Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€ - Monitor.hr
23.03.2018. (20:30)

Razlike cijena rada

Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr


Slične vijesti

14.04. (12:00)

Manje rada za istu plaću? Može

U Kaliforniji predlažu prelazak na četverodnevni radni tjedan

Ovaj prijedlog predstavljen je u tamošnjem donjem domu državnom parlamenta, ali se s njim ide i u Kongres. Kalifornija, naime, ovime želi postaviti primjer i ostalim saveznim državama, kako bi se slični propisi donijeli i na federalnoj razini. Prema prijedlogu, radno bi se zakonodavstvo nadopunilo na način da se samo 32 sata na tjedan smatraju redovnim radnim vremenom. Kompanije koje su već pokušale uvesti četverodnevni radni tjedan, poput Microsofta, zabilježile su da je rezultat toga bila povećana produktivnost, kao i manje “izgaranje” zaposlenika na poslu. Bug

30.03. (12:00)

Da nam živi živi rad

Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura

Istraživanje je pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka, s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni. Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih sedam eura. Lider

18.09.2021. (19:00)

Da nam živi, živi rad

Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak. Najčešći uzroci smrti vezani su uz kroničnu opstrukcijsku bolest pluća (KOPB), odnosno zbog zagađenosti zraka. 36 tisuća ljudi umre u nesrećama na radnom mjestu, a zabrinjavajuć je i podatak kako je smrt na poslu vezan i uz predugo radno vrijeme. Međutim, od 2000. do 2016. godine smrtnost vezana uz posao je u blagom padu, a taj se trend očekuje i u budućnosti. RTL

14.09.2021. (09:00)

Da nam živi, živi rad

Rad od kuće guši produktivnost i inovacije

Pokazuje to nova Microsoftova studija. Na uzorku od svojih više od 61 tisuće zaposlenika Microsoft je analizirao kako je rad od kuće u prvoj polovici prošle godine utjecao na suradnju i komunikaciju unutar timova, ali i među njima. Kompanija je analizirala metapodatke svojih zaposlenika, kao što su e-mailovi, kalendari, poruke, video i audio pozivi i radni sati, tijekom prvih šest mjeseci prošle godine. Suradnja među zaposlenicima postala je statičnija, a oni izoliraniji. Ljudi su manje komunicirali s onima izvan svojih organizacijskih jedinica, a pao je i udio sinkronizirane komunikacije u stvarnom vremenu (poput sastanaka, poziva). Zamijenio ga je veći udio asinkrone komunikacije, kao što je e-mail. To je dovelo do manje razmjene informacija među zaposlenicima, a utjecalo je i na produktivnost i inovativnost radnika. Bug

29.08.2021. (22:00)

Da nam živi živi četverodnevni tjedni rad

Nije nizozemska tvrtka prva, jedna zagrebačka tvrtka uvela radni tjedan od četiri dana još prije tri godine

Renata Šeperić Petak direktorica je tvrtke Logička matrica (op.a. bave se pisanjem i provedbom EU projekata) koja je 2018. godine uvela skraćeni radni tjedan od četiri dana za svoje zaposlenike. U razgovoru za Index otkrila je kako je zbog toga bolja organizacija rada, ekipa je zadovoljnija, a i povećali su plaće unatoč teškoj godini zbog pandemije. Najveća prednost takvog načian rada je  upravljanje vremenom i efikasnost. Usto, radnici su i produktivniji. Što se tiče tjednog rasporeda, radnici to međusobno dogovaraju, a direktorica mora imati uvid u mjesečni raspored.

28.08.2021. (09:00)

Komme zur Arbeit

U Njemačkoj godišnje nedostaje čak 400.000 radnika

Njemačka godišnje treba najmanje 400.000 radnika iz inozemstva jer je kroničan manjak radne snage različitog profila u toj zemlji. Od njegovatelja preko servisera klima-uređaja pa do akademski obrazovanih: Njemačkoj su u svim sektorima potrebni radnici. Potražnja za stručnom radnom snagom u Njemačkoj povećava se iz godine u godinu iz demografskih razloga. Ove je godine broj mladih koji bi trebali biti na raspolaganju tržištu rada za 150.000 manji, a taj će se broj idućih godina povećavati. Savladavanje ovog problema bit će jedna od najvećih zadaća buduće njemačke vlade koja će preuzeti vođenje zemlje nakon parlamentarnih izbora krajem rujna. Istodobno, politika mora protivnicima useljavanja objasniti kako bez uvoza radne snage njemačko gospodarstvo neće moći funkcionirati. Danica

02.03.2021. (23:30)

Ravnoteža rada i slobodnog vremena je ciklus, ne postignuće

Dio znanstvenika potiče radnike da prestanu razmišljati o ravnoteži posla i rada kao o uspjehu kojeg se dosegne ili ne. Umjesto toga, sugeriraju da bi ova ravnoteža trebala biti doživotni proces, stalna vježba koja zahtijeva oprez, samosvjesnost i pravovremene prilagodbe. BBC

23.04.2020. (12:30)

Sve se može - kad se mora

Zbog korone – Njemačka juri u digitalizaciju

Tek su sad, uslijed karantene izazvane koronavirusom, mnoge njemačke tvrtke otkrile što se može digitalizacijom i novim načinima rada u virtualnom okruženju. U vrlo kratkom roku su digitalni procesi – zajedničko korištenje “oblaka” podataka, dijeljenje dokumenata sa zajedničkog poslužitelja, video-konferencije – našli svoje mjesto u njemačkim tvrtkama. Deutsche Welle upozorava da još treba prilagoditi svoje radne procese da bi se iskoristilo digitalizaciju, uložiti u nove i pouzdanije mreže, zaštititi se od virusa i hakerskih napada.

08.01.2020. (00:30)

Pauza je uvijek blizu

Bolji režim rada – 25 minuta rada pa 5 minuta pauze i tako cijeli dan

Takozvana tehnika pomodoro (iliti rajčica) je jednostavna – radi se 25 minuta pa se uzima pet minuta pauze, pa opet 25 minuta rada pa pauza, sveukupno četiri ciklusa rada od 25 minuta i onda slijedi pauza od 15 do 20 minuta. Tako se radi do kraja dana. Stručnjaci tvrde da je ova tehnika bolja, bar za neke ljude, jer održava svježinu mozga i fokusiranost. Lifehack