Senjanović: Kako je fizika izgubila desnu stranu i našla smisao u kaosu - Monitor.hr
Prekjučer (18:00)

Znanost, stomak i simetrija: nije SF, nego SM (Standardni model)

Senjanović: Kako je fizika izgubila desnu stranu i našla smisao u kaosu

U prvom dijelu ekskluzivnog serijala fizičar Goran Senjanović za Index vodi čitatelje kroz emotivnu i intelektualnu potragu za temeljima moderne fizike čestica. Objašnjava nastanak Standardnog modela, čudesnog okvira koji opisuje temeljne sile i čestice u svemiru, te rušenje stoljetne dogme o lijevo-desnoj simetriji. Prikazuje kako su instinkt, hrabrost i strast jednako važni kao matematika, a sudbine znanstvenika isprepletene poput kvarkova u protonu. Ovo je osobna priča o znanosti kao umjetnosti – i o borbi za istinu, bez obzira na smjer.

U prvom dijelu serijala Goran Senjanović vodi nas kroz nastanak Standardnog modela – teorije koja objedinjuje elektromagnetsku, jaku i slabu silu kroz kvante interakcije: fotone, gluone te masivne W i Z bozone. Otkriva kako su Lee i Yang 1956. godine srušili dotad svet koncept simetrije lijevo-desno, a Wu to eksperimentalno potvrdila. Lijevi elektroni, neuhvatljivi neutrini i kvarkovi koji „ne osjećaju“ gravitaciju čine temeljni svijet čestica. No, pravi pokretač otkrića nije samo logika, već i emocija – znanstveni stomak koji zna gdje treba kopati kad um još dvoji. Index


Slične vijesti

01.04. (14:00)

Einstein je bio u krivu. Pa u pravu. Pa opet možda u krivu

Širenje svemira: od Hubblea do tamne energije i dalje

Hubble je 1929. dokazao da se svemir širi, potvrđujući ranije ideje Fridmana i Lemaîtrea, unatoč Einsteinovom početnom skepticizmu. Kasnije otkriće ubrzanog širenja svemira dovelo je do ponovnog uvođenja kozmološke konstante, koju je Einstein prvotno odbacio. Najnovija opažanja DESI-ja pokazuju da se ubrzanje širenja svemira usporava, što postavlja nova pitanja o prirodi tamne energije. Očekuju se daljnje potvrde od opservatorija Euclid i Vera Rubin, dok astronomi nastavljaju prepravljati kozmološke knjige. Dario Hrupec za Bug

09.02. (18:00)

Sve titra, samo je pitanje vidiš li valove

Od titranja do valova: kako se energija širi svemirom

Titranje je temelj vala—poremećaj koji se prenosi kroz prostor i nosi energiju. Mehanički valovi, poput zvuka i potresa, trebaju medij, dok elektromagnetski valovi, poput svjetlosti, mogu putovati i kroz vakuum. Einsteinova opća teorija relativnosti predvidjela je gravitacijske valove, titranja samog prostorvremena, koje je čovječanstvo konačno izravno opazilo 2015. godine. Tako se od jednostavnog utega na opruzi dolazi do dubokih uvida u prirodu svemira—dokaz da fizika nije samo teorija, već priča o svijetu koji titra na svakom koraku. Dario Hrupec za Bug

05.01. (19:00)

Ni u znanosti nema kruha bez motike

Hrupec: Termodinamička zanovijetanja ili zašto taj vražji perpetuum mobile ne radi

Perpetuum mobile prve vrste je zamišljeni stroj koji bi obavljao rad bez utroška energije. Zvuči sjajno, zar ne? Idemo vidjeti kako to izgleda iz perspektive prvog zakona termodinamike. U onoj zakonitosti (toplina = promjena unutrašnje energije + rad) zanima nas rad i to pozitivan rad. Ne bismo mi radili, recimo okretali ručicu vergla, jer to bi bio negativan rad, nego bismo da tijelo, u tom kontekstu zvano stroj, radi za nas. S druge strane, ne bismo dali toplinu ni promijenili unutrašnju energiju. Ideja perpetuum mobilea je mukte ili džaba. Ukratko, računica je: 0 = 0 + rad. Matematika za prvašiće daje: rad = 0. Zaključno, perpetuum mobile prve vrste narušavao bi prvi zakon termodinamike ili, općenitije, zakon očuvanja energije. Postoje, međutim, ljudi koji smatraju da je obrazovanje samo smetnja. Fizika i matematika sputavaju. Zakoni su tu da se krše, zar ne? Prevarili smo državu pa ćemo prevariti i prirodu. E pa, dragi izumitelji perpetuum mobilea, prirodu prevariti nećete. To naprosto ne ide. Dario Hrupec za Bug.

02.01. (17:00)

'Beam me up, Scotty' - fotonska edicija

I to je moguće: kvantna teleportacija aktivnim internetskim kabelima

Eksperiment, opisan u časopisu Optica, dokazao je da se kvantne informacije mogu prenositi uz konvencionalne podatke bez smetnji. “To je nevjerojatno uzbudljivo jer nitko nije mislio da je to moguće. Naš rad pokazuje put prema kvantnim i klasičnim mrežama sljedeće generacije koje dijele jedinstvenu infrastrukturu optičkih vlakana. U osnovi, to otvara vrata guranju kvantnih komunikacija na višu razinu”, kažu istraživači koji su metodu uspješno iskušali na 30 km dugom optičkom kabelu. Eksperiment sad planiraju proširiti na veće udaljenosti s dva umjesto jednog para isprepletenih fotona kako bi time demonstrirali zamjenu isprepletenosti. Posljednje tjedne novosti iz svijeta znanosti koje donosi Bug.

29.12.2024. (13:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

11.12.2024. (17:00)

Vrijeme leti, ali sada znamo točno koliko!

Najtočniji sat u Hrvatskoj kuca na Institutu za fiziku

Na Institutu za fiziku u Zagrebu predstavljen je Laboratorij za vrijeme i frekvenciju, koji Hrvatsku uključuje u globalni sustav Koordiniranog svjetskog vremena (UTC). Laboratorij pruža alternativu GPS signalu, ključnu za nacionalnu sigurnost i stabilnost infrastrukture. Također, razvija optički atomski sat temeljen na atomima stroncija, 10.000 puta precizniji od trenutnih standarda. Time Hrvatska postaje međunarodni partner u mjerenju vremena, omogućujući umjeravanje uređaja domaće industrije te smanjenje ovisnosti o inozemnim uslugama. Cilj: redefinicija sekunde i nova razina preciznosti u mjerenju vremena! Bug

11.12.2024. (12:00)

Kad AI pokuca na Nobelova vrata

Nobelova nagrada za fiziku otišla pionirima neuronskih mreža

John Hopfield i Geoffrey Hinton, fizičar i “kum AI-ja”, podijelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zahvaljujući primjeni fizikalnih modela u razvoju neuronskih mreža. Hopfieldova mreža prepoznaje obrasce poput mozga, dok Hintonovi Boltzmannovi strojevi “kuhaju” rješenja u procesu simuliranog kaljenja. Njihova interdisciplinarna otkrića spojila su fiziku i AI, omogućivši napredak u znanosti i tehnologiji. Iako neki prigovaraju kako nagrada prelazi granice fizike, njihove inovacije nedvojbeno oblikuju budućnost. Zaključak? Fizika nije samo čestice – ponekad je i statistika na steroidima. tportal

09.12.2024. (00:00)

Kako su molekule "dosadom" stvorile temelje fizike

Hrupec: Dosadna svakodnevica molekula – Kako plinovi preživljavaju bez drame

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug