Stare zgrade, novi problemi: potres ne pita za godine - Monitor.hr
18.08. (13:00)

Kad zid šapne “krck”, bolje da vas ne zatekne doma

Stare zgrade, novi problemi: potres ne pita za godine

Studija obnove zgrade iz kompleksa Rudolfove vojarne pokazuje koliko su povijesne građevine ranjive na potrese. Iako masivni zidovi izgledaju impresivno, bez armature i pravilnih spojeva oni pucaju pod seizmičkim silama. Stručnjaci predlažu minimalno invazivne mjere – ojačanja FRCM mortom, nove zidove, lakše pregrade i krute međukatne konstrukcije – kako bi se sačuvala sigurnost i povijesna vrijednost. Mislav Stepinac upozorava da “preživjeti potres” ne znači biti siguran te da svijest stanara brzo blijedi. Pravovremena procjena i obnova ključ su zaštite života i kulturne baštine. Zgradonačelnik


Slične vijesti

04.09. (11:00)

Stare se zgrade ne ruše, one de-evoluiraju

Znanstvena studija otkriva: Stare zidane zgrade u Hrvatskoj su konstrukcijski ranjive

Studija na jednoj zagrebačkoj zgradi pokazuje da su brojne stare zidane građevine u Hrvatskoj, iako arhitektonski lijepe, konstrukcijski ranjive na potrese zbog slabih veza među zidovima. Ključni problem je „out-of-plane“ lom, gdje zidovi padaju prema van. Rješenje leži u tri metode: FRCM sustav, torkret beton i njihova kombinacija, koje značajno povećavaju otpornost. Iako je obavezna procjena rijetka, stručnjaci preporučuju vlasnicima da sami pokrenu vizualne preglede i sanacije kako bi osigurali svoju sigurnost. Zgradonačelnik

07.07. (14:00)

Dok papiri hodaju, kuće ne rastu

Četiri godine kontejnerskog sna: Obnova u Čučerju i Markuševcu

Četiri godine nakon zagrebačkog potresa, stanovnici Čučerja i Markuševca još uvijek čekaju obnovu – ili su je sami platili. Nova studija IDIZ-a pokazuje da državna pomoć kasni, komunikacija izostaje, a birokracija pobjeđuje zdrav razum. “Top-down” pristup ignorira lokalne potrebe, a zamjenske kuće često su neadekvatne. Stanovnici su izgubili više od domova – izgubili su povjerenje. Obnova, kako pokazuju autorice studije, nije samo gradnja zidova, nego proces koji traži dijalog, fleksibilnost i – prisutnost države kad je najpotrebnija. Zgradonačelnik

16.01.2023. (15:00)

Samo jedan u nizu (ne znaš im ni broj)

Starešina: Ministra Paladinu izmislile su grješne strukture na svoju sliku i priliku

U slučaju našeg ministra grješne strukture koje kadroviraju u hrvatskoj vladi spasitelja i obnovitelja prepoznale su u jednako nakinđurenom liku iza kojeg je poduži popis upravljačkih pozicija povezan s ruskim poslovima u Hrvatskoj, čiji je imetak rastao proporcionalno količini propalih projekata kojima je upravljao, kojeg su razni zavidnici u šali nazivali ‘skiperom ruskih oligarha‘. A i najdobrohotniji savjetnik za upravljanje ljudskim potencijalima u njegovu bi profesionalnom životopisu teško pronašao ikakve kvalifikacije za upravljanje kompleksnim političko-građevinskim projektom obnove potresom razrušenih Zagreba i Banovine, koja je i prije njegova dolaska duboko zaglibila, ne mičući se prema naprijed. No to i nije njegov grijeh. To je grijeh Andreja Plenkovića, koji je povjerovao (ili se barem tako pravio) da je izmišljeni ministar taj koji može pokrenuti obnovu. Višnja Starešina za Lider.

17.02.2022. (17:00)

Hoće li to biti dovoljno vremena?

Komisija će produljiti rok za korištenje novca za obnovu do lipnja 2023.

Premijer Plenković u Bruxellesu je razgovarao s Ursulom von der Leyen o tome koliko bi potencijalne sankcije mogle naštetiti hrvatskom gospodarstvu. Zbog izvanrednih okolnosti, Komisija će blagonaklono gledati na zahtjev za produženje roka za korištenje novca iz Fonda solidarnosti za lipanj 2023. godine – objavila je na Twitteru predsjednica Europske komisije. HRT…

12.01.2022. (00:00)

Nevidljivi pomaci

Vrijednost obnove na Baniji s krajem siječnja 800 milijuna kuna

Stožer civilne zaštite za sanaciju posljedica potresa na Banovini objavio je nove podatke: Do sada je u obnovi potresom razorene Banije ugovoreno radova u vrijednosti 215 milijuna kuna, u fazi natječaja je vrijednost radova od 380 milijuna, a kroz natječaje do kraja siječnja dodatnih 250 milijuna kuna odnosno ukupno 800 milijuna kuna. Nacional…

14.12.2021. (19:00)

Ima se, može se

Repecki: Država troši milijune na kabanice i olovke da bi promovirala obnovu nakon potresa. Pa što je to nego li ruganje građanima?

