Shorpy: Arhiv starih fotografija visoke rezolucije - Monitor.hr
Danas (18:00)

Življe od digitalije

Shorpy: Arhiv starih fotografija visoke rezolucije

Shorpy nije obična arhiva; to je digitalni muzej koji povijest čisti od zaborava i mutnih piksela. Stranica nudi tisuće fotografija visoke rezolucije iz 19. i 20. stoljeća, digitaliziranih s originalnih staklenih negativa. Ono što Shorpy čini fascinantnim je nevjerojatna oštrina detalja. Dok zumirate ulice New Yorka iz 1900-ih, možete pročitati cijene na natpisima dućana ili proučavati izraze lica prolaznika koji nisu ni slutili da će ih netko promatrati stoljeće kasnije. To je raj za ljubitelje povijesti i vizualne detektive koji žele osjetiti teksturu života prohujalih vremena u punom sjaju.


Slične vijesti

Jučer (22:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

Utorak (14:00)

Sve što je naizgled ružno je možda i lijepo

Estetika otpora: Groteska, camp i subverzija normi u programu “Off godina”

Program „Off godina“ festivala Organ Vida istražio je subverzivni potencijal groteske, campa i estetike ružnoće kao alata za kritiku društvenih normi. Kroz fotografije Emme Sarpaniemi, performans Laime Jaunzeme i film Amalije Ulman, autori/ce preispituju patrijarhalne ideale i konzumerističku kulturu. Umjesto pukog estetskog kontrasta ljepoti, ove prakse koriste „ružno“ i bizarno za artikulaciju potisnutih identiteta i trauma. Projekt potvrđuje da izlazak iz okvira „dobrog ukusa“ otvara prostor za autentičnije, nefiltrirane oblike izražavanja, pretvarajući rubna područja društva u plodno tlo za umjetničko istraživanje i otpor konvencionalnosti. Kulturpunkt

28.03. (13:00)

Mladi, nemojte nas razočarati (opet)

Generacija Z u ovogodišnjem fokusu Magnum Photos

Agencija Magnum Photos 2026. godine pokreće projekt Magnum Chronicles: GenZ, moderan nastavak ambicioznog pothvata Roberta Cape iz 1951. godine. Dok je originalni projekt dokumentirao poslijeratnu mladež (“Generation X”), novi rad istražuje digitalne domoroce u više od 10 zemalja, uključujući Tajvan, Libanon i Brazil. Fotografi kroz portrete i prilagođene upitnike bilježe strahove od klimatskih promjena, nepovjerenje u institucije i osobne snove mladih. Cilj je očuvati tradiciju neovisnog dokumentarizma i dati glas onima koji će naslijediti posljedice današnjih globalnih kriza. Publikacija izlazi u ljeto 2026. Magnum Photos

27.03. (12:00)

Dobro im svjetlo

Fotografi Dražen Tirić i Željko Car dobitnici Nagrade Tošo Dabac

Povjerenstvo Fotokluba Zagreb je odlučilo da su dobitnici prestižne Nagrade Tošo Dabac za 2025. godinu fotografi Dražen Tirić i Željko Car.

  • Dražen Tirić (Bjelovar): Član Fotokluba Zagreb, poznat po brojnim nagradama i međunarodnim izložbama (London, Seul, Uppsala). Priredio je sedam samostalnih izložbi. Ima i Instagram

  • Željko Car (Đurđevac): Istaknuti umjetnički fotograf s titulom EFIAP. Sudjelovao je na više od 400 izložbi diljem svijeta, osvojivši čak 280 nagrada. Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Đurđevca.

Oba autora značajno doprinose promociji fotografske umjetnosti, a detalji o svečanoj dodjeli bit će objavljeni naknadno. Komentiraju na Forumu.

27.03. (08:00)

Red letenja: Prvi razred za glodavce

Austrijski fotograf pobjednik izbora publike za najbolju wildlife fotografiju

Austrijanac Josef Stefan osvojio je prestižnu nagradu Nuveen People’s Choice 2026. u sklopu natječaja za najboljeg fotografa divljine. Njegova pobjednička fotografija, naslovljena “Leteći glodavac”, snimljena je u Španjolskoj nakon dvotjednog promatranja risova. Prikazuje mladog risa koji se u igri poigrava plijenom bacajući ga u zrak. U konkurenciji od preko 60.000 radova, publika je među finalistima posebno pohvalila još četiri rada: prizore flaminga uz dalekovode, polarne medvjedice s mladuncima, medvjedića na cesti te dramatičan kadar jelena s odrubljenom glavom suparnika. Pobjednički radovi bit će izloženi u londonskom Natural History Museumu do srpnja. PetaPixel

20.03. (13:00)

Kad jedna slika kaže tisuću riječi, a pisac doda još dvije tisuće

Foto-fikcija: Književnost koja odbija ostati samo na papiru

Tekst istražuje fascinaciju “foto-fiktivnom” književnošću – žanrom u kojem fotografije nisu puki ukras, već aktivni sudionici priče koji potvrđuju ili potkopavaju tekst. Autor predstavlja devet ključnih djela, od kultnog Michaela Ondaatjea do suvremenih dobitnika nagrada poput Justina Torresa. Ove knjige koriste arhivske snimke, Polarolide i “pronađene” fotografije kako bi istražile queer povijest, obiteljske traume, kolonijalizam i mitsku granicu između istine i fikcije. Spoj riječi i slike stvara napetost koja čitatelja vraća dječjem čuđenju slikovnica, ali s dubinom i složenošću vrhunske književnosti za odrasle. Electric Literature

02.03. (00:00)

Ne plačem, samo radim izložbu

Fotografije suza pod mikroskopom: Od tuge do radosti, svaka kap ima svoju kartu


Fotografkinja Rose-Lynn Fisher snimila je suze pod mikroskopom, otkrivajući jedinstvene kristalne obrasce bazalnih, refleksnih i emocionalnih suza. Bazalne suze čine stalni sloj vlage na oku, podmazuju i hrane rožnicu i štite od prašine, zatim refleksne koje služe kao čistači, kad nešto upadne u oko ili kad čistimo luk i na kraju emocionalne suze koje dolaze kao odgovor na tugu, sreću, stres i bol. Razlika u sastavu objašnjava zašto nas oči ne peku kad plačemo zbog emocija, ali nas mogu peći kad plačemo od luka (zbog sumpornih spojeva). Emocionalne suze su zapravo lijek koji tvoje tijelo samo proizvodi. Cleveland Clinic, Oculus

17.01. (08:00)

Ništa ne može zamijeniti analogiju, ali se barem može praviti

Kako digitalno snimiti film (ili fotografiju) da izgleda kao da je iz 1970-ih

U The Holdovers, redatelj Alexander Payne i snimatelj Eigil Bryld stvorili su toplu estetiku ranih 1970-ih potpuno digitalno. Snimano na ARRI Alexa Mini, tim je koristio prilagođene LUT-ove, LiveGrain za realističan šum, digitalni halation i precizno simuliranu gate weave kako bi oponašali karakteristike starog filma. Iako su izbjegli pravu filmsku stock zbog logistike, sve ključne vizualne karakteristike – boja, grain, halation i mehanička “trešnja” kamere – reproducirane su u postprodukciji. Povrh toga, stilizacija scena, snap zoomovi i cross-fadeovi dodatno prizivaju duh 1970-ih, pokazujući da digital može imitirati, ali ne zamijeniti, analogiju. No Film School