Širi se video s dezinformacijama o izumima Nikole Tesle - Monitor.hr
21.11. (22:00)

Ušima vesla i zubima ruje da dođe do struje

Širi se video s dezinformacijama o izumima Nikole Tesle

“Evo u ovom videu ćete vidjeti zašto je to tako i tko je odgovoran za pakao na zemlji u kojem i dan danas živimo”, opis je Facebook objave koja cirkulira još od rujna i koja je na toj društvenoj mreži pregledana više od 100.000 puta. Navedeni kanal objavljuje sadržaj povezan s teorijama zavjera (vanzemaljci, piramide u Bosni, antivakserski sadržaj), a spomenuti je video objavljen prije šest godina. U videu se netočno tvrdi da je Nikola Tesla otkrio tajnu besplatne energije, ali moćnici su zataškali njegovo otkriće. Nadalje, tvrde da su iz SAD-a hitno zabranili Tesline tehnologije, a bankari su išli sprječiti razvoj, pazi sad, perpetuum mobile-a. Nikakva odluka o zabrani Tesline tehnologije nije donesena. Baš suprotno, ti izumi su sljedećih stotinjak godina intenzivno eksploatirani. Faktograf


Slične vijesti

08.11. (19:00)

Hibridni rat i širenje proruske propagande

Tko je sve na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija?

Фалшиви новини: вълна от проруска пропаганда залива Германия ᐉ Новини от Fakti.bg - Свят | ФАКТИ.БГ

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs – nalaze se na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija. Njih se optužuje za širenje ruske propagande. Na konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5. 11.), predsjednik Kluba zastupnika SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi” na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova službeno negiralo postojanje „terorističke liste”, kao i to da se protiv Mützenicha vodi istraga. Propaganda i dezinformacije bili su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka sukoba na istoku te zemlje 2014. godine. Još za vrijeme prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u zimi 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija. Ukrajina smatra da se nalazi i u informacijskom ratu – i pokušava ga dobiti. Centar za borbu protiv dezinformacija je tu samo protumjera. Deutsche Welle

07.11. (14:00)

Utjecaj komentara na naš životni put

Kako se Kina uključila u informacijski rat

Ruske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja već godinama su dio europskih, pa tako i hrvatskih, razgovora o političkim prijetnjama. No od početka rata u Ukrajini, Europska unija sve glasnije upozorava na jačanje nove sile u informacijskom ratu, Kine. Stručnjaci ističu da se o potencijalnim prijetnjama koje dolaze iz Kine još uvijek ne zna dovoljno, dok europarlamentarci upozoravaju da je potrebna strategija onemogućavanja vanjskog utjecaja. Koordinirana kampanja iz Kine koju je otkrila Meta ciljala je na samo dvije zemlje, SAD i Češku. U Češkoj korisnici su dobivali poruke koje su kritizirale podršku lokalne vlade Ukrajini te pozive da vlada prestane antagonizirati Kinu da ne bi uzrokovala ekonomsku odmazdu. Računi koji su sudjelovali u kampanji svoje objave su radili tijekom kineskog radnog vremena, s dugom pauzom za ručak, pokazala je analiza. Faktograf

16.09. (22:00)

Ne znaš kome više vjerovat

Medijska i digitalna pismenost tek su početak u zaustavljanju dezinformacija

Kada je o širenju dezinformacija na internetu riječ, ne bismo zapravo trebali vjerovati nikome pa čak ni – samima sebi. Često naime pomislimo da samo neki od nas, za koje pretpostavljamo da nisu dovoljno digitalno medijski pismeni, raspačavaju . Istraživači sa sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology) koji analiziraju psihologiju online dezinformacija utvrdili su da oni koji su digitalno medijski pismeniji zaista bolje i brže prepoznaju koja je vijest lažna, ali da ta vještina ne utječe na njihovu spremnost na dijeljenje samo točnih informacija. Stoga je zasad teško predvidjeti tko će i u kojim slučajevima više ili manje širiti dezinformacije, jer se u internetskom okruženju isprepliću naše digitalne vještine s psihologijom i nizom drugih pojedinosti koje mogu utjecati na naše odluke. Medijska pismenost

20.08. (10:00)

Dezinformacije posebno utječu na manjinske skupine

Život u svijetu dezinformacija i proces slabljenja tradicionalnih medija

U svakom društvu postoje pukotine. Točke rascjepa društvenog tkanja nalazimo u onim aspektima politike i kulture oko kojih ne postoji dominantni konsenzus. Tamo gdje se vode rasprave, gdje se razmjenjuju informacije kojima se argumentiraju suprotstavljena stajališta, uglavnom pronalazimo i dezinformacije, tvrdnje bez činjeničnog utemeljenja. Termin dezinformacije koristi se za namjerno plasirane laži. Termin misinformacije koristi se za informacije koje su činjenično netočne, ali iza njihovog širenja ne postoji namjera da se nekoga obmane. Malinformacijama se smatraju informacije koje netko plasira u javni prostor s ciljem da našteti drugoj osobi. Mogu biti stvarne, ali uglavnom su barem djelomično izmišljene. Termin lažne vijesti skovan je da bi opisao internetske stranice koje se lažno predstavljaju kao news portali i zarađuju na oglasima monetizirajući promet koji generiraju objavom skandaloznog i emotivno nabijenog, ali činjenično neutemeljenog sadržaja. Lupiga