Država, kako bi promovirala da ipak nešto radi po pitanju obnove, namjerava potrošiti preko dva milijuna kuna za nabavu promotivnih materijala, poput letaka, kišobrana, kemijskih olovki, blokova, kišnih kabanica, pa čak i platnenih maski na kojima će biti istaknute oznake projekata obnove. Osim toga, namjeravaju plaćati i reklame na radiju, televiziji, društvenim mrežama, portalima itd. Nejasno je, zapravo, koga bi te njihove reklamne kampanje trebale informirati i o čemu, s obzirom na to da se radi o obnovi državnih nekretnina. Znači obiteljskih kuća koje su u vlasništvu države i kojima upravlja Središnji ured za stambeno zbrinjavanje, a ne o privatnim nekretninama. Znači, država će potrošiti preko dva milijuna kuna kako bi nas informirala da radi ono što im je i tako obveza. Piše Marko Repecki za Telegram

03.12.2021. (15:00)

Kasni sve

Zbog zastoja u obnovi Hrvatska ostaje bez milijardi kuna iz EU?

Zbog zastoja u obnovi Hrvatska bi mogla ostati bez milijardi kuna iz EU. Krajnji korisnici dosad su zatražili samo 231 milijun, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto od odobrene 5,1 milijarde kuna. Rok za povlačenje 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti koje su Hrvatskoj doznačene još krajem studenoga prošle godine za sanaciju šteta koje su u razornom zagrebačkom potresu pretrpjele zgrade javne namjene istječe za sedam mjeseci. T-portal…

27.11.2021. (11:30)

Neriješeno ne pali

Jokić: U političkoj igri Damir Vanđelić je remizirao, je li obnova matirana?

Odlazak Vanđelića s čela Fonda za obnovu se naslućivao već duže vrijeme slijedom nedostatka suradnje izvršne vlasti, prije svega nadležnog ministarstva, i Fonda. U svjetlu javnih medijskih prepirki i prozivki nije se moglo očekivati da je Vanđelićeva pozicija dugoročno održiva. Bez obzira na objašnjenja s konferencije na kojoj je najavljen odlazak, rezultat ravnateljskog staža Damira Vanđelića ne može ga osobno zadovoljiti jer su njegovi ciljevi bili znatno viši. Premda to nije javno rečeno, za neostvarenje tih ambicioznih ciljeva iz perspektive Fonda odgovorna je izvršna vlast. Obnova potresima pogođenih područja ima sve preduvjete postati jedna od najtužnijih hrvatskih priča. Novca navodno ima, a ljudi godinu i više dana poslije tih razornih događaja umjesto u novim kućama žive u prigodnim smještajima i kontejnerima. Boris Jokić za Tportal.

01.11.2021. (16:00)

Do kraja tjedna

Javni poziv za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrada

Fond za obnovu objavio je javni poziv i obrazac za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrade za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a odnosi se na višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada poslovnih zgrada te obiteljskih kuća, označeni zelenom oznakom U1 (uporabljivo bez ograničenja) i U2 (uporabljivo s preporukom). Nekonstrukcijski elementi pobrojeni su u članku, a interes se može iskazati do 7. studenoga 2021., dakle do nedjelje. <a href=”https://www.zgradonacelnik.hr/obnova-nakon-potresa/javni-poziv-za-organiziranu-obnovu-nekonstrukcijskih-elemenata-zgrada/517″ target=”_blank” rel=”noopener”>Zgradonačelnik</a>

18.07.2021. (22:30)

Bit će kad bude

Vanđelić: Šteta 90 milijardi, a država je dosad uložila samo 33 milijuna kuna

Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić u emisiji Točka na tjedan govorio je o procesu obnove i ulozi Fonda u njemu te istaknuo kako je dosad predano samo 19 zahtjeva za uklanjanje objekata te je država uložila 33 milijuna kuna od procijenjenih 90 milijardi. Objasnio je kako procesi teku sporo te se zahtjevi ne obrađuju promptno te napomenuo kako bi usko grlo u sljedećem koraku mogao biti sam Fond koji nema dovoljno zaposlenih za obradu svih zapleta. Dotaknuo se i pupanja cijene elaborata za uklanjanje objekata te rekao kako je to način profiterstva nad pogođenima potresom. Komentirao je i svoj odlazak iz Fonda rekavši kako neće otići dok ne uspostavi funkcionalan rad tijela te da je moguće da uopće ne ode. N1