Tjedni pregled Dragana Markovine - Monitor.hr
16.05.2022. (07:00)

Bilo jednom u Hrvatskoj i oko nje

Tjedni pregled Dragana Markovine

  • Dan pobjede u Moskvi – Nitko, a očito ni Putin nema pojma kako iz svega ovoga što je pokrenuo izaći. Što se pak tiče kidnapiranja antifašističke ideje i instrumentalizacije pobjede nad fašizmom za političke ciljeve koji su izravno suprotstavljeni toj ideji, o tome je suvišno govoriti
  • Bleiburg – Ovogodišnje obilježavanje, opet pod pokroviteljstvom Sabora, nakon definitivnog gubitka mogućnosti da se okupljanja nastave u Bleiburgu, održano je na Mirogoju pa u Udbini, uz vidno nastojanje organizatora, ali i Gorana Jandrokovića da ne bude očita politička motivacija okupljanja
  • Petrova gora – Sve ispod devastiranog monumentalnog Bakićevog spomenika. Poruka je teško mogla biti jasnija. Dok god, naime, država ne obnovi i ne povede računa o ovom izvanvremenskom radu velikog kipara, ostat će jasno da je antifašizam tek nešto što stoji u Ustavu reda radi
  • Franjo Tuđman – Očito smo društvo koje voli floskule i formalnosti, a za uvjeriti se u to dovoljno je poslušati premijerov govor na proslavi u Lisinskom
  • Mađarsko more – Nije ništa novo to da nijedna od ovdašnjih nacionalističkih vlasti, od Srbije do Hrvatske, ni blizu nije tako postavljena prema mađarskom nacionalizmu kao prema drugima. Što najbolje govori o stvarnom sadržaju forsiranog domoljublja
  • Kriza u Bosni i Hercegovini -Situacija u društvu je sve napetija, pozicije su i dalje nepomirljive i sva je prilika da ćemo novi ciklus nervoze i blokada gledati nakon izbora, a tko uspije pristojan proći kroz kampanju, zaslužit će svaku moguću podršku
  • Dosta – jedan prosvjed neće riješiti nekoliko desetljeća djelovanja Katoličke crkve u institucijama. Prava promjena se očito može dogoditi samo na izborima. Vidjeli kako se kompletna desnica svrstala uz HDZ, pa je tako očito postalo jasno da nema nikakve potrebe za prebjezima, u bilo kojem slučaju
  • Hod za život – Iako se može činiti da su im se masovnost i podrška razvodnile, klerikalne udruge su uporne i dobro organizirane, što uvijek donosi rezultat
  • Jeruzalem – Novi nivo bešćutnosti vidjeli smo u Jeruzalemu na sprovodu ubijenoj novinarki Al Jazeere Shireen Abu Akleh, koja je prvo smaknuta, da bi onda oklopljena izraelska policija napadala ljude na masovnom sprovodu
  • Eurovizija – Završilo je očekivano, pobjedom Ukrajine kojoj su građani diljem Europe, sasvim sigurno iz solidarnosti, dali glas, poguravši je prema vrhu. Glasači su tek nešto manje podržali Konstraktu, predstavnicu Srbije, ali njen slab rejting kod žirija nije bilo moguće nadoknaditi

Odabrao i izostavio ponešto (osvajanje prvenstva Dinama) Dragan Markovina za Telegram.


Slične vijesti

Jučer (18:24)

Bog, glavom i bradom

Dragan Markovina: Odlazak Zlatana Ibrahimovića ili kraj epohe

Zlatan Ibrahimovic Retires From Football At 41

Zlatan Ibrahimović, nogometni genijalac i čovjek koji je po svemu bio drukčiji od svijeta kojem je profesionalno pripadao i koji ga je izvukao od namijenjene mu sudbine, a koji se jučer u Milanu oprostio od aktivnog igranja nogometa, učinivši to puno kasnije od skoro svih svojih drugova rođenih na pragu osamdesetih, upoznao je lice i naličje i starog i novog svijeta. I to ga, želio on u tome aktivno sudjelovati ili ne, čini herojem generacija koje su sanjale o boljem svijetu koji im je uskraćen. Takav igrač, čovjek i simbol se više ni u kom slučaju ne može ponoviti, koliko zbog talenta i porijekla, toliko zbog posve drukčijeg društvenog i političkog konteksta. Jer ako je netko ponio epohu u kojoj je rođen i u kojoj je proveo formativne godine na leđima da bi je prenio u novi svijet, bivajući simbolom starog, a istovremeno zvijezda novog, to je bio on. Peščanik

 

Ponedjeljak (15:00)

Blažena dosada

Dragan Markovina: Posljednji prideovi pokazuju da je Hrvatska konačno postala normalna, dosadna zapadna zemlja

Subotnji prvi karlovački Pride koji je prošao u potpuno normalnoj atmosferi, kao i splitski koji ni po čemu nije nalikovao onom užasu iz 2011. na prvom okupljanju, kojeg sam doživio iznutra, logično dovode do pitanja je li Hrvatska postala jedno realno beskonfliktno, dosadno i normalno društvo kakvima smo, ne tako davno, promatrali zapadna društva? I unaprijed mi je jasno da će već na ovako postavljeno pitanje mnogi nervozno skočiti i onda izvaditi vječne teme, ustaše i partizani, hadezeovci i svi ostali, revizionisti i kritički povjesničari, molitelji i spomenuta LGBT zajednica, dva društva pisaca s recentnim skandalom u jednom i sl. I negdje na kraju popisa će se malo tko sjetiti spomenuti Hrvate i Srbe… Telegram

15.05. (12:00)

Evo nam dakle Mirjane Kasapović točno na onom mjestu na kojem je stao autor sramotnog teksta ‘Vještice iz Ria’

Dragan Markovina: Tendencioznost anti-postjugoslavenstva

Što dakle Mirjana Kasapović zaključuje o socijalističkoj Jugoslaviji? Pa ništa više od onoga što misli svaki prosječan nacionalist i desničar na ovim prostorima. No Kasapović ne spominje da se Jugoslavija prvi put raspala zbog okupacije nacista pa opet sastavila kao socijalistička federacija zahvaljujući zajedničkoj antifašističkoj borbi jugoslavenskih naroda. Usto, autorica potpuno prešućuje stvarni život u toj zemlji. A pravo nasljeđe Jugoslavije, po kojem bi se na koncu svaka država i njena uspješnost i trebale mjeriti, jest način na koji je utjecala na živote svojih građana. Ta SFRJ, koju Kasapovićeva lakonski otpisuje kao najneuspješniju europsku državu, izdignula je iz siromaštva čitave generacije ljudi, urbanizirala je i modernizirala zemlju, omogućila vertikalnu prohodnost u društvu, masovno obrazovala ljude, izgradila najveći dio javne infrastrukture kojom se i mi danas koristimo. Općenito, u samo nekoliko desetljeća do te se mjere promijenila zemlja i društvo, da je Jugoslavija preskočila nekoliko stoljeća u tako kratkom periodu. Peščanik

26.11.2022. (11:00)

Hrvatski ranoholizam, kronična i dugoročna ovisnost o ranama

Dragan Markovina: Dežulović bez suđenja i beogradska tribina

Slučaj je tako htio da je Državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo prijavu protiv Borisa Dežulovića za prošlogodišnji tekst pod naslovom “Jebo vas Vukovar“, jer nije u njemu pronašlo elemente poticanja na mržnju i nasilje. I to je, jasno, dobra vijest. Ono što nije dobra vijest jeste to da se u suštinskom smislu po pitanju ostavljanja ratova u prošlosti, umjesto njihove aktivne političke eksploatacije u sadašnjosti, ništa nije promijenilo u proteklih godinu dana. Sve je to pak dio procesa koji je Viktor Ivančić u televizijskom intervjuu koji sam radio s njim proteklog tjedna definirao kao ranoholizam: “Ja mislim da se ovdje ranoholizam užasno uhvatio. Ovisnost o ozljedama, ovisnost o ranama. Na normalnim mjestima se trude, postoji neki napor da vremenom rane zacijele, a ovdje se ulaže ogroman napor u to da rane što duže ostanu svježe. Zbog toga imamo te revizionističke ili žrtvoslovne spektakle”. Peščanik

12.11.2022. (17:00)

Kako ideju bratstva među narodima i jedinstva radničke klase vratiti u javni prostor? Zvuči nemoguće, znam.

Dragan Markovina: Što je ostalo od Oktobra?

Oktobarska revolucija 07.11.1917 - Antifašistički VJESNIK

Činjenica da je 105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla u tišini, ne znači da o pitanju nasljeđa Oktobra ne trebamo razgovarati. U jednoj od kultnih scena Smojina “Velog mista”, zaneseni Očalinko kojeg u seriji maestralno igra Ivica Vidović, opsjednut idejom komunizma i Krležinim “Putom u Rusiju”, pita Meštra, odnosno Borisa Dvornika, otprilike sljedeće: „Znate li vi, Meštre, odakle trenutačno dopire jedino svjetlo na ovu napaćenu zemaljsku balotu?“ Meštar mu genijalno odgovara: „A od sunca, Gospe ti, oklen će?“ A Očalinko će: „Sa Lenjinovog svjetionika u Moskvi.“ Ovu minijaturu vrijedi ispisati, ne samo zbog Smojina genija, nego i zbog toga što ovakve iskrene vjere u svjetsku revoluciju i u preobražaj čovječanstva danas više nema. Ljevica, barem ona u Europi, ili je potpuno razbijena, ili je izgubila bilo kakvo uporište među prekarijatom i sirotinjom, ili tek retorički brani tekovine revolucije, ili se  okrenula pitanju okoliša i javnih prostora. Dragan Markovina

 

15.10.2022. (13:00)

Političari - kasta izgubljenih u prijevodu i vremenu

Dragan Markovina: Zategnuti odnosi Hrvatske i Srbije

Ako je vjerovati izvještaju Evropske komisije iz ove sedmice, odnosi Srbije i Hrvatske su ‘zategnuti, uz povremene političke sukobe’. No, ova birokratska fraza kojoj se nema što prigovoriti zapravo je afirmativna u odnosu na pravo stanje stvari. Odnosi, naime, nisu zategnuti zato što njih suštinski i nema, odnosno u političkom smislu postoje samo formalno kroz standardne diplomatske kontakte i ništa više od toga, a u političkom smislu svode se na javna prepucavanja i uvrede putem medija. Da stvari budu tragičnije, stvarni život i međuljudski odnosi te logika trgovine i kapitala nastavili su normalno funkcionirati, unatoč konstantnim naporima oficijelnih politika da ih vrate u psihološkom smislu na one koji su vladali u ratnom periodu. Što je samo dodatno naglasilo koliko su ljudi zreliji od onih koji vode države i kreiraju politike. Peščanik

04.10.2022. (22:00)

Ne bi trebalo biti gore nego što je bilo

Dragan Markovina: Vjetrovi promjena u BiH

Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u Bosni i Hercegovini su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. Najtužnije u cijeloj kampanji bilo je to što se nitko nije ozbiljno bavio klasnim i socijalnim pitanjima, pa ni nominalna ljevica, pa čak ni u situaciji izvjesnog porasta siromaštva uslijed krize. A da paradoks bude veći, sva tri novoizabrana člana Predsjedništva predstavljaju se kao socijaldemokrati. Stoga je, više nego ikad prije, situacija otvorila prostor da se državno vodstvo počne baviti lijevim temama i stvarnim životom građana. Kada bi se to na kraju dogodilo, predstavljalo bi kopernikanski obrat u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Naznake promjene kursa dogodile su se već s pobjedničkim govorom SDP-ova Denisa Bećirovića koji je sa socijalnim pitanjima otvorio nastup, a sada nam ostaje vidjeti je li moguće te namjere pretvoriti u stvarnost i nametnuti te teme kao bitne. Peščanik

10.09.2022. (09:00)

Priča o zemlji koja se samouništila

Dragan Markovina: INA jednako Hrvatska

Ukratko, afera koja upravo potresa Hrvatsku i posljedično radi veliku štetu premijeru i vladajućoj stranci, zahvaljujući čemu prvi put i Plenkovića vidimo kao da je na rubu pucanja, u središtu ima firmu preko čije povijesti se može ispričati kompletna povijest moderne Hrvatske. Još od ubojstva Stjepana Đurekovića, jednog od direktora INA-e, osamdesetih i repova koji su se zbog toga vukli zahvaljujući njemačkom pravosuđu, kad je konačno i široj javnosti postalo jasno kako su čelni ljudi UDBA-e odigrali jednu od bitnijih uloga u dolasku Tuđmana na vlast i unutar same njegove vlasti, preko famozne snimke iz restorana s večere tadašnjeg premijera Sanadera i direktora MOL-a Zsolta Hernadija, nakon koje je INA prešla u većinsko vlasništvo MOL-a, pa preko branitelja koji su svoje dionice prodali MOL-u i omogućili da Hrvatska praktično potpuno izgubi ikakav utjecaj u INA-i, zatim Karamarkove uloge u vezama s Rusima i Prvim plinarskim društvom… Peščanik

27.08.2022. (13:00)

Sistemske greške tranzicije

Dragan Markovina: Milanović i Orban kao konačni ishod tranzicije

Na ovih nekoliko fotografija dvojice političkih istomišljenika vidi se definitivna propast projekta tzv. tranzicije, ključnog koncepta Europske unije i SAD-a kojim se slavila pobjeda liberalne demokracije i koji je u ideološkom i ekonomskom smislu trebao nekadašnje socijalističke zemlje uvesti u tzv. civilizirani svijet, tako što bi doslovno iskopirali modele sa Zapada i potpuno razgradili svaki trag socijalističkog nasljeđa. Na tu ideju, čiji je ideološki rodonačelnik Fukuyama i koja je potpuno, kao što je sjajno pisao Boris Buden u knjizi „Zona prelaska“, izignorirala činjenicu da su građani tih zemalja sami izborili demokratizaciju svojih društava, da bi onda pristali na to da se prave kako im ju je netko donio… Razlog tog neuspjeha leži u sistemskoj grešci, odnosno u ignoriranju činjenice da se tu nije radilo ni o kakvim plišanim revolucijama, nego u pravilu o konzervativnom nacionalizmu, posebno na ovim prostorima. Peščanik

16.08.2022. (19:00)

Jedan korak naprijed, dva natrag

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Ispraćen je Vladimir Matijanić
    Pokopan je i kasnijom komemoracijom u splitskom HNK, ispraćen Vladimir Matijanić, čovjek koji bio veliki novinar i netko tko je do zadnjeg časa iskazivao vjeru u to da država funkcionira. Ubrzo nakon toga stigli su i prvi nalazi obdukcije koji sugeriraju da je preminuo od korone i istovremenog slabljenja srca i obostrane upale pluća, ali i uz jasan zaključak da čovjek nije trebao umrijeti da je odmah na početku bolesti primljen u bolnicu.Do sada nikome u sustavu, koji je tako tragično zakazao, nije palo na pamet da ponudi makar simboličku ostavku, a kamo li išta više od toga. Štoviše, čitavo vrijeme gledamo nastavak diletantizma i raspada sustava koji se sada odvija pred kompletnom javnosti, što užasavajućoj smrti daje dodatnu notu tragike.
  • Užas na Cetinju
    Kad smo već kod užasa, ono što se dogodilo na Cetinju, a to su brutalna ubojstva deset ljudi, nakon čega je počinitelj ubijen, u potpunosti ostavlja bez teksta i količinom užasa tjera da taj čin dobije mjesto u pregledu tjedna, iako na ovom mjestu izbjegavam vijesti koje dolaze isključivo iz crne kronike. Kad se ovakve stvari dogode, ne vrijedi ništa voditi sociološke rasprave, nego jedino povesti široku akciju za oduzimanje osobnog naoružanja.
  • Atentat na Salmana Rushdieja
    Nije se trebao dogoditi atentat na Salmana Rushdieja, da bismo shvatili kako živimo u sve gorem dobu u kojem dobro umreženi religijski fanatici teže dokidanju bilo kakve slobode življenja i umjetničkog izražavanja, iako doista zastrašuje ta količina fanatizma, usporediva s terorističkim napadom na satirični tjednik Charlie Hebdo. Uz nadu da će Rushdie preživjeti i nastaviti s književnim radom, ostaje se nadati da će se svijet obraniti vrijednosti prosvjetiteljstva, slobode govora i umjetničkog izražavanja od religijskih fanatika. … Telegram