15.12.2021. (00:00)

Vjerujemo samo sebi sličnima

Pandemija dezinformacija: Treba razumjeti tuđi strah

Tijekom pandemije ionako već podijeljeno hrvatsko društvo se polariziralo, a jedan od glavnih okidača takve pojave su dezinformacije, odnosno lažne vijesti. One su sve veći uteg demokraciji, no da bi im se društvo oduprijelo nužno je detektirati suštinu problematike. Otkud dolaze informacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija i kako prevenirati utjecaj lažnih vijest samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici na Gongovoj raspravi „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Pandemija je produbila osjećaj nesigurnosti i straha, građanstvo gubi ionako poljuljano povjerenje u institucije, medije i demokraciju. Imamo prosvjede u kojima sudjeluju javne ličnosti, političari oportuno jačaju svoje pozicije na panici i strahu, novinari su napadnuti, a rijetko je tko preuzeo odgovornost. Online dezinformacije imaju snažan ‘oflajn’ utjecaj na društvo. Lupiga

22.05.2021. (21:30)

Borba protiv 'fake news'

U pripremi izmjene kodeksa koje bi Google i Facebook natjerale na veću kontrolu nad dezinformacijama

Europska komisija planira uvesti nova pravila za tehnološke divove poput Facebooka i Googlea, a sve u svrhu borbe protiv dezinformacija koje nekontrolirano kolaju digitalnim prostorom. Jedan od ciljeva novih pravila je i da se uvedu ograničenja kako korporacije ne bi izvlačile novac iz širenja dezinformacija putem oglasa. Kodeks je definiran još 2018. godine, a izmjenama bi “pokrpali” njegove nedostatke. Kodeks nije osigurao dovoljan napredak posebno u demonetizaciji dezinformacija, budući da internetski oglasi i dalje potiču širenje dezinformacija, jedan je od zaključaka Komisije. Izmjene će biti predstavljene 26. svibnja, a tvrtke na koje se one odnose trebale bi do kraja rujna dati svoje prijedloge. (Telegram)

30.01.2019. (14:30)

Da ne bi i na euro-izborima pobijedio Putin

Europska komisija traži jače suzbijanju online dezinformacija

Google, Facebook, Twitter, Mozilla i oglašivači dostavili su Bruxellesu svoja prva izvješća o mjerama koje poduzimaju kako bi se uskladili s Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, iz kojeg se vidi da su postignuti značajni pomaci u uklanjanje lažnih računa i smanjenju prihoda promicatelja dezinformacija. Za ubuduće, Europska komisija očekuje da će Google, Facebook, Twitter i Mozilla razviti sustavniji pristup koji će omogućiti pravilno i redovito praćenje i procjenu na temelju odgovarajućih podataka o izvedbi. Bug

08.02.2017. (12:24)

Nije istina što je istina, nego ono što želim da je istina

Facebook i Google zajedno protiv lažnih vijesti

Facebook i Google zajedno su pokrenuli novi projekt koji će provjeravati lažne informacije online ili ih demantirati. Projekt se zove CrossCheck, a prvi posao će mu biti za predsjedničke izbore u Francuskoj koji se održavaju ove godine. Naglašavaju ovdje kandidatkinju Marine Le-Pen jer su na britanskom referendumu i američkim predsjedničkim izborima korist od lažnih vijesti izvukle desničarske snage. Mashable

25.04.2016. (11:28)

Njegovo veličanstvo klik

Kako forsiranje klikanosti propušta lažne priče na webu

Zahvaljujući društvenim mrežama s jedne strane te smanjenja novinskih redakcija s druge narastao je fenomen objavljivanja i širenja lažnih priča na webu, čija je jedina svrha forsiranje klikanosti, piše Guardian. Postoji cijela industrija ljudi koji “štrikaju” lažne vijesti, kaže Brooke Binkowski, urednica sajta Snopes koji demantira lažne informacije. Puno se, kaže, “zarađuje od reklama jednom kad ljudi počnu dijeliti te priče. Proizvođači tih lažnih vijesti štite se tako što sami sebe zovu satirom, ili negdje sitnim slovima napišu da njihove objave služe samo zabavi”. Facebook tkđ. obećao da će se boriti protiv ovoga.