02.12.2021. (09:00)
Najopsežnija analiza studija do 2025. godine nije pronašla čvrste dokaze da medicinski kanabis učinkovito liječi poremećaje poput anksioznosti, PTSP-a ili psihoza. Iako se pacijenti sve više okreću kanabinoidima zbog nuspojava standardnih terapija, istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu upozoravaju na slabu metodologiju dosadašnjih ispitivanja, kratko trajanje testova i nedostatak podataka za stanja poput depresije ili ADHD-a. Zaključak je jasan: individualna pozitivna iskustva postoje, ali znanost hitno treba preciznija i veća istraživanja kako bi se utvrdilo tko zapravo profitira, a tko riskira pogoršanje simptoma. Index
Rasprava o tome je li štetniji alkohol ili kanabis traje desetljećima, a istraživanja pokazuju da obje tvari nose ozbiljne rizike. Prema podacima NHS, dugotrajna konzumacija alkohola povećava rizik od moždanog udara, bolesti jetre, raka i mentalnih poremećaja. Studija objavljena u International Journal of Drug Policy navodi da su dugoročne posljedice kanabisa u prosjeku blaže, ali slabije istražene. Kanabis se povezuje s kroničnim bronhitisom i većim rizikom psihotičnih simptoma, osobito kod mladih, dok alkohol nosi veći rizik ovisnosti, smrtonosnih predoziranja i težih društvenih posljedica. Index
Rasprave o kanabisu često broje jointove i dane korištenja, ali zanemaruju ključnu varijablu – jačinu. Nova studija (Addiction) predlaže standardnu THC jedinicu od 5 mg kako bi se rizik procjenjivao prema stvarnoj količini aktivne tvari. U londonskom uzorku povećani rizik poremećaja uzimanja kanabisa (CUD) kod odraslih se pojavio oko 8 THC jedinica tjedno (≈40 mg), a kod adolescenata još niže. Zaključak: masa bez postotka THC-a je loša mjera, a standardizacija pomaže javnom zdravstvu, klinici i smanjenju štete. Igor Berecki za Bug
U pizzeriji Famous Yeti’s u Wisconsinu dogodila se bizarna zamjena ulja: umjesto običnog, u tijesto je završilo ono obogaćeno THC-om. Rezultat – 85 ljudi, od jednogodišnjaka do 91-godišnjaka, doživjelo je simptome akutne intoksikacije: vrtoglavicu, halucinacije i tjeskobu. Nekolicina je završila u bolnici, no nitko nije imao trajne posljedice. Istraga je pokazala da je riječ o nenamjernoj pogrešci zbog lošeg označavanja i zajedničkog skladišta. Restoran je ubrzo ponovno otvoren, a incident ostao kao poučna priča o važnosti sigurnosti hrane i jasnih etiketa. Igor Berecki za Bug
Slovenija je legalizirala marihuanu za osobnu upotrebu, dopuštajući do 150 grama i četiri biljke po kućanstvu. Pridružila se zemljama poput Njemačke, Malte i Luksemburga koje već imaju slične zakone. Iako komercijalna prodaja ostaje zabranjena, diljem Europe raste broj država koje dekriminaliziraju kanabis, dozvoljavaju kućni uzgoj ili toleriraju kanabis klubove. Nizozemska i Španjolska prednjače u “sivoj zoni”, dok Francuska, Hrvatska i druge i dalje strogo zabranjuju rekreativnu upotrebu. Švicarska bi mogla biti sljedeća koja će legalizirati pod državnim nadzorom. tportal
Novo istraživanje u časopisu Heart otkriva da korištenje kanabisa udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Analizom 24 studije s ukupno 200 milijuna ispitanika utvrđen je i 29 % veći rizik za akutni koronarni sindrom te 20 % veći rizik za moždani udar. Stručnjaci upozoravaju da je današnji kanabis jači i raznovrsniji, a percepcija sigurnosti – opasno nerealna. Preporučuju javnozdravstvene mjere poput onih za duhan: obeshrabrivanje, edukaciju i regulaciju, umjesto kriminalizacije. Bug
Cannabis sativa, biljka s tisuću i jednom molekulom, koja ima dugu tradicju i široku primjenu – kao narodni lijek, izvor tekstilnih vlakana za odjeću i izradu užadi ili začepljivanje rupa na brodovima. Cementna industrija odgovorna je za otprilike 8% emisija ugljikovog dioksida koje zagrijavaju planet, uz probleme stvorene nepropusnim površinama i niskim izolacijskim ili R-vrijednostima. Stručnjaci diljem svijeta sve su svjesniji da, ako želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova, treba djelovati na svim područjima pa tako i u građevini. Građevinski materijal izrađen od konoplje u kombinaciji s vapnom očito je rješenje za građenje s niskim ugljičnim otiskom i pozitivnim utjecajem na klimu. Naime, konoplja tijekom uzgoja može apsorbirati do 15 tona CO2 po hektaru, kroz fotosintezu, što je dvaput više od šume koja raste na istoj površini. Green
Teorija da upotreba kanabisa vodi korištenju težih i opasnijih droga je jedan od najčešćih argumenata protiv legalizacije i jedan od najstarijih. Činjenica je: Studije pokazuju da postoji korelacija između konzumiranja kanabisa i kasnijeg konzumiranja jačih opojnih sredstava. Što ranije i češće ljudi počnu koristiti kanabis, veća je vjerojatnost da će kasnije upotrebljavati i druge ilegalne droge. No, ima i drugih rizičnih faktora. Za prelazak na teže oblike droga nešto je manji rizik s alkoholom, iako je zabilježeno više slučajeva fatalnog predoziranja alkoholom nego fatalnog predoziranja kanabisom. DW
To da kanabis utječe na apetit, znali smo i ranije, ali ne i kako i zašto, tvrde znanstvenici koji stoje iza novog istraživanja. Postoji jedan hormon koji se otpušta kada nam je želudac prazan i koji signalizira mozgu da nam treba hrane. Kako se čini, kanabis aktivira taj hormon zbog čega se javlja osjećaj gladi. Iako i dalje nije poznato zašto, zanimljivo je otkriće da kanabis na taj način mijenja genetsku aktivnost moždanih ćelija u hipotalamusu. Jedno moguće objašnjenje navodi kako dobivamo više dopamina, čime se gubi osjećaj sitosti, a drugi mogući razlog je utjecaj na olfaktorne centre u mozgu, zbog čega bolje možemo “namirisati” hranu. IFL Science
Pušenje trave intenzivira osjećaj orgazma