Alkohol je nekada bio vrlo privlačan mladima, a opijanje gotovo ritual koji se vezao uz mladost. No u posljednje vrijeme javlja se veliki broj onih koji odbijaju alkohol, pogotovo među tzv. milenijalcima. Stručnjaci pozdravljaju pojavu, jer ona znači manje nesreća i manje zdravstvenih posljedica. New Scientist
Poznato je da većina ispijenog alkohola u krvotok ulazi preko sluznice želuca i crijeva pa su istraživači ETH Zurich razvili proteinski gel koji alkohol razgrađuje u gastrointestinalnom traktu. Studija u časopisu Nature Nanotechnology pokazala je da, zasad barem kod miševa, ovaj gel alkohol brzo, učinkovito i izravno pretvara u bezopasnu octenu kiselinu prije nego što uđe u krvotok. Bug
U posljednjih nekoliko godina događaju se ogromne promjene u Francuskoj, sve je više konverzija vozila na etanol, posebno vrsu alkohola/goriva koja se sastoji od 85 posto bioetnola i samo 15% benzina, a posebno je popularna u Brazilu i Južnoj Americi. Razlog, cijena, naravno. Cijena goriva je oko 90 centi po litri, što je pedeset posto niže od cijene klasičnog eurosupera. Pritom je moguće smanjiti emisije CO2 za 50%, a emisije finih čestica za 90%. Vozila na bietanol troše do 25% više goriva. Za 13.000 prijeđenih kilometara uštedi se 592 eura, podaci su Nacionalne unije proizvođača alkohola. Etanol se proizvodi od kukuruza, šećerne trske i šećerne repe te je dosta agresivan i u ovako velikim mješavinama ne možete ga korisiti u vašim automobilima, budući da je vozilo potrebno prilagoditi. Revija HAK
Alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo je 41,5 posto dječaka i čak 45,1 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 66,4 posto mladića i čak 71 djevojaka u dobi od 15 godina, piše Danica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju pa se 43,9 posto djevojaka opilo najmanje jednom u životu, dok se isto odnosi na 42,5 posto mladića u dobi od 15 godina. Tijekom 2022. u Hrvatskoj se opet primjećuje rast opijanja kod učenika i učenica, odnosno nešto veći udjel nego 2018. godine, posebno u dobi od 11 godina, i to kod djevojčica više nego kod dječaka. To je sukladno drugim pokazateljima mentalnog zdravlja koji ukazuju na veću osjetljivost učenica tijekom i nakon pandemije u odnosu na učenike. N1
OECD-ovo istraživanje pokazalo je da su mladi Hrvati, s 45 posto, na petom mjestu europskih zemalja u konzumaciji većih količina alkohola. Danci su na vrhu s 59 posto, dok su Norvežani i Islanđani na dnu tablice. (Index)
Ako ponekad uživate u tekili ili viskiju, to nije ništa ozbiljno. No, jeste li sigurni da ponekad ne posežete za bocom više nego što biste trebali? Na N1 kažu sljedeće:
Neki ljudi ne mogu popiti niti cijelu čašu crnog vina a da ih ne zahvati nagli napadaj snažne, pulsirajuće glavobolje. Novo istraživanje možda je otkrilo zašto… a možda i nije. Jedna od teorija je da se radi o – alergijama. Konkretno, na histamin koji se može naći u fermentiranim pićima poput vina. Jedno se vrijeme sumnjalo i na sulfite, no to je odbačeno jer se alergijske reakcije na njih ne manifestiraju glavoboljama. Problematičan je, kažu neki, miješanje alkohola s kvercetinom – koji se prirodno nalazi u mnogim vrstama voća i povrća te se koristi kao dodatak prehrani. No, autori ističu kako glavoboljama doprinose i količina konzumiranog alkohola, individualna preosjetljivost, kao i dehidracija, koja je jedan od najčešće zapostavljenih uzroka akutne glavobolje i sutrašnjeg mamurluka. Bug
How Tequila is made 🇲🇽 pic.twitter.com/vnCxDUdUi8
— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) December 8, 2023
Alkohol ulazi u krv kroz želudac i ima dva puta: ide do jetre i do mozga. U mozgu alkohol prvo izaziva oslobađanje serotonina i dopamina – primjetni su osjećaji nagrade i opuštenosti. Alkohol djeluje umirujuće i uspavljuje putem tvari koje prenose informacije, takozvanih neurotransmitera. Međutim, taj proces završava nakon otprilike četiri do pet sati. Od tog trenutka spavamo osjetno lošije ili se čak probudimo i noć je potpuno gotova. “To je zato što se alkohol u tijelu razgrađuje u acetaldehid”, objašnjava gastroenterolog i istraživač alkohola. Bilo da je riječ o vinu, pivu ili rakiji – nije važno koje ćemo piće navečer popiti, alkohol koji ono sadrži remeti nam san. Međutim, alkoholna pića loše kvalitete mogu pogoršati stvari. DW
Najpopularniji su likeri kod 37 posto udjela onih koji vole žestice, međutim rakiji je jako porasla popularnost te je sada s osam postotnim rastom – 31 posto je onih koji najčešće piju to piće. Slijede džin i viski s 11 posto, votka sa sedam posto te rum s tri posto udjela. Svaki dvadeseti ispitanik kaže da ih konzumira svakodnevno, pri čemu je tih pet posto značajno više od dva posto iz 2021. godine. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za četiri posto, na 20 posto, dok jednom tjedno tu kategoriju konzumira 18 posto ispitanih te je njih šest posto manje, rezultati su istraživanja magazina Ja TRGOVAC. N1
Topla pića ubrzavaju cirkulaciju krvi u gastrointestinalnom traktu, a to znači da će alkohol efikasnije prodrijeti u sve pore vašeg organizma. Muškarac od 80 kilograma bi nakon čaše kuhanog vina mogao imati oko 0.35 promila alkohola u organizmu, a žena od 60 kilograma oko 0.5 alkohola u organizmu nakon samo jedne čaše. Dakle, ako za vrijeme adventa pijete kuhano vino, preporučljivo je da ne vozite. Revija HAK