Starešina: Vjerovali ili ne - Europa u ratu, Bliski istok u stabilizaciji - Monitor.hr
25.07.2022. (10:00)

Naglasimo: pod američkim pokroviteljstvom

Starešina: Vjerovali ili ne – Europa u ratu, Bliski istok u stabilizaciji

Dok je Europa preokupirana ratom u Ukrajini i zabrinuta njegovim mogućim posljedicama po vlastitu budućnost, na Bliskom istoku ovih je dana učinjen važan korak dalje u stabilizacijskom procesu. Pod američkim pokroviteljstvom novi vjetar u leđa dobili su Abrahamovi sporazumi, koji promoviraju jačanje gospodarske i druge suradnje Izraela s islamskim državama Arapskog poluotoka i sjeverne Afrike. Saudijska Arabija sljedeća je poželjna članica u tom klubu, čiji je primarni cilj stvoriti blok zemalja koji će zaustaviti iranski utjecaj u regiji i minimizirati ili isključiti utjecaj rješenja palestinskog pitanja, odnosno izraelsko-palestinskog spora na odnose Izraela s drugim arapskim državama. Prije dvije godine je zbilja bilo smiješno da bi Bliski istok mogao postati stabilniji od Europe. Danas više nije smiješno. Višnja Starešina za Lider.


Slične vijesti

Ponedjeljak (11:00)

Do jutra su već svi slavili pobjedu

Višnja Starešina: Iranski napad na Izrael nije uvod u eskalaciju, već u deeskalaciju sukoba

Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)

18.04. (21:00)

Zaokret udesno

Starešina: Milanović izgubio izbore, ali odškrinuo vrata promjenama u političkoj areni

Možda je najdragocjenija promjena koju je potaknuo Milanovićev predizborni tornado političko buđenje građana, koje se nije ogledalo samo u vrlo visokoj izlaznosti na izbore već i u tome kako i za koga su glasovali. Jedan od zanimljivih pokazatelja biračke volje su preferencijalni glasovi. Druga promjena koju je potaknuo Milanović jest dovođenje urušavanja SDP-a do točke kada kao stranka moraju odlučiti: ili će uz neko novo vodstvo pronaći svoj prepoznatljivi politički sadržaj, ili će na sljedećim izborima svoje mjesto vodeće stranke na ljevici prepustiti stranci Možemo. Treća moguća promjena je formiranje vlade u kojoj bi glavni koalicijski partner HDZ-a po prvi put bila stranka politički desnija od njega, dakle DP. Ali skretanje biračkog tijela udesno danas je europski trend, dok su centrističke opcije, koje je kao čarobnu formulu za osvajanje vlasti prakticirala i kod drugih podržavala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, danas u silaznoj putanji. Višnja Starešina za Lider.

15.04. (09:00)

Virtualna kampanja

Starešina o sukobu Milanovića i Buktovića: Više se škakljaju nego što ratuju

Naime, ako trenutačni prvak borbe protiv korupcije Zoran Milanović kao glavni korupcijski grijeh investicijski najmoćnijemu ministru nalazi pogodovanje u vezi sa starim parkiralištem, onda bi valjalo pokrenuti postupak beatifikacije sv. Olje kao zaštitnika od korupcije i klijentelizma, a ne prijetiti mu oduzimanjem gebisa. Ako pak ministar Butković zaista želi razotkriti i sankcionirati duboku rusku povezanost predsjednika Milanovića, onda za to zasigurno ima uvjerljivijih primjera od navodne predsjedničke intervencije za otvaranje bankovnog računa osobi koja, kako se pokazuje, i nije pod američkim i europskim sankcijama. Iako su naizgled u beskompromisnoj bitci, navodno zato što je Butković zahvaljujući svojim infrastrukturnim projektima prekomjerno ojačao u primorsko-goranskoj SDP-ovoj izbornoj utvrdi, Milanović i Butković zapravo se štede. Više se škakljaju nego što ratuju. Višnja Starešina za Lider.

08.04. (10:00)

Živjelo višestranačje!

