Terrakom u prošloj godini ostvario trostruko povećanje prihoda - Monitor.hr
03.05.2016. (06:00)

Sponzorirana vijest

Terrakom u prošloj godini ostvario trostruko povećanje prihoda

Domaći telekom operator Terrakom proteklu 2015. godinu zaključio je s ukupnim prihodom od 50,5 milijuna kuna i time ostvario rast od 213 posto u odnosu na godinu prije. Značajno povećanje prihoda prvenstveno je rezultat snažne optimizacije troškova kroz restrukturiranje i konsolidaciju procesa akvizicije privatnih i poslovnih korisnika, ali i osjetnog unapređenja kvalitete usluga na vlastitoj optičkoj infrastrukturi. terrakom.hr


Slične vijesti

24.04. (14:00)

10G: Kad i tvoje misli kasne za mrežom

Kina lansirala prvu 10G mrežu na svijetu

Kineski grad Xiong’an postao je prvi na svijetu s komercijalno dostupnom 10G mrežom zahvaljujući suradnji Huaweija i China Unicoma. Nova 50G-PON tehnologija omogućuje skidanje brzine do 9.834 Mbps i latenciju od samo 3 ms. Osim impresivne brzine, mreža je temelj za razvoj pametnih gradova, autonomnih vozila i drugih tehnoloških rješenja. Ovaj potez dio je šire kineske strategije digitalizacije, kojom zemlja želi učvrstiti svoju poziciju tehnološkog lidera. Bug

13.04. (15:00)

Sreća i mladost su offline

Svatko može pomladiti svoj mozak za 10 godina ako na dva tjedna isključi internet na svom pametnom telefonu

U studiji koja je provedena na 400 ispitanika, studenata i radno sposobnih odraslih ljudi, istraživači su od sudionika tražili da preuzmu aplikaciju koja je njihovim pametnim telefonima blokirala pristup internetu. I dalje su mogli telefonirati i slati poruke. Rezultati su pokazali da je stalna pažnja ispitanika, sposobnost da se usredotoče na jednu temu, toliko porasla da je postala ekvivalentna pažnji nekoga 10 godina mlađeg. Devedeset posto ljudi također je prijavilo poboljšanja u mentalnom zdravlju, koje se poboljšalo značajnije nego kod uzimanja antidepresiva duljem od dva tjedna. I sami sudionici su rekli da su osjetili poboljšanja u osobnom blagostanju i osjećaju zadovoljstva životom. Net

12.02. (19:00)

Tko reže internet? Nije mačka, nego podmorska sabotaža!

Podmorski kablovi: žice koje drže svijet povezanim

Podmorski kablovi prenose 95% svjetske telekomunikacije, ali su ranjivi na sabotaže i oštećenja. Osim internetskih, postoje i energetski kablovi za HVDC prijenos. Sateliti nisu adekvatna alternativa zbog sporijih i skupljih veza. Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u vlastite kablovske mreže. Oštećenja najčešće uzrokuju sidra i ribarske mreže, no geopolitičke tenzije donose i namjerne napade. Popravci su složeni, skupi i dugotrajni. Unatoč zaštitnim mjerama, pravna regulativa zaštite kablova još uvijek je nedovoljno razvijena. DW

04.02. (21:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index

26.01. (15:00)

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.

14.01. (18:00)

Zombi internet

Riječ godine ‘Brain rot’: Internet je mrtav, a njegovom se truplu događaju gnjusne stvari

Riječ godine ‘brain rot’ opisuje percipirano mentalno raspadanje uslijed prekomjerne konzumacije online sadržaja “niske kvalitete”, ali i samu estetiku sadržaja. Doduše, u ironičnom kontekstu. Brain rot se zapravo žanrovski dobro uklapa u čitav niz sluzavih i (za)grobnih metafora o suvremenom online životu – tako govorimo o posranjivanju (engl. enshitification)1, AI šrotu (engl. slop)2, zombie internetu, ekonomiji truleži, raspadanju, digitalnom mračnom dobu itd. Metafora mrtvog interneta potječe iz rasprava na nišnim online forumima i zajednicama, a značajniju pažnju privukla je 2021. godine sugerirajući da se promjena u prirodi interneta dogodila oko 2016. ili 2017. godine, kada su stvarni korisnici postali zasjenjeni algoritmima, automatiziranim botovima i umjetnom inteligencijom. Ukratko, na internetu kao da više ne postoje ljudi već isključivo botovi koji međusobno razgovaraju i produciraju sve bezličniji i sterilniji sadržaj. Iako je ideja da su svi na internetu botovi očigledno sumanuta, ona ipak sadrži natruhe istine. Kulturpunkt.

