijalogu i vještina napetog pričanja priče poželjne su u svakom filmu, no kad kao scenarista imate Raymonda Chandlera, a kao režisera Billyja Wildera, rezultat mora biti remek-djelo, kao u slučaju “Dvostruke obmane”. Chandler, koji je stvorio detektiva Philipa Marlowea (najslavniji je bio Bogart, a sjajan je bio i Robert Mitchum), napisao je “Veliki san” i scenarij za “Plavu daliju”, mrzio je Wildera pa su se cijelo vrijeme svađali – dva se genija rijetko kad podnose – ali iz te je svađe iscurio film koji se danas, zbog sjajnih dijaloga, izučava na svim filmskim akademijama svijeta. Boris Rašeta za Novosti

24.07. (23:00)

I stvorio fobiju od starih mlinova

Rašeta o preminulom Kadijeviću: Umro je čovjek koji je plašio generacije gledatelja

Đorđe Kadijević rođen je u Šibeniku, hrvatskoj i jugoslavenskoj Ateni, gradu iz kojega su ponikli Dedići, Mišo, Vice Vukov, Igor Mandić, Ivo Pattiera. Rodio se u istoj ulici kao i oni – Terazije, Ilica i Ferhadija nisu porodile toliko velikana.  Tko nije umirao od straha zbog “Leptirice”, nije živio u Jugoslaviji. Popularna legenda kaže da je Đorđe Kadijević “Leptiricu” snimao kao komediju, ali je promašio žanr. Ispao je to film strave i užasa, koji je na premijeri u Skopju navodno tako prestrašio nekog gledatelja da je ovaj umro u kinu. Boris Rašeta za Novosti

03.07. (22:00)

I dalje se kotrlja

Rašeta o seriji ‘Moj život u Rolling Stonesima’: Snimljena pod nadzorom benda kako bi se cementirao njihov status nedodirljivih rock bogova

Kako je bilo biti/ostati Rolling Stone? Četverodijelna serija (odabrala Mira Vočinkić) daje sažet odgovor – bogovski. U prvoj epizodi vidjeli smo portret Micka Jaggera, živahnog starčića (82) spremnog za novu turneju, do koje možda ipak neće doći jer Keitha Richardsa (82) nešto žiga u leđima. Poznajući ih, kupili bismo karte… Teško je u nešto manje od sat vremena sabiti 60 godina najvećeg živućeg rokera svijeta, ali smo prešli ključne točke karijere. “Moj život u Rolling Stonesima” zahvaća masu aspekata, najmanje privatnih, jer autori nisu kopali po utrobama muzičara. U četiri epizode “tiskana je legenda”, kako bi rekao John Ford. Sam Mick Jagger demantira da su Stonesi “obitelj”, oni su korporacija. Ponešto će indiskrecija biti viđeno, ali tko očekuje vidjeti kako žuti Musa dere jarca, ovo nije serija za nj… Boris Rašeta i pregled TV tjedna za Novosti