Što je Josip Broz mislio sam o sebi? - Monitor.hr
07.03.2015. (10:31)

Hrvat, Jugoslaven, strojobravar

Što je Josip Broz mislio sam o sebi?

Kako je Josip Broz Tito sebe doživljavao i identificirao? Posve suprotno svim političkim definicijama u Srbiji i Hrvatskoj posljednjih desetljeća. Zato se vjenčani list s Jovankom Budisavljević iz 1952. pričinja kao senzacionalno otkriće jedne dobro čuvane tajne: niti se prilikom ženidbe izjašnjavao kao Jugoslaven, nego Hrvat, niti je svoju školsku spremu obojio klasnim odrednicama bravarskoga radnika. Nakon raspada Austro-Ugarske Broz se doista ponekad predstavljao kao Jugoslaven. Uostalom, što bi danas rekla Kolinda Grabar Kitarović nekom Europljaninu ili Amerikancu: da je Primorka ili Hrvatica?, piše Lupiga.


Slične vijesti

27.06. (18:00)

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

07.04.2024. (00:00)

Samo, kome idu bodovi za ovu predizbornu potku?

Baretić: Tita vraćaju u Kumrovec? E moj Šapiću, vrijediš barem koliko dvjesto vijetnamskih botova…

Donedavni, a brojni tvrde i budući – nakon ponovljenih izbora – gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, odani kadar imenjaka Vučića, prije nekoliko je dana izjavio kako će “Josipa Broza Tita vratiti u Kumrovec, odakle je i došao”, a na mjestu današnje “Kuće cvijeća” podići muzej srpske povijesti. Ni do kakvog preseljenja Tita, naravno, neće doći. Sigurno ste i sami primijetili da se dvije najveće stranke u Hrvatskoj i Srbiji, partnerice u Europskoj pučkoj partiji, verbalno uzjogune kad su s druge strane Dunava neki važniji izbori. Kad god je “ovdje” neka predizborna kampanja, “tamo” se nađe netko (češće neki stranački trećepozivac nego sam predsjednik) tko će zvučno ispaliti neku provokaciju na “naš” račun – obično vezanu uz kakav stariji ili noviji ratni zločin, mada ne nužno.

Ona mramorna kutija koja se vidi teška je devet tona, a projektna dokumentacija o unutrašnjosti samoga groba (što, niste valjda mislili da je ispod zemlje samo betonska grobnica i lijes?) čuva se kao vojna tajna u Vojsci Srbije, budući da je cijeli projekt davne 1980. i osmislilo i izvelo Vojno građevinsko poduzeće “Beli potok”. To je uostalom stajalo i u obrazloženju odluke da se Jovanku Broz ne sahrani uz muža, nego u susjednoj prostoriji. Renato Baretić za tportal.

06.12.2023. (14:00)

Iz drugog ugla

Nova knjiga o Titu iz pera Borisa Rašete: Jedinstvena psihologija čovjeka s nevjerojatnom državničkom karijerom

Knjiga Borisa Rašete “Tito – povjerljivo i osobno” rasprodana je u roku od dvadesetak dana, što je znak da je interes za Titovim životom i dalje golem. Drugo izdanje (Fraktura, Zagreb, 2023.) stiglo je u knjižare. Kako kaže sam autor, Tita ne tretira kao nadčovjeka ili nečovjeka. Ona je pokušaj razumijevanja jedinstvene psihologije čovjeka koji je u životu ostvario takvu državničku karijeru zbog koje i danas vlada nevjerica da je doista riječ o “dječaku sa Sutle”. Tito na vlasti nije bio osvetoljubiv; naprotiv, uživao je pokazati sućut, ljudskost, milost. Bili su to božanski prerogativi njegove ličnosti. Jedini čovjek s ruba ovih procesa koji je loše prošao bio je Titov odvjetnik, legendarni dr. Ivo Politeo, koji je branio i Stepinca, pa skončao u bijedi – samo je jedna od anegdota iz brojnih razgovora i izvora. Novosti

04.10.2023. (09:42)

Dijeli se Titov govor o Bosni: Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija

