'The Tsar In Propria Persona' - Putin iza kulisa vlasti - Monitor.hr
Petak (23:00)

Kad privatni život objašnjava javnu politiku

‘The Tsar In Propria Persona’ – Putin iza kulisa vlasti

Knjiga “Car osobno” ruskih istraživačkih novinara Romana Badanina i Mihaila Rubina razotkriva privatni život Vladimira Putina i njegovu povezanost s političkim usponom Rusije. Suprotstavljajući službeni imidž čuvara tradicionalnih vrijednosti stvarnosti obilježenoj aferama, nepotizmom i vezama s organiziranim kriminalom, autori prate Putina od lenjingradskih dana do vrha vlasti. Knjiga se temelji na svjedočenjima, dokumentima i memoarima te popunjava prazninu nastalu sustavnim brisanjem sjećanja u suvremenoj Rusiji. Icij


Slične vijesti

20.12. (10:00)

Pet sati uvjeravanja da je 'sve pod kontrolom'

Putinova godišnja poruka: rat ide po planu, mir samo po njegovim pravilima

  • Konferencija je bila strogo režirana, s unaprijed filtriranim pitanjima i jasnom propagandnom porukom
  • Putin tvrdi da rat u Ukrajini ide po planu i da je mir moguć isključivo pod ruskim uvjetima
  • Zapad, EU i NATO optuženi su za agresiju, licemjerje i ignoriranje ruskih interesa
  • Unatoč inflaciji i velikim gubicima, Putin negira ekonomske i ljudske troškove rata
  • “Tradicionalne vrijednosti” predstavljene su kao ideološko vezivo nacije i rata

Politico, Index

19.12. (17:00)

Sve je pod kontrolom, osim stvarnog stanja nacije

Putin u godišnjem obraćanju poručio da želi mir, ali i najavio nove vojne uspjehe

Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji

  • Dobio je oko tri milijuna pitanja. Građani Putinu postavili brojna sarkastična pitanja. Ignorirao ih je (Index), osvanule provokativne poruke: ‘Vladimiroviću, može piće?’ (tportal)
  • Karta Rusije iza Putina šalje poruku o odnosu prema Ukrajini: Uz Krim, teritoriju pridodani Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Hersonska oblast (Index)
  • Osvrnuo se i na napad Ukrajine na ruski tanker u Sredozemlju, kazavši da će Moskva, iako neće poremetiti opskrbu, uvijek uzvratiti (tportal)
03.10. (09:00)

A što vi kažete NATO?

Govor Vladimira Putina u Sočiju: Odgovorit ćemo na opasnu militarizaciju Europe

Na forumu Međunarodnog debatnog kluba Valdai Putin je govorio o multipolarnom svjetskom poretku, odnosima s NATO-om, SAD-om, Kinom i Indijom, te o ratu u Ukrajini. Kritizirao je ulazak Švedske i Finske u NATO, američko raspoređivanje nuklearnog oružja i europsku “histeriju”. Istaknuo je da je Rusija dvaput htjela u NATO, da nije poražena sankcijama i da ima dovoljno vojnika. Podržao je Trumpov plan za Gazu ako vodi prema palestinskoj državi. Razgovore s Xijem i Modijem opisao je kao osobne i prijateljske, a UN unatoč manjkavostima smatra nezamjenjivim forumom. Index… sastao se i s Miloradom Dodikom (Index).

07.09. (23:00)

Traži se novi Kissinger, a ne još jedan Kiss-his-ass-inger

Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine

Autori poput Thomasa Friedmana ili Charlesa Kupchana zamišljali su što bi se dogodilo kada bi Washington ponovio uspjeh iz 1972. godine, ali obrnuto: umjesto da iskoristi Kinu protiv Sovjetskog Saveza, pokušao bi pridobiti Rusiju kako bi obuzdao Kinu. Ideja je bila sugestivna i podsjećala je na elegantnu geopolitičku simetriju. Ako je Kissinger tada otvorio vrata Pekingu i time preokrenuo tok Hladnog rata, zašto danas ne bi bilo moguće otvoriti vrata Moskvi i promijeniti odnose snaga u rivalstvu s Kinom. Kissinger je 1972. uspio jer je iskoristio pukotinu koja je već postojala. Sovjetski Savez i Kina tada su bili na rubu oružanog sukoba.

Trump prema Putinu nastupa onako kako sam voli da se prema njemu nastupa: dodvoravanjem i laskanjem. Uvjeren je da će Putin popustiti pred gestama koje Trump sam traži od drugih kada mu se klanjaju. Ali Putin se ne može kupiti aplauzom. Njegova politika počiva na nečemu posve drugom: na stalnom osporavanju Zapada i vraćanju Rusije u imaginarni imperijalni sjaj. Upravo zato „obrnuti Kissinger“ u stvarnosti ne prolazi. Osim toga, Trumpovi pokušaji završavaju slabljenjem spona s transatlantskim partnerima Domagoj Juričić za Ideje.

01.09. (11:37)

Jude Law: Ne bojim se “posljedica” utjelovljenja Putina u novom filmu

16.08. (14:00)

Nakon Aljaske sve je ostalo na ledu

Trump nakon susreta s Putinom ima prijedlog za Zelenskog: Savjetujem mu da pristane

  • Sastanak je završio nakon tri sata, oko 00:30 po srednjoeuropskom vremenu, Putin pozvao Trumpa na idući sastanak u Moskvu (N1, DW)
  • „Mislim da smo blizu dogovoru, ali ne volim to izgovarati”, rekao je Trump u razgovoru s Fox Newsom… “Dogovorili smo dosta točaka, ali među njima nije primirje” (tportal)
  • Trump nakon susreta s Putinom održao dug telefonski razgovor sa Zelenskim i šefovima NATO-a (tportal), Zelenski: U ponedjeljak idem kod Trumpa (Index)… Trumpovi susreti sa Zelenskim i Putinom. Razlike su očite (Index)
  • I Demokrati i Republikanci kritzirali Trumpa zbog susreta s Putinom: “Trump je Putinu prostro crveni tepih i dao odobrenja da nastavi osvajanja”…  “Sigurnost se može trajno osigurati samo s našim saveznicima...” (Index)
  • Novinarka pitala Putina kad će prestati ubijati civile, on slegnuo ramenima (N1)
07.08. (10:00)

Putin dobio kavu s izaslanikom, a račun – Indija

Trumpovo carinsko čudo: kaznio Indiju da bi napakostio Putinu

Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)

28.03. (08:00)

A baš smo se nadali mirnom desetljeću

Njemačka upozorava: Putin ne misli stati

Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal

26.03. (20:00)

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW

31.12.2024. (12:00)

Od Put-ina do Put-outa

25 godina Putina: od reformatora do neprijatelja Zapada

Od dolaska na vlast 1999., Putin se profilirao kao lider s vizijom, od približavanja Europi i mogućeg članstva u NATO-u do otvorenih sukoba. Početni “besprijekorni demokrat” (kako ga je nazivao Schröder) postao je “diktator i ratni zločinac” (kako ga je nazvao Biden). Proširenje NATO-a, sukobi u Gruziji i Ukrajini te sankcije obilježile su njegovu eru. I dok EU smanjuje ovisnost o ruskim energentima, zajednički “prostor” Lisabona do Vladivostoka ostaje samo san. NATO se, 25 godina kasnije, priprema za starog-novog neprijatelja na istoku. DW