29 posto ispitanih kazalo je da je “jako zabrinuto” zbog klimatskih promjena, što je najveći postotak u povijesti i dvostruko veći nego u ispitivanju provedenom 2013. godine. Index
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da se kombinacija toplinskih valova i suša u svijetu ubrzano širi zbog klimatskih promjena. Posebno zabrinjava porast tzv. munjevitih suša, koje nastaju kada toplinski val prethodno isuši tlo i zrak, pa suša nastupi naglo i snažno. Takvi su događaji 1980-ih zahvaćali oko 2,5 % kopna, dok su do 2023. narasli na 16,7 %. Znanstvenici su uočili prekretnicu oko 2000. godine, kada se širenje ovih ekstrema znatno ubrzalo, vjerojatno povezano s ubrzanim zagrijavanjem planeta i promjenama u klimatskom sustavu. Index
Novo istraživanje pokazuje da rast razine CO₂ u atmosferi prati i mjerljiva promjena u kemijskom sastavu ljudske krvi. Analizom podataka američkog programa NHANES od 1999. do 2020. znanstvenici su utvrdili porast razine bikarbonata za oko 7 posto, dok su razine kalcija i fosfora blago pale. Promjene su zasad unutar zdravih granica, no modeli predviđaju da bi do 2076. neke vrijednosti mogle doseći rubne razine. Istraživači upozoravaju da bi dugoročno prilagodba organizma mogla biti ograničena te ističu važnost smanjenja atmosferskog CO₂. Index
Novo istraživanje Potsdamskog instituta (PIK) upozorava da bi do 2100. godine čak polovica svjetskih pašnjaka mogla postati neupotrebljiva zbog globalnog zatopljenja. Ova promjena izravno ugrožava egzistenciju do 140 milijuna ljudi i opstanak 1,6 milijardi grla stoke. Najteže je pogođena Afrika, gdje bi se površine za ispašu mogle smanjiti za alarmantnih 65 %. Učestale suše, koje su nekada bile rijetkost, sada tjeraju nomadske zajednice poput Masaija u borbu za resurse, pretvarajući krizu pašnjaka u jedan od najvećih izazova za globalnu sigurnost hrane i stabilnost u 21. stoljeću. Agroklub
Dalmaciju je nedavno pogodila ciklona s orkanskim jugom, grmljavinskim nevremenom i “ciklonalnim plimnim valom”, poplavivši Šibenik, Trogir i Kaštela. Prof. Branko Grisogono pojašnjava da su plimni valovi danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena, toplijeg mora i pojačanih ciklona. Prognozira rast srednje razine Jadrana do 50-90 cm do kraja stoljeća. Naglašava potrebu novih inženjerskih i arhitektonskih mjera zaštite niskih obala te prilagodbu modela iz drugih zemalja kako bi se ublažile posljedice. HRT
Znanstveni savjetnici EU upozoravaju da kontinent treba razviti konkretne planove za klimatske promjene, pripremajući se na moguće zatopljenje od 4°C do 2100. godine. Ekstremni vremenski uvjeti, suše i toplinski valovi prijete društvu, gospodarstvu i ekosustavima. EU-ove postojeće strategije prilagodbe su fragmentirane i neusklađene. Odbor preporučuje zajedničke ciljeve, sektorski specifične planove i proračunske mjere za klimatske rizike, kako bi se osigurala otpornost na rastuće klimatske prijetnje. Index
Znanstvenici MIT-a predlažu postavljanje svemirskih “mjehurića” u L1 Lagrangeovu točku kako bi blokirali do 1,8 % sunčevog zračenja i ublažili globalno zatopljenje. Splav veličine Brazila spojila bi tisuće malih mjehurića otpornih na uvjete svemira. Projekt ne mijenja biosferu i može se poništiti, ali nije zamjena za smanjenje emisija CO₂. Tim ističe da je ovo rezervno rješenje u slučaju katastrofalnog zagrijavanja, iako bi zaštita od sunca mogla imati neočekivane učinke na klimu. Green
Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo
Prema izvješću inicijative World Weather Attribution za 2025., klimatske promjene učinile su ekstremne vremenske događaje češćima i snažnijima. Zabilježeno je 157 ekstremnih događaja, uključujući poplave, toplinske valove, oluje i požare. Od 22 detaljno analizirana slučaja, njih 17 bilo je jasnije povezano s globalnim zatopljenjem. WWA upozorava da milijuni ljudi već dosežu granice prilagodbe, dok rizici klimatskih promjena postaju sve manje apstraktni, a sve više svakodnevna realnost. HRT
Gradovi se sve češće suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima – od toplinskih valova i urbanih toplinskih otoka do bujičnih poplava koje opterećuju zastarjelu infrastrukturu. Uz činjenicu da već 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a do 2050. taj udio raste na gotovo 70%, potreba za prilagodbom postaje ključna. U HTV-ovoj emisiji Zelena linija istaknuli su zelenu infrastrukturu i modularnu, održivu gradnju kao rješenja za otpornije i zdravije gradove. HRT
Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal