Splitski 'grad u gradu' već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Socijalistički san s pogledom na more

Splitski ‘grad u gradu’ već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci

Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

Četvrtak (16:00)

Ja bi u takvom stanu živio

Dva stana, dvostruka kreativnost

U središtu Vračara, beogradski studio Dejan Todorović Arhitektura osmislio je 45 m² funkcionalnog i estetski usklađenog prostora za mladi par. Svaki element interijera ima višestruku ulogu, a boje i materijali povezuju zone u skladnu cjelinu. Mikro cjeline omogućuju različite scenarije korištenja, dok spuštene pregrade, niže od stropa, propuštaju prirodno svjetlo i održavaju vizualnu povezanost prostora. Rezultat je kompaktan, ali otvoren stan prilagođen intenzivnom gradskom životu. Na Kosančićevom vencu, AJ Studio je u 22 m² uklonio suvišne zidove, stvorio fleksibilan raspored i spavaći kutak s kliznim poluprozirnim panelima, projektorom umjesto TV-a i namještajem po mjeri. Intenzivne boje i svijetle drvene obloge unijele su vedrinu i ravnotežu u minijaturni, ali pametno osmišljen prostor. Haus

09.08. (12:00)

Kako srušiti ikonu, a da ispadneš vizionar

Poljud između slavne prošlosti i političkog povjerenstva

Poljud, arhitektonsko remek-djelo Borisa Magaša iz 1979., zaštićen je kao kulturno dobro, no godinama prepušten propadanju. Umjesto sanacije, javnost se polarizira između očuvanja i rušenja stadiona. Ministarstva i gradska vlast ignoriraju potencijal turističke atrakcije, dok politika reagira klasičnim trikom – osnivanjem povjerenstva. Struka ističe da je obnova izvediva i konstrukcija stabilna, a Poljudovo oblikovanje, spojeno s krajolikom poput Maksimira Vladimira Turine, ostaje primjer vrhunske arhitekture. Sudbina stadiona sada ovisi o političkoj odluci, koja može biti povijesni pogodak ili fatalna pogreška. Ideje

07.08. (14:00)

Kad ti dosadi gradska buka, pa si sagradiš tišinu

Kupio neuseljivu kuću “usred ničega” i stvorio mali raj – bez nacrta, ali s vizijom

, 31-godišnji dizajner, zamijenio je centar Zagreba zelenom osamom 25 minuta dalje, kupivši ruiniranu kuću bez infrastrukture. U samo pola godine, bez plana, ali s puno osjećaja i minimalizma, pretvorio ju je u topao, funkcionalan dom. Kombinirajući beton, drvo i veliki prozor s pogledom, stvorio je prostor koji “diše”. Oko betonskog stola na terasi sada se kuha, smije i planira – ali polako. Stanislav živi ono o čemu drugi skrolaju – prirodno, jednostavno i bez stresa. Jutarnji ima priču (i fotke).

26.07. (10:00)

Grčki teatar podno Marjana i Mosora, okružen mirisom borova i mora

Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.

24.07. (15:00)

Može se reći da su... premostili konkurenciju

Most preko Foše u Trogiru osvojio važnu nagradu

Splitski arhitektonski studio Prostorne taktike osvojio je međunarodnu nagradu ‘International Bridge Project of the Year 2025‘ za svoj projekt pješačkog mosta preko Foše u Trogiru, u sklopu događaja NCE Bridges Conference & Awards, održanom 17. srpnja u Londonu. Ovo je nemalo priznanje, budući da se natjecanje odvija na globalnoj razini, a konkurencija obuhvaća neke od najinovativnijih i najzahtjevnijih mostova širom svijeta. Hrvatski projekt tako se našao u finalu s mostovima, odnosno uredima iz Kine, Francuske, Njemačke, Ruande… Iako se radi o vrlo friškoj nagradi, koja se dodjeljuje unazad par godina, NCE Bridges Awards organizira i dodjeljuje tim časopisa New Civil Engineer (NCE), vodeće, preko 50 godina stare britanske stručne publikacije i platforme posvećene inženjeringu i infrastrukturnim projektima. Haus

21.07. (18:00)

Kad se male ruke slože... (i kontejner pjevati može)

Kako je stara željeznička baraka postala kulturni centar uz pomoć zajednice

U češkom gradiću Revnjice, stara željeznička baraka iz 19. stoljeća pretvorena je u vibrantan kulturni centar zahvaljujući inicijativi ravnateljice umjetničke škole, podršci zajednice i kreativnosti arhitekata Sodomka Sodomková. Ključ projekta su reciklirani kontejneri koji služe kao sanitarije, kuhinja i ured, smješteni izvan barake kako bi prostor ostao otvoren i funkcionalan. Projekt Drevak danas je simbol zajedništva, inspiracija drugima – i dokaz da se kulturna infrastruktura može graditi i bez betona. Haus

20.07. (22:00)

Kad vila ne viče “gledaj me” nego šapće “pusti me da budem kamen”

Zagrebački studio Proarh finalist Svjetskog festivala arhitekture s vilom ukopanom u krajolik

I to s projektom Subterram – luksuznom vilom ukopanom u padinu iznad Jadrana. Umjesto dominacije nad krajolikom, vila se stapa s njim, zahvaljujući zelenom krovu, sirovom betonu i preciznoj geometriji. Smještena između vinograda i borova, Subterram utjelovljuje minimalističku arhitekturu usklađenu s okolišem. Proarh time potvrđuje svoj status regionalnog lidera u održivom i inovativnom dizajnu. Journal

16.07. (13:00)

Zeleni stockholmski sindrom

Stockholm gradi grad budućnosti – od drva, ne od betona

U predgrađu Stockholma niče najveći drveni urbanistički projekt na svijetu – Stockholm Wood City. Na prostoru bivše industrijske zone gradi se četvrt Sickla s 250.000 m² stambenih, poslovnih i javnih prostora, sve od unakrsno lameliranog drva. Projekt tvrtke Atrium Ljungberg vrijedan je 1,25 milijardi dolara i ima za cilj pokazati kako izgleda održiva urbana budućnost. Drvo smanjuje emisije, ubrzava gradnju, izaziva emocionalnu povezanost i omogućuje fleksibilnost prostora. Šveđani, s tradicijom gradnje i 70 % teritorija pod šumama, predvode novi val arhitekture – topao, zelen i gotovo zagrljiv. tportal

16.07. (00:00)

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus