Ronioci se bore protiv klimatskih promjena sadnjom podvodnih livada - Monitor.hr

Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

Srijeda (21:00)

Klima na popravnom ispitu

Umjetno hlađenje polarnih područja ne bi imalo nikakvog dugoročnog efekta

Nova analiza u Frontiers in Science upozorava da geoinženjerski planovi poput zadebljavanja leda, podmorskih barijera ili raspršivanja aerosola nisu rješenje za klimatske promjene. Premda britanski tim testira pumpe za jačanje arktičkog leda, stručnjaci ističu da takvi eksperimenti nose goleme rizike i stvaraju lažnu sigurnost. Profesor Siegert s Exeter Sveučilišta naglašava da jedini dokazano učinkovit put ostaje brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok su tehnološki trikovi tek pomoćne ideje koje mogu odgoditi nužne odluke. tportal

01.09. (10:00)

Crveni alarm i mokre gaće

Klimatske promjene donose sve češće oluje i poplave u Hrvatskoj, nismo spremni za sve što dolazi

Nagla promjena vremena u Hrvatskoj donijela je snažne pljuskove i poplave, a razlog je sudar toplog, vlažnog zraka s hladnom frontom. More od 25 °C dodatno je pojačalo oluje. Stručnjaci Pelajić i Grisogono upozoravaju da su takvi ekstremi sve češći zbog zagrijavanja klime, iako pojedini događaj nije moguće direktno pripisati klimatskim promjenama. Hrvatska se, kažu, slabo prilagođava: nedostaje klimatski centar, ulaganja u agronomiju, promet i obrazovanje. Ako nastavimo samo “ispunjavati forme” prema EU, čekaju nas sve jače oluje i sve plići podvožnjaci. HRT

28.08. (18:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

23.08. (13:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

17.08. (13:00)

Nisu ni ljeta što su bila

Ljeto je postalo samo marketinški trik namijenjen prodaji japanki, Aperol Spritza i jeftine, dvotjedne iluzije bijega od okova kapitalističkog realizma

Ljeto možda jest sezona varki, ali nema smisla da se zavaravamo: ljeto je nepodnošljivo, vruće, ljepljivo. To nas uglavnom ne sprječava da se zabavimo, opustimo i odmorimo, ali jesmo li sve spremni činiti uz neki drugačiji soundtrack? Zamišljam paralelu tom saharinskom koktelu, toj imaginarnoj semantičkoj prevari temeljenoj na lažnoj bezbrižnosti, nekakvo drugo toplo ljeto. Ljeto bez uzbuđenja, više na ležaljci iza škura nego na terasi po zvizdanu. Na periferiji praznog grada. Obavijeni jutarnjom šumskom zrikom. Ispred televizora s popodnevnim programom u pozadini ili u polupraznom kinu na predstavi koje se nakon nekoliko godina više nitko neće sjećati. Na nekim drugim obalama… Na Kulturpunktu promišljaju kako je forma nadjačala samu srž sadržaja, uz pokoju glazbenu preporuku.

15.08. (01:00)

Kad ti more posoli život, a nije kriv konobar (a ni more)

Slana jezera na površini Sredozemlja sve dublja i češća

Naši znanstvenici analizirali su 70.000 profila podataka iz posljednjih 20 godina i otkrili da se ljeti i u jesen pri površini Sredozemnog mora, uključujući Jadran, stvaraju slana jezera duboka 20–45 m. Najčešća su u istočnom Sredozemlju, a nastaju zbog visokih temperatura i isparavanja, što povećava salinitet. Pojava je posljedica klimatskih promjena, a godišnje se produbljuju oko metar. Iako sama po sebi nije problem, može znatno utjecati na morski ekosustav. HRT

11.08. (11:00)

Život pod klimom

Severe Weather: Stiže ekstreman toplinski val. Dugo će trajati

Sudeći prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, ovaj toplinski val nastavit će se najmanje do kraja idućeg tjedna. Zbog toga je DHMZ izdao posebne upute. Temperature danas na kopnu do 32 stupnja, idućih dana 35 (na moru 36). Za iduće dane, ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal. Meteorolog: Ovakve vrućine su iznimne. Shvatite upozorenja ozbiljno. Index

10.08. (01:00)

Zemlja se znoji, mi s njom

Vrućina ubija: Kako toplinski valovi pustoše zdravlje, ekonomiju i gradove

Ekstremne vrućine sve češće pogađaju Indiju, gdje polovica radne snage radi na otvorenom, a samo 10% ima pristup klimatiziranim prostorima. Posljedice su gubitak radnih sati, bolesti i smanjenje BDP-a, što se sve više osjeća i u razvijenim zemljama. Gradovi dodatno pojačavaju toplinu zbog betona i nedostatka zelenila, dok klima-uređaji paradoksalno pogoršavaju problem. Rješenja se kriju u starim arhitektonskim mudrostima – debelim zidovima, prirodnoj ventilaciji i hladovini. Vrućina više nije samo sezonska smetnja, već globalni izazov za zdravlje, ekonomiju i urbanizam. DW

01.08. (18:00)

Kad priroda stisne "reset" – a mi bez pojma gdje je "save"

Elementarne nepogode i klimatske promjene uvelike su utjecale na društvo kroz povijest

Američki biolog Jared Diamond u svojoj izrazito utjecajnoj knjizi iz 1997. godine, prevedenoj kod nas pod naslovom Sva naša oružja: Zarazne bolesti, čelik i puške, objašnjava kako su velike civilizacije u prošlosti propadale kada bi narušile prirodnu ravnotežu te svojim djelovanjem dovele do ogromnih suša ili poplava. One kulture koje su se znale prilagoditi surovosti prirode bi opstale, dok su one druge propadale. Višeslav Raos spominje kako su prirodne katastrofe i epidemije mijenjale smjer razvoja čovječanstva, od potresa, vulkanskih erupcija do epidemija te natjerale civilizaciju na tehnološke skokove, ali i drugačiji pogled na svijet, što je vidljivo i u umjetnosti. To tjera na razmišljanje za klimatske izazove koji su pred nama. tportal