27.03.2023. (23:07)

Kada je izgubio Trst, Tito se okrenuo Pokretu nesvrstanih

26.01.2023. (00:00)

Trebale su mu 43 godine da skonta kako je na travnjaku u Domagojevoj nešto suspektno

Ante Tomić: “Kako se Tomislav Karamarko obračunao s 88 ruža za druga Tita? Hrabro i bez kompromisa”

A HTJELI SU IH MAKNUTI U Domagojevoj rastu ruže u obliku slova riječi TITO, doznajemo tko ih održava! - Zagreb.info

Nekima će to danas biti smiješno i čudno, ali ni naše vrijeme nije bilo bez ulizivačkih gesta. Četveroslovno zasađene ruže su smiješne i čudne upravo kao što je smiješno i čudno na trafostanici naslikati vukovarski vodotoranj i glavu Slobodana Praljka. Onda, kao i sada, naš narod jednostavno uživa pokazivati odanost režimu. Od njihove ljubavi za ovu državu veća je samo mržnja za onu državu, premda nije rijetkost da su i Jugoslaviju dok je trajala svim srcem voljeli, da su iste osobe u različitim epohama i sadile ruže drugu Titu i oslikavale trafostanice hercegovačkim generalima. Elem, jedan je Titov ružičnjak u Zagrebu preživio sve političke promjene, no naoko bezazleno cvijeće svojim je korijenjem podrivalo temelje ustavnopravnog poretka RH. Korijen je ruže, istina, plitko u zemlji, ali bogu hvala, ni Republika Hrvatska nije duboko. Tako je vjerojatno razmišljao Tomislav Karamarko kad je prije nekoliko dana u prolazu opazio izdajničko cvijeće… Ante Tomić

21.09.2022. (01:00)

Elizabeta II. i Josip Broz Tito

Snažnom osobnošću obilježili su 20. stoljeće, evo koliko im je ljudi došlo na pogreb

Kraljica Elizabeta II. pokopana u krugu obitelji

Na sprovodu kraljice Elizabete bilo je 50 predsjednika i premijera, 12 ministara, 20 visokih državnih predstavnika. Bili su i visoki predstavnici Europske unije, NATO-a i drugih internacionalnih organizacija, kao i predstavnici Commonwealtha – 56 država članica te organizacije, od kojih je većina nekada bila dio Britanskog carstva. U London su stigli i predstavnici britanskih prekomorskih teritorija te predstavnici monarhija iz cijelog svijeta. Od Tita se 8. svibnja 1980. u Beogradu oprostilo 218 izaslanstava. Došli su: Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta II. i premijerka Margaret Thatcher, indijska premijerka Indira Gandhi, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, Kenneth Kaunda, predsjednik Zambije, Sadam Husein, predsjednik Iraka i brojni drugi. Jugoslavenskom veleposlaniku u SAD-u Budimiru Lončaru javili su se brojni političari i senatori – svi su htjeli doputovati u Beograd. Među prvima nazvao ga je tadašnji američki predsjednik Jimmy Carter. “Izrazio je sućut u ime Vlade i američkog naroda. Rekao mi je da razmišlja o dolasku, ali da ima unutarpolitičkih problema”, prisjetio se Lončar za BBC. Jimmy Carter će zajedno sa svojom obitelji položiti vijenac na Titov grob nepuna dva mjeseca kasnije. Slobodna

image

08.05.2020. (10:30)

Nepoželjni statusi

HDZ traži smjenu Ranka Ostojića zbog Facebook statusa o Titu

HDZ je u saborsku proceduru uputio zahtjev za smjenu SDP-ova predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – Ranka Ostojića – zbog njegove objave na Facebooku u povodu godišnjice smrti Josipa Broza Tita, piše HRT. Čovjek koji veliča Jugoslaviju, najveće zlo, ne može biti na toj poziciji, komentira Ante Sanader, potpredsjednik Sabora i čovjek čiju je smjenu SDP nedavno zatražio optužujući ga da je zaštitio ravnatelja Doma za starije u Splitu.