Singapur: Michelinove zvjezdice za štand na kojem se jede za 12 kuna - Monitor.hr
04.08.2016. (17:54)

I jeftino je ukusno

Singapur: Michelinove zvjezdice za štand na kojem se jede za 12 kuna

Novi Michelinov vodič za Singapur dao je zvjezdice dvama hawkerima, street food štandovima na kojima se može jesti već za 12 kuna. Michelin je u obrazloženju objavio da je to znak priznanja raznolikosti singapurske kulture hrane. Po jednu zvjezdicu dobili su popularni štandovi Hill Street Tai Hwa Pork Noodles koji neprekidno radi od 1930-tih, trenutno na lokaciji u prometnom Crawford Laneu, i Hong Kong Soya Sauce Chicken Rice and Noodle na velikom hawker centru u Chinatownu. Guardian


Slične vijesti

06.06. (14:00)

Ne pij što možeš pojesti

Zašećereni napitci nezdraviji su od šećerom napucane hrane

Istraživanje na više od 500.000 ljudi pokazalo je da već i prva čaša soka dnevno povećava rizik od dijabetesa, bez sigurnog praga. Dodatnih 350 ml slatkog pića dnevno podiže rizik za 25 %, dok čak i prirodni sokovi nisu nevini. S druge strane, saharoza iz čvrste hrane pokazuje moguće zaštitne učinke. Tekući šećeri izazivaju jači glikemijski udar i narušavaju jetreni metabolizam, dok hrana bogata vlaknima, mastima i proteinima – poput voća i žitarica – usporava apsorpciju šećera i ne šteti organizmu na isti način. Bug

22.05. (10:00)

Ponovno podgrijano, ali s karakterom

Zašto je neka hrana ukusnija kada je se jede drugi dan? Znanost ima odgovor

Ostaci hrane ponekad su ukusniji dan nakon kuhanja zbog kemijskih procesa poput oksidacije i razgradnje proteina, koje omekšavaju jake arome i poboljšavaju teksturu. Okusi se „stisnu“, povežu i razviju složenost, posebno u jelima poput variva, curryja i umaka. Umami, peti okus, postaje izraženiji zbog oslobađanja glutamata. No, ne vrijedi za svu hranu – salate i sufle ne prolaze test ponovnog zagrijavanja. I da, podgrijavanje ima svoja pravila – bolje je poneku vrstu hrane baciti nego riskirati bakteriološku avanturu. IFL Science

18.05. (00:00)

Hrana sigurna, ali ne gledaj preblizu

Zabrinajva živa u tuni, pesticidi u voću… No, tanjur u EU i dalje sigurniji nego preko bare

Iako se sve češće povlače proizvodi iz prodaje, stručnjaci ističu da je hrana u EU i dalje sigurnija nego u SAD-u ili Aziji. Najčešći problemi u Hrvatskoj su nesukladnosti u mesu, svježem siru i jajima, a zabrinjava i prekomjerna količina žive u konzerviranoj tuni. Ipak, najviše nepravilnosti odnosi se na pesticide u voću, osobito klorpirifos koji je zabranjen, ali se i dalje pojavljuje. Kontrole su pojačane, posebno za uvoz iz trećih zemalja. HRT

13.05. (14:00)

Sva sreća pa smo si dobri sa susjedima

Domaće tržište ne može pokriti ni osnovne potrebe hrane, ovisimo o uvozu

Iako izvozimo sirovine poput žitarica, uvozimo gotove proizvode. Stručnjaci upozoravaju na zastarjele modele proizvodnje i manjak znanja. Trgovci tvrde da bi rado kupovali domaće, ali toga jednostavno nema dovoljno. Bez ulaganja u modernu poljoprivredu i preradu, Hrvatska ostaje na rubu prehrambene neovisnosti. Uvoz hrane narastao je na 6,5 milijardi eura. tportal

01.05. (00:00)

Bacamo, gutamo i sumnjamo

Hrana pod povećalom: sigurnost, otpad i dodaci koji (ne) hrane

Svake godine u Hrvatskoj se baci gotovo 280 tisuća tona hrane, uglavnom u kućanstvima, dok prosječni Hrvat baci 72 kg godišnje. U Europskoj uniji čak 10 % hrane završava kao otpad, što predstavlja ozbiljan problem za okoliš i društvo. Sigurnost hrane postaje sve važnija zbog klimatskih promjena, geopolitičkih nestabilnosti i ograničenih resursa. Istovremeno, tržište dodataka prehrani bilježi snažan rast, ali otvara i pitanja vezana uz njihovu kvalitetu, sigurnost i regulaciju. O tim temama raspravljat će se na konferenciji Foodcooltour u Osijeku. Agroklub

28.04. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

07.04. (12:00)

Kad ti inflacija pritisne želudac, gablec spašava stvar

Zagrebački gableci za radni puk: gdje jesti dobro, a ne bankrotirati

Hrvati troše 27 % prihoda na hranu, pa je dobar i povoljan gablec zlata vrijedan. U Zagrebu se krije nekoliko mjesta gdje možete jesti ukusno i jeftino. Bistro Tvrtkova nudi raznolik dnevni meni po cijeni oko 6,80 eura. Kantina Čistoća oduševljava najpovoljnijim jelima, poput lazanja za 5,50 eura. Bistro Vodotehnika na Koturaškoj nudi riblji meni za 8 eura, a Pleter u Končaru nudi klasična jela već od 3,60 eura. Svježe, ukusno i povoljno – idealno za svaki radni dan, ako dođete na vrijeme. 24 sata

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

13.03. (12:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT