Što s otpadom vjetroelektrana? Neki ga pretvaraju u kuće, parkove i klupe - Monitor.hr
Danas (13:00)

Živim u turbini – može se reći da mi je život turbulentan

Što s otpadom vjetroelektrana? Neki ga pretvaraju u kuće, parkove i klupe

Prvoj generaciji vjetroturbina približava se kraj radnog vijeka, a s njima dolazi i problem zbrinjavanja ogromnih količina otpada, posebno teško reciklabilnih lopatica. Nizozemska tvrtka Blade Made nudi kreativna rješenja – prenamjenjuju dijelove turbina u urbani namještaj, igrališta, pa čak i mikro-kuće. Umjesto da završe na deponiju, stare lopatice postaju klupe, autobusne stanice i stambeni prostori, promovirajući cirkularnu ekonomiju i održiv dizajn. Haus


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Paviljon koji je zaboravio da nije vila

Banánka: obiteljska kuća koja raste poput grane u krajoliku

Na rubu slovačkog sela Banka smjestila se Banánka – prizemna obiteljska kuća u obliku slova Y, djelo arhitekata Paulíny Hovorka. Tri krila pod kutem od 120° šire se iz središnjeg dnevnog prostora, odvajajući privatne i zajedničke zone. Velike ostakljene stijene brišu granicu s prirodom, dok kombinacija betona, drveta i lomljenog kamena stvara čvrstu, ali toplu atmosferu. Kuća se organski uklapa u pejzaž, bez sječe drveća, i nudi pogled na ribnjak, šumu i potok, s ljetnom kuhinjom, saunom i bazenom kao bonusima. Haus

Četvrtak (20:00)

E, tu bi se dalo živjeti

Osijek gradi novu plansku četvrt – Jug IV, koji bi trebao postati moderan i živ kvart

Nalazi se na jugoistočnom rubu grada Osijeka poznat po jezeru Bajer, prirodnoj oazi mira i rekreacije na rubu urbanog tkiva. Radi se o neizgrađenom području s velikim razvojnim potencijalom, zbog čega su Grad Osijek i Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) raspisali urbanistički natječaj s ciljem stvaranja planskog naselja koje bi postavilo nove standarde urbane kvalitete. Plan predviđa izgradnju različitih tipova stanovanja: od višestambenih zgrada, preko kuća u nizu, do samostojećih obiteljskih kuća, čime je plan zadovoljiti potrebe raznih društvenih skupina – mladih obitelji, samaca, starijih osoba… U planu je kapacitet za oko 5000 stanovnika, što će značajno povećati urbanu populaciju ovog dijela grada. Haus donosi više fotki

10.05. (18:00)

Proslijedite Tomaševiću, ali ne pitajte odmah za novce

Kako su, nakon desetljeća propadanja, betonski kompleksi dobili zelene krovove i nove, pozivajuće prostore

Křižikovi paviljoni u Pragu, nekad privremeni sajamski prostori iz 1991., prošli su temeljitu obnovu koja ih je pretvorila u moderne, multifunkcionalne objekte. Osim tehničke modernizacije i prilagodbe za razne događaje, ključna je promjena uvođenje zelenih krovova koji poboljšavaju mikroklimu i smanjuju efekt toplinskog otoka. Ova transformacija vraća nadu i Zagrebačkom velesajmu, koji već desetljećima čeka viziju i obnovu, barem na Hausu.

06.05. (20:00)

Vraćanje života na rijeku

Zanimljivo rješenje za uređenje šireg gradskog centra u Vukovaru uz obalu Dunava

Pobjednički rad potpisuju arhitektice Branka Jukić Krajnović i Ivana Amižić, a uključuje parkove, kulturno-društvenu zonu, zelene konstrukcije i zone te niz turističkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja, poput bazena. U planu je stvaranje prostora za javne sadržaje, šetnice i biciklističke staze. Predviđena je izgradnja nove luke s marinom za manja plovila, pristaništa za riječne kruzere te objekata sa zelenim krovovima. Haus donosi više fotografija.