Starešina: Demokracija se (i) u Hrvatskoj otvoreno ruga svojim očevima

Ono što je nekoć bila Partija, danas je postao HDZ, koji upravlja državom i hrani članove i prijatelje uvezane u sveobuhvatnu klijentelističku mrežu. SDP kao druga velika stranka izgubio se putem, samouništio se i sad iz te gubitničke pozicije uz potporu bombardera s Pantovčaka pokušava osvojiti vlast revolucionarnom retorikom i političkim prevratom. Stranka s kojom je višestranačje započelo (HDZ) proizvodi jednostranačje, a stranka koja je višestranačju i demokraciji otvorila vrata (SKH-SDP) danas promiče revoluciju ‘rijeka pravdi‘. Uz HDZ i SDP kao jedine se ozbiljnije političke opcije, premda ideološki posve suprotne, no stranke koje mogu unijeti neku promjenu, zasad pokazuju Možemo! na ljevici i Domovinski pokret na desnici. Ostalo je uglavnom bitka sa saborsku stolicu, za trgovinu mandatima, za osobno postojanje u političkoj areni, za najskupljeg žetončića… S manje smisla za samoironizaciju nego što ga ima Ava Karabatić. Višnja Starešina za Lider.

01.04. (12:00)

'Rušenje kuće (ustavnog poretka) kako bi se istjerali lopovi'

Starešina: Pokušaj stvaranja kaosa u Europi, pa i u Hrvatskoj, više nije prazna prijetnja

Danas kada traje rat između Istoka i Zapada za novu geopolitičku kartu Europe (i svijeta), svi izbori na europskom kontinentu više su od pukoga stranačkog nadmetanja. Iznenadni ‘spasiteljski‘ ulazak predsjednika Milanovića u kampanju za aktualne parlamentarne izbore pokazuje da ni mi nismo politički izolirani otok. Danas kada je Europa opet postala geopolitičko poprište Istoka i Zapada, utjecaj bivših izbornih savjetnika – i Crkve i SAD-a – drastično je smanjen. U Hrvatskoj također. Sve kad bi i htio, nadbiskup Kutleša više ne može bitno utjecati na izborne rezultate. Papa Franjo pak gotovo otvoreno simpatizira Putinovu Rusiju, odnosno politički Istok. Americi se globalistička agenda vratila kao bumerang donijevši joj globalnu ekonomsku i geopolitičku konkurenciju koja je sustiže ili prestiže. Putinovi i Xijevi politički programi danas progovaraju s američkih sveučilišta, iz NGO-a, poslovnih i političkih krugova, u dramatično podijeljenom društvu. Europa im nije prioritet, a kamoli hrvatski izbori. Višnja Starešina za Lider.

25.03. (11:00)

Izbori između dva titana

Starešina: Nova stvarnost zasigurno neće završiti s danom parlamentarnih izbora

Nova stvarnost (koja je započela Milanovićevom kandidaturom) prebrisala je i moje teze iz prošle kolumne u Lideru: o HDZ-u kao izglednome relativnom izbornom pobjedniku, Andreju Plenkoviću kao izglednome premijeru kojem su najopasnija oporba EPPO i DORH, a najveća mogućnost promjene korektivna uloga neke manje koalicijske stranke ili neovisne liste, u slučaju HDZ-ovih slabijih izbornih rezultata. Danas je izgledno jedino to da ulazimo u kratku – izričajem brutalnu, a političkim sadržajem siromašnu – kampanju koja će se voditi na rubu ustavne krize, a možda ga i prijeđe. Na površini će izgledati kao eliminacijski dvoboj Milanovića i Plenkovića, dvaju dominantnih likova u kadrovski devastiranoj i političkim inženjeringom kontroliranoj hrvatskoj političkoj areni. No ne može se isključiti ni mogući vanjski utjecaj čiji bi cilj bio proizvodnja kaosa i destabilizacija države, u ovo osjetljivo vrijeme stvaranja nove geopolitičke arhitekture Europe. Višnja Starešina za Lider.

18.03. (00:00)

Hvala ti ko bratu

Starešina: Ne vjerujem u tužitelje koji djeluju kao produžena ruka politike

Hrvatska ima vrlo neugodna iskustva s banalizacijom pitanja mjerodavnosti u slučaju tužiteljica Haaškog suda (i Arbour i Del Ponte) i njihovim ‘misijama‘ pisanja povijesti i donošenja pravde, a da bi danas kao članica EU-a bez propitivanja mjerodavnosti prihvatila svaku aktivnost nove europske misionarke pravde. Zato se nadam da će Plenković u ovom slučaju ustrajati u zaštiti nacionalnoga pravosudnog suvereniteta. I da bi učinio isto da je riječ o Sandri Benčić ili Ivanu Penavi, a ne o Nini Obuljen Koržinek. S druge strane, bilo bi mi drago vidjeti i što više EPPO-ovih postupaka zbog zloporabe europskog novca koji se zasnivaju na čvrstim dokazima, prikupljenima praćenjem tragova novca, a ne na medijskoj distribuciji privatnih poruka.

Optužila je Kövesi mnogo vladinih dužnosnika. No suđenja su pokazala da su joj predmeti bili odrađeni traljavo, na krilima politike i medijskih kampanja, uz pomoć obavještajnih službi. Mnogi su poslije pali na sudu, uključujući i bivšeg rumunjsog premijera Pontea kojeg je natjerala na ostavku. No sumnjivu klijentelističku aferu svojeg brata Sergiua Lascua tešku tridesetak milijuna eura, člana Uprave rumunjskoga državnog distributera plina, nije primijetila. Višnja Starešina za Lider.

11.03. (11:00)

Kobasičasta koalicija

Starešina: Nije pitanje hoće li Plenković pobijediti, već samo s kim će koalirati

U sljedeća dva mjeseca naslušat ćemo se o rezultatima Plenkovićeve vlade. Ali neke uistinu ima: na europskom planu, primjerice, dovršena je hrvatska integracija u EU (Schengen, uvođenje eura), Hrvatska je prestala biti država problem i postala obična europska država… U takvom kontekstu prigovori oporbe koji se svode na prozivke ‘Drž‘te lopova!‘ ne padaju na plodno tlo. Najveća je oporba Plenkoviću u tom smislu Ured europskog tužitelja (EPPO), koji će vjerojatno u sljedeća dva mjeseca izvući svoje adute. No ne treba precjenjivati taj utjecaj na izborne rezultate. U hrvatskoj tranzicijskoj ekonomiji, u kojoj je i dalje dvije trećine BDP-a povezano s državnim ili nekim drugim proračunom, politički klijentelizam i korupcija postali su norma ponašanja. Nema zaokruženog odgovora na ključne hrvatske izazove i najslabije točke Plenkovićeve politike poput demografije i energetskog pozicioniranja. Takva oporba, i lijeva i desna, ponajprije igra za vlastiti (personalni) opstanak u Saboru. A u biti igra za Plenkovića. A dok je stanje takvo, najveća promjena može biti neki novi koalicijski korektor Plenkovićevoj apsolutnoj vlasti u koaliciji s manjinama. Višnja Starešina za Lider.

04.03. (09:00)

NATO-ove nove rute

Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju. I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte). Višnja Starešina za Lider.

26.02. (08:00)

Taylor vs traktor

Starešina: U izbornom konceptu politike bez sadržaja Taylor Swift važnija je od Joea Bidena

Mnogi bi današnji političari željeli da im Taylor dobije izbore. Njezinu je pomoć još lani prizivao kanadski premijer Justin Trudeau, a za Taylor je neoprezno i bez pitanja ovih dana posegnuo i Peđa Grbin stavivši njezin – umjetnom inteligencijom malo modificirani – poster i glazbeni hit u službu SDP-ove kampanje, smetnuvši s uma da je za to potrebna suglasnost i da autorska prava imaju cijenu. No što znači Taylor kao zaštitno lice izborne kampanje – od Joea do Peđe? Znači da politika gubi sadržaj u korist popularnih maskota. Europa, na razini EU-a, a još više na razini država članica, srećom, još nije toliko napredovala prema tejlorizaciji politike. Ali je blizu. No Europa je u ovoj izbornoj supergodini preplavljena drugim T. Traktorima, odnosno prosvjedima farmera. Zatečen epidemijom traktorijada, trenutačni establišment nastoji im zalijepiti etiketu ekstremista. No ekstremizam se obično baš ne vozi na traktorima. Traktorijade su ponajprije odgovor ‘baze‘ na tejlorizaciju političkog mainstreama. Višnja Starešina za Lider