10.01. (21:00)

Crveni gumb i druge internetske revolucije

Kako bismo Internet učinili boljim pomoću daljinskog upravljača, teleteksta i strogih mačaka

  • Daljinski upravljač kao posrednik s mrežom: Daljinski upravljač kao praktično rješenje za upravljanje internetom, uz poseban naglasak na veliki crveni gumb za momentalno gašenje.
  • Povratak ritma tiskanih medija: Predlaže se ograničavanje objava na internetu na jednom dnevno kako bi se smanjio adiktivni nemir stalnog provjeravanja novosti, a sadržaj bi bio nepromjenjiv nakon objave.
  • AI moderacija sadržaja: Umjetna inteligencija bi mogla čitati objave u upitnom obliku kako bi korisnici dvaput razmislili prije objavljivanja, potičući odgovornost za napisano.
  • Internet putem radija: Predlaže se povratak radijske forme na internet, gdje bi pojedinci morali imati sugovornike ili muzičku pratnju, a algoritmi bi trebali biti zamijenjeni ljudskim DJ-ima.
  • Kino formati za video sadržaje: Sve internetske video materijale treba prikazivati u kino-formatima, dok bi komisija strogih mačaka odlučivala o objavama životinjskih videa.
  • Škole interneta: Predlaže se uvođenje škola i tečajeva za korištenje interneta, jer trenutni način korištenja ne iskorištava njegov puni potencijal.
  • Muzeji internetske kulture: Zalaže se za osnivanje muzeja internetske kulture kako bi se sačuvao dio internetske povijesti i kulture za buduće generacije.
04.01. (18:00)

Sad smo i službeno u 21. stoljeću

Od 1.1. svi građani RH imaju pravo na brzinu interneta od 14 Mbit/s

Uključujući i one u najnepristupačnijim područjima. Uz to, svakom korisniku treba biti omogućena minimalna mjesečna količina od 100 gigabajta besplatnih podataka. Univerzalne usluge, koje uključuju internet i telefonske pozive putem fiksnih mreža, moraju biti dostupne svim građanima po pristupačnoj cijeni. Oni koji već mogu dobiti brži internet putem komercijalnih usluga nemaju pravo na univerzalnu uslugu. Dosad je osnovna brzina interneta iznosila sedam megabita u sekundi za preuzimanje i jedan megabit u sekundi za slanje podataka, a novim pravilnikom hrvatske regulatorne agencije, HAKOM-a, unatoč prigovorima telekoma, minimalna brzina je udvostručena. Poslovni

17.10.2024. (20:00)

Dio weba kojeg se i sam internet srami

Mračna strana interneta: Dark webom se bave posebni odredi policije i informatičkih stručnjaka

Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT

13.10.2024. (13:00)

Njihov ritam, tvoj ples

AI istraživač objašnjava kako rade algoritmi, od YouTubea do Spotifyja

Tzv. recommender sustavi su glavni generatori personaliziranog sadržaja koji nam nudi nešto što i nismo konkretno tražili, a na temelju naših preferencija i prethodnog sadržaja koji smo tražili/gledali na intenretu. Za TikTok je potrebno pet sekundi gledanja nekog videa tijekom skrolanja da nam se pojavljuje sličan sadržaj, YouTube funkcionira na temelju kategorije videa koji se konzumira i njegove duljine, Spotify ti također počinje nuditi glazbu prema tvojim preferencijama itd. No, i oni nisu bez “risk levela” gdje ti možda uopće ne nude ono što ti treba. Svima je želja da se što dulje zadržiš na njihovoj platformi. Netokracija o podcastu u kojem su se dotaknuli raznih tema i općenitih mogućnosti AI-a i što nas čeka u budućnosti.