27.04. (21:00)

Plava trava zaborava

Dječje lječilište u Krvavici, remekdjelo koje propada: Socijalistička arhitektura svjedoči o politikama koje danas izostaju

Dječje lječilište u Krvavici je arhitektonsko remek-djelo i zaštićeno kulturno dobro u državnom vlasništvu koje od početka 2000-tih ubrzano propada. Unatoč nastojanjima brojnih aktera da ga se očuva, a da pritom ostane javno vlasništvo (i možda izbjegne strogo turističku namjenu), njegova je sudbina neizvjesna, kažu urednice publikacije “(Ne) vjeruj pripovjedaču – Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici”. Arhitektura je tu svojevrstan medij, “dokazni materijal” koji svjedoči o društvenim praksama, tehnološkim dosezima, estetskim vrijednostima, ali i politikama skrbi koje često izostaju u današnjem trenutku. Kažu za Novosti autorice publikacije. O samom zdanju Dubravko Grakalić za Index još prije donosi priču o lječilištu.

25.04. (21:00)

Stakleni šešir na staroj dami

Moderni kat na staroj zgradi: Kad se nadogradnja ponaša kao gost koji ne smeta domaćinu

Na zgradi iz 1920-ih u centru Beograda izvedena je nenametljiva nadogradnja s dvije etaže i dva penthouse stana. Projekt GV 51 studija ENND pažljivo spaja staro i novo: staklena fasada, povučeni volumeni i armirano-betonska pojačanja omogućuju sigurnost, estetiku i puno dnevnog svjetla. Inspiriran bečkim praksama, projekt je postao uzor adaptacije povijesnih zgrada bez narušavanja njihove arhitektonske vrijednosti. Služi kao dobar primjer i za hrvatske rasprave o nadogradnji gradskih zgrada u kontekstu priuštivog stanovanja. Haus

25.04. (20:00)

Antituristički vodič kroz priuštivo stanovanje (plastenici uključeni)

Stanovanje za sve: splitski projekt KO-101 među najboljima u Europi

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura

20.04. (13:00)

Kad vam AI uzme posao, barem ćete udisati čist zrak

Dr. sc. Sami Kazi: Kako tehnologija, održivost i građani zajedno grade pametne gradove

Međunarodni stručnjak za pametne i klimatski neutralne gradove iz VTT-a u Finskoj dr. sc. Sami Kazi, već 25 godina oblikuje urbanu budućnost koja više nije budućnost, nego sadašnjost. U fokusu su mu umjetna inteligencija, IoT, digitalni blizanci i pametne mreže. Kazi ističe Helsinki kao uzor pametnog grada, a trenutno sudjeluje u EU misiji postizanja klimatske neutralnosti u 100 gradova do 2030. godine. Iako je na početku karijere bio optimističniji, danas realno sagledava izazove – od autonomnih vozila do primjene AI-a u planiranju gradova.

Ključ uspjeha vidi u uključivanju građana, fleksibilnim rješenjima i suradnji svih sektora. Posebno upozorava da inovacije poput robotaksija, kakve najavljuje Rimčev Verne, trebaju čvrst regulatorni okvir. I dalje vjeruje da nas spajanje tehnologije, održivosti i zajednice može dovesti do gradova budućnosti – ako ne zaboravimo uključiti i same ljude. Haus

11.04. (20:00)

Umjetna inteligencija napravi ono dosadno, a arhitekti ono bitno

Britanci projektiraju luksuzni rezort na Bledskom jezeru uz pomoć umjetne inteligencije

Tim Fu je uz pomoć AI-a napravio projekt od šest vila s velikim lučnim prozorima, organiziranih oko središnjeg vrta te uz povijesnu vilu. Svaka vila trebala bi imati između 1500 i 2300 četvornih metara zemljišta, a planirana je i gradnja oko 3600 četvornih metara parka. Vile će se sastojati od prizemlja, kata i potkrovlja, a svojom visinom neće prelaziti sljemena Vile Epos. Projekt Lake Bled Estate prvi je koji je postigao ovakvu razinu potpune integracije umjetne inteligencije, gdje AI ne samo da generira koncepte, već aktivno sudjeluje u oblikovanju razvoja dizajna, tehničke optimizacije i konačne izvedbe. Korištenjem umjetne inteligencije za vremenski zahtjevne zadatke, poput izrade vizualizacija i izračuna performansi, arhitekti mogu preusmjeriti svoje vrijeme na dizajn koji je namijenjen ljudima. Haus

06.04. (16:00)

Beton, dizala i snovi o šestom katu – urbana gerila kreće u visine

Zagrebački high life: kad lift do šestog kata vodi i do priuštivih stanova

Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index