Rupe u sankcijama protiv Rusije hrane Putinov ratni stroj - Monitor.hr
Danas (13:00)

Mislili su da su zatvorili sve pipe, a iz cijevi curi

Rupe u sankcijama protiv Rusije hrane Putinov ratni stroj

Istraga portala The Kyiv Independent otkriva da ruska Delfin Grupa preko mreže tvrtki u Latviji i Njemačkoj uvozi aditive i glicerin iz EU, ključne za maziva i potencijalnu proizvodnju eksploziva. Iako su neke komponente pod sankcijama, sirovine poput glicerina uglavnom nisu, što omogućuje nastavak opskrbe ruskog vojno-industrijskog sektora. Tvrtke povezane s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama koriste posrednike i logističke partnere kako bi zaobišle ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da “ciljane” sankcije ostavljaju ozbiljne slijepe točke koje Moskva sustavno iskorištava. Index


Slične vijesti

Petak (16:00)

O tome nitko ni ne želi razmišljati

Kovačević o Masalinoj knjizi: Scenarij ruske pobjede bez diplomacije i bez odgovora na nuklearni rizik

Carlo Masala u bestselleru „Ako Rusija pobijedi“ iznosi fikcijski scenarij prema kojem Rusija nakon pobjede u Ukrajini 2028. napada Estoniju, a NATO zbog straha od nuklearnog rata ne reagira odlučno. Božo Kovačević upozorava da je riječ o narativu bez izvora i akademskog aparata te da autor zanemaruje diplomaciju, mogućnost nuklearne eskalacije i potencijalni raspad Rusije. Masala zagovara odlučniju vojnu potporu Ukrajini kako bi se spriječila ruska pobjeda, no Kovačević smatra da scenarij pojednostavljuje složene geopolitičke procese i prešućuje ključne rizike. Ideje

30.01. (16:30)

Kratko, selektivno i s fusnotama

Putin pristao na privremenu obustavu napada, ali samo djelomično

Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin, na osobni zahtjev Donalda Trumpa, pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, ponajprije na Kijev. Moskva naglašava da je riječ o kratkoj i ograničenoj mjeri, dok Ukrajina upozorava da ne postoji službeni sporazum o prekidu vatre. Iako su napadi na energetsku infrastrukturu privremeno smanjeni, ruski udari dronovima i projektilima na više regija i dalje traju, uz civilne žrtve. Zelenski inicijativu vidi kao priliku, ne dogovor. Index

  • Zelenski: Nije teško zaključiti što su Trump i Putin dogovarali na Aljasci, misleći na ključna pitanja, a to je teritorij (Index)
  • Ukrajinci u strahu zbog ekstremne prognoze: noćne temperature između 1. i 3. veljače mogle bi pasti na izrazito niske vrijednosti, povećavajući rizik od humanitarne krize jer se milijuni ljudi doslovno smrzavaju (Jutarnji)
13.01. (17:00)

Do posljednjeg daha

Putinov rat duži od Drugog svjetskog, saveznici se osipaju

Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index

12.01. (00:00)

Car ne voli konkurenciju

Rat zbog reda: zašto je Ukrajina zapravo napadnuta

Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim

06.01. (16:00)

Koridor slobode, uz obaveznu kontrolu

Žižek o Odesi: ideologija “humanitarnog koridora” i globalna igra sile

Slovenski filozof u komentaru za Kyiv Independent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon uhićenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Tvrdi da rusko “otvaranje koridora” prema Odesi zapravo znači njegovu kontrolu i blokadu, što vidi kao čisto kršenje međunarodnog prava. Upozorava da velike sile često svoje nasilne poteze opravdavaju humanitarnim rječnikom, pri čemu Rusija nije iznimka. Kritizira dio zapadne ljevice koji ruske poteze slavi kao antiimperijalističke, ističući da time legitimiraju vojnu silu i globalnu ekonomsku ucjenu. Europa, zaključuje Žižek, još ima snagu, ali samo ako se oslobodi vlastitog straha i proglasi stvarnu neovisnost. Index

26.12.2025. (13:00)

Privremeno utočište, trajna birokracija

U Hrvatsku stiglo oko 30 tisuća Ukrajinaca: jezik, posao i neizvjestan boravak najveći izazovi

Od početka rata u Ukrajini u Hrvatsku je stiglo oko 30.000 Ukrajinaca, ponajviše u Zagreb i Split. Dok se dio njih odlučio vratiti kući, mnogima bi privremena zaštita mogla prerasti u trajni ostanak. Glavni preduvjeti integracije su učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje, no prepreke su manjak vrtića, spor proces nostrifikacije diploma i neizvjestan status boravka nakon isteka privremene zaštite. Unatoč tome, mnogi rade, pokreću poslove i pokušavaju izgraditi novi život. tportal

24.12.2025. (11:00)

Nadamo se da nećemo morati saznati

Šef NATO-a otvoreno: ‘Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?’

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

19.12.2025. (20:00)

Pukotine iza fasade

Potemkinova Rusija: iza fasade moći društvo u slobodnom padu

Iza slike Rusije kao snažne, pobožne i civilizacijske sile krije se društvo pogođeno siromaštvom, demografskim kolapsom i zdravstvenom krizom. Oko 12 posto stanovnika živi u siromaštvu, očekivani životni vijek muškaraca je nizak, a fertilitet daleko ispod razine zamjene. Alkoholizam, nasilje i epidemija HIV-a dodatno razaraju društvo. Rat u Ukrajini ubrzao je emigraciju, osiromašio regije i povećao ljudske gubitke. Uz snažnu represiju i cenzuru, Rusija sve više nalikuje Potemkinovu selu – raskošnoj iluziji koja prikriva duboku unutarnju krizu. tportal

19.12.2025. (17:00)

Sve je pod kontrolom, osim stvarnog stanja nacije

Putin u godišnjem obraćanju poručio da želi mir, ali i najavio nove vojne uspjehe

Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji

  • Dobio je oko tri milijuna pitanja. Građani Putinu postavili brojna sarkastična pitanja. Ignorirao ih je (Index), osvanule provokativne poruke: ‘Vladimiroviću, može piće?’ (tportal)
  • Karta Rusije iza Putina šalje poruku o odnosu prema Ukrajini: Uz Krim, teritoriju pridodani Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Hersonska oblast (Index)
  • Osvrnuo se i na napad Ukrajine na ruski tanker u Sredozemlju, kazavši da će Moskva, iako neće poremetiti opskrbu, uvijek uzvratiti (tportal)
15.12.2025. (16:00)

Otvorena vrata EU-a, različite širine

Objavljena karta koja prikazuje koliko su EU države primile izbjeglica iz Ukrajine

Članice EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1.229.960 osoba; 28,6% ukupnog broja u EU), Poljska (965.005; 22,5%) i Češka (393.005; 9,1%). U Hrvatskoj bilježimo oko 28 tisuća pristiglih Ukrajinaca, više nego u Sloveniji, Cipru, Malti i Lihtenštajnu. Index