Nekad crven, nekad žut
Sve boje Mjeseca
Colours of the moon,
photography by Marcella Giulia pic.twitter.com/FAefurU7x5
— Science girl (@gunsnrosesgirl3) May 6, 2025
Colours of the moon,
photography by Marcella Giulia pic.twitter.com/FAefurU7x5
— Science girl (@gunsnrosesgirl3) May 6, 2025
Američka tvrtka GRU Space otvorila je prijave za boravak u prvom hotelu na Mjesecu, čije se otvaranje planira 2032. godine. Predujam iznosi od 1.000 do milijun dolara, dok bi ukupni trošak mogao premašiti 10 milijuna po osobi. Projekt vodi 22-godišnji inženjer Skyler Chan, uz podršku investitora povezanih s SpaceX-om i Nvidijom. Hotel za četiri gosta bit će napuhavajuća struktura, s planovima korištenja lunarnog tla za gradnju i dugoročno širenje kapaciteta. Bug
Nuklearna elektrana na Mjesecu energijom bi opskrbila svoj lunarni svemirski program i rusko-kinesku istraživačku stanicu. Projekt uključuje napajanje rovera, opservatorija i infrastrukture stalne znanstvene stanice, prelazak s jednokratnih na dugoročne misije i suradnju s tvrtkama poput Lavočkin Association te institucijama Rosatom i Kurčatovljev institut. Ruski svemirski program, koji je nakon Gagarina bio svjetski lider, posljednjih desetljeća zaostaje za SAD-om i Kinom, a Luna-25 nije uspjela sletjeti 2023. godine. Plan uključuje i istraživanja Venere kao dio dugoročnih ambicija. HRT
ESA je u utorak objavila kako je osigurala rekordni budžet od 22.1 milijardi EUR za financiranje svojih programa u iduće tri godine, piše Deutsche Welle. Odobrila je plan za jačanje obrambene suradnje i izložila planove za znanstvene svemirske misije. Nakon nekoliko odgađanja, nova europska raketa Ariane 6 konačno je lansirana prošle godine. Međutim, za razliku od SpaceX-ovog radnog konja Falcona 9, ona se ne može koristiti više puta. Također, najavili su da će prvi europski astronauti koji će sudjelovati u NASA-inom programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije. Put na Mjesec planiran je u prvoj polovici iduće godine, doduše, bez stupanja na njegovu površinu. N1
Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index
Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.
Hrvatska tvrtka Avisa Space Luna postala je prva legalno osnovana kompanija na Mjesecu, zahvaljujući poduzetniku Igoru Bobeku. U suradnji s američkim Copernic Spaceom, zakupili su prostor na digitalnom disku poslanom na Mjesec u misiji Blue Ghost 1. Iako zasad nema financijske koristi, projekt otvara vrata pravno valjanom poslovanju u svemiru. Planiraju omogućiti transakcije i razmjenu vlasništva, a do 2027. registrirati još tvrtki i provesti prve lunarne kriptotransakcije. Unatoč birokratskim preprekama na Zemlji, Bobek vjeruje da je ovo tek početak lunarne ekonomije. Poslovni
Vulkani su erumpirali na tajanstvenoj suprotnoj strani Mjeseca prije nekoliko milijardi godina, baš kao i na strani koju možemo vidjeti. Kažu to istraživači koji su analizirali lunarno tlo koje je donio kineski Chang’e-6, prva svemirska letjelica koja se vratila s teretom kamenja i zemlje s malo istražene daleke strane. Znanstvenici znaju da su na bližoj strani, dijelu Mjeseca koji se vidi sa Zemlje, postojali aktivni vulkani, koji datiraju iz sličnog vremenskog okvira. Mjesečeva dalja strana puna je kratera i ima manje tamnih ravnica isklesanih tokom lave nego bliža strana. Važnost ovog otkrića je pitanje porijekla vode na Mjesecu, za koju se ne zna je li došla s kometima ili vlukanskim djelovanjem, što bi moglo pomoći znanstvenicima dokučiti mogu li se vratiti hlapljive tvari, a kažu da je važno i za funkcioniranje sustava Zemlja-Mjesec. HRT
Inspiracija za ovu ideju, predstavljenu u časopisu BioScience, došla je od Svalbard Global Seed Vaulta, podzemnog skladišta na udaljenom norveškom otoku Spitsbergenu u kojem se čuva golema kolekcija sjemena usjeva. Kako na Zemlji ne postoji mjesto na dovoljno hladno da bi se u njemu izgradilo pasivno spremište koje će održavati temperaturu na -196°C, znanstvenici su se dosjetili Mjeseca, točnije njegovih trajno zasjenjenih područja (PSR) kao idealnog mjesta za postavljanje ovog biorepozitorija. Riječ je o terenu punom kratera blizu sjevernog i južnog pola Mjeseca koja nikada ne primaju izravnu sunčevu svjetlost i zbog toga se smatraju među najhladnijim mjestima u Sunčevom sustavu. Kriokonzervirani uzorci mogu ostati stabilni bez propadanja stotinama godina. Bug
Svake godine Mjesec se od Zemlje udalji za 3,82 cm. Kako naš satelit utječe na mnoge zemaljske pojave, pitanje je što će se sve promijeniti i kako će izgledati život na našem planetu. Za otprilike 200 milijuna godina naši bi daleki potomci mogli imati dan dužine 25 sati. Mjesec je neiscrpno područje istraživanja, a zahvaljujući brojnim lansiranim sondama unatrag nekoliko desetljeća otkriveno je i kako ipak postoje šanse da se čovjek zadrži na našem satelitu. Osim toga, istraživanja stjenovitih površina Mjeseca otkrila su i tragove vode u tlu, što otvara mogućnost naseljavanja. Green
Mjesec je ponovno u fokusu interesa velikih sila, kao što je bio za vrijeme misija Apollo koje su se odvijale 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Ipak, nekoliko bitnih razlika označava današnju bitku za Zemljin satelit – u dostizanju tog cilja Americi i njenim partnerima najveći je suparnik Kina sa svojim projektima i slanjem raketa bez posade. Kad bi se morao kladiti tko će prvi spustiti ljudsku posadu na Mjesec, Radonić kaže da bi žeton stavio na SAD i njegov program Artemis, ali s velikom neizvjesnošću, jer bi i Kinezi mogli prije Amerikanaca prošetati površinom najbližeg nebeskog tijela.
Radonić ne vjeruje da će se za obitavanje ljudi na Mjesecu iskorištavati tamošnji sustavi spilja jer to iziskuje dodatne napore. Vjerojatnije je da će nastambe biti izgrađene od ljudskog materijala, a potom će ih prekrivati materijalom s Mjesečeve površine, koji će služiti kao štit od meteorita. Svemir, pa tako i Mjesec, svojevrsni je Divlji zapad jer ne postoje zakoni koji bi regulirali ponašanje ljudi u tim prostranstvima. Dogovoreno je jedino da nitko ne može prisvojiti neki dio Mjeseca, ali eventualna eksploatacija njegovih resursa i dalje je nedorečena. Index