Sindikalna 2025.: pregovori stali, štrajkovi krenuli

Dijalog na pauzi, zviždaljke na maksimumu

Sindikalna 2025.: pregovori stali, štrajkovi krenuli

Na sindikalnoj sceni ovu su godinu obilježili neuspješni pregovori o osnovici plaća u javnim i državnim službama, niz štrajkova i otvoreni sukob Vlade i sindikata. Obrazovni sindikati optužuju Vladu za prekid socijalnog dijaloga i faktično ukidanje kolektivnog pregovaranja, dok Vlada tvrdi da za veća povećanja nema novca. Štrajkali su i radnici Fortenove, vatrogasci te zaposlenici hitne pomoći. Najavljene su i izmjene Zakona o radu radi transparentnosti plaća i regulacije platformskog rada. N1

radnici radništvo sindikati Zakon o radu

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica

cijena rada plaće radnici

Apokalipsa? Ma kakvi, važnije je tko će popuniti Excel tablicu

Manjak radnika i birokracija opasniji su od geopolitičkih rizika i rata

Na 17. Liderovom Danu velikih planova poduzetnici su istaknuli da su manjak radne snage i sporost administracije veći izazovi od globalnih kriza. Katija Klepo (AD Plastik) upozorila je na problem pronalaska radnika i rasta plaća, Mirko Habijanec (Radnik) na potresnu ranjivost i nelojalnu konkurenciju, a Branko Roglić (Orbico) na tromost birokracije. Boris Žgomba (Uniline) naglasio je da turizam ovisi o miru, dok su primjeri poput Sofascorea i Orqe pokazali da prilike ipak postoje – uz vlastiti kadar i inovacije. Lider

birokracija geopolitika radnici

Bitni su kolege i geografska lokacija

Najsretniji radnici u Hrvatskoj imaju visoke plaće, rade u državnim tvrtkama i žive u Istri i na Kvarneru

Prema istraživanju MojPosao, najsretniji radnici u Hrvatskoj su oni s najvišim plaćama, zaposleni u državnim tvrtkama te oni u sektorima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala. Ukupno se polovica ispitanih osjeća sretnom, a 16 posto nesretnom. Najviše zadovoljnih živi u Istri, na Kvarneru i u Zagrebu, dok su najmanje sretni radnici u Središnjoj i Sjevernoj Hrvatskoj. Obrazovanje također igra ulogu: magistri struke pokazuju najviše zadovoljstva. Mladi do 25 godina rjeđe su nesretni, dok srednja i starija dob donose i najviše zadovoljnih i najviše nezadovoljnih. Index

posao radnici zadovoljstvo poslom

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

posao radnici tihi otkaz

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

A neće ni nas

Turizam je industrija koja nikad nije obogatila nijednu zemlju, upozoravaju stručnjaci

Polovina svih zaposlenih radi za manje od 1160 eura, koliko iznosi medijalna plaća, dok značajan dio radnika u privatnom sektoru može računati samo na minimalac. Turizam čini gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda, a trgovina, koja se značajno oslanja upravo na turizam, idućih 20 posto. Ekonomski stručnjaci uporno ponavljaju da su građani u gospodarstvima koja se oslanjaju na turizam uglavnom – siromašni. Hrvatski su radnici u četvrt stoljeća napustili na ovom prostoru umiruće industrije poput brodogradnje, petrokemije ili proizvodnje vlakova, no nisu ih u većoj mjeri zamijenili poslovima propulzivnim industrijama novog milenija već onima u trgovini i turizmu. Dobro se drže i građevinarstvo i IT sektor, no prerađivačka industrija je u padu. Poslovni

industrija radnici turizam

Još da sve prolazi glatko...

U slučaju da tvrtka propadne, evo koja prava imaju radnici

Stečaj se na engleskom jeziku prevodi kao „bankruptcy“ što bi ustvari značilo bankrot, ali kod nas nekako ima puno šire objašnjenje iako je konačno značenje jednako. Naime, kod nas se stečaj definira kao pad poslovne aktivnosti neke tvrtke/poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. To naravno dovodi i do financijskih problema, odnosno nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima. Radnici imaju pravo na isplatu neisplaćenih plaća do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, naknadu za slučaj bolovanja, kao i za neiskorišteni godišnji odmor, otpremninu, naknadu štete… sve što treba radnik učiniti jest ispuniti obrazac i poslati ga Agenciji za osiguranja radničkih tražbina. Savjeti

radnici stečaj tvrtke

Stare boljke dolaze na naplatu

Analiza: Vodeće proizvodne kompanije nisu na vrijeme prepoznale trendove na tržištu rada

Velike domaće proizvodne kompanije nisu prepoznale negativne trendove na hrvatskom tržištu rada niti su na njih adekvatno odgovorile. Drugim riječima, poslodavci su si sami krivi što radnike danas moraju tražiti svijećom. Politike, prakse i strategije upravljanja ljudskim potencijalima koje su tvrtke mogle iskoristiti kako bi odgovorile na problem nedostatka radnika na tržištu, ostale su potpuno neiskorištene. Privatni sektor, u prvom redu multinacionalne kompanije, još su donekle prepoznale da ljudima moraju početi upravljati na pametniji način. No, javni je sektor ostao nedotaknut tim spoznajama. Slab je interes za zapošljavanjem umirovljenika, o skraćenom radnom tjednu se ne razmišlja, kao i o podjeli poslova ili fleksibilnijem radnom vremenu. Pokraj starenja stanovništva, problem je i s mladima koje je sve teže zadržati. Poslovni

poslodavci radnici

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

industrija posao radnici zaposleni

Nema tko raditi ni preko tjedna, a kamoli nedjeljom

Zbog nedostatka radnika u trgovinama neki će dućani biti primorani zatvoriti vrata

Proizvoda u trgovinama ne manjka, baš kao ni kupaca, ali sve je manje onih koji police žele puniti. Bez umirovljenika, studenata i stranih radnika trgovina neke trgovine ne bi mogle normalno funkcionirati. “Natječaji su cijelo vrijeme otvoreni, dođu na razgovor – odrade jedan ili dva dana, pokupe se i odu kući. Katastrofa. Nema radnika”, kaže jedna od prodavačica. Za razvoj svakog posla ključni su radnici – kojih, samo u trgovini nedostaje najmanje 10 tisuća. Da je posao sve teže organizirati potvrđuju i poslodavci koji su spremni i na radikalne poteze, poput rada u jednoj smjeni, ako ne i zatvaranju pojedinih poslovnica.Sličan problem imaju i ugostitelji. Za deset godina u našoj će zemlji raditi pola milijuna stranih radnika. Realna je to procjena jer godinama radna snaga stiže i s drugih kontinenata. Domaćih radnika jednostavno nema. RTL, Index

posao radnici trgovine

Dijalog na pauzi, zviždaljke na maksimumu