Treba li nam zaista meso u prehrani ili se može bez njega? - Monitor.hr
06.07.2015. (09:55)

Meso naše svagdašnje

Treba li nam zaista meso u prehrani ili se može bez njega?

Dobro izbalansirana vegetarijanska prehrana može zadovoljiti sve potrebne nutrijente. Antioksidansi, obilno prisutni u namirnicama biljnog podrijetla, štite nas od karcinoma i srčanih oboljenja, usporavaju starenje i poboljšavaju pamćenje. Samo jedan dan u tjednu na biljnoj prehrani promjena je u korist poboljšanja zdravlja i očuvanja okoliša. Večernji


Slične vijesti

20.10. (09:00)

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

29.04. (01:00)

Planet zove: 'Piletina da, govedina ne – hvala!'

Koliko mesa za spas planete? Manje od dva fileta tjedno

Nova studija objavljena u Nature Food preporučuje konzumaciju najviše 255 grama mesa tjedno – što je oko dva fileta pilećih prsa – kako bi prehrana ostala održiva. Čak i skromna konzumacija govedine prelazi ekološke granice. Fleksitarijanska, vegetarijanska i veganska prehrana prepoznate su kao najprihvatljivije za okoliš. Stručnjaci ističu prednosti biljnih proteina za zdravlje i održivost, dok mesna industrija i dalje koristi goleme količine zemljišta i stvara značajne emisije stakleničkih plinova. Studija poziva na bolje politike i podršku održivim prehrambenim izborima. tportal

25.01. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

23.01. (14:00)

Manje kobasica, više briga

Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

19.07.2024. (14:00)

Za introverte i one koji vole kupovati nedjeljom

Prvi hrvatski ‘steakomat’ na Kvatriću radi već pola godine, prazni se svako malo

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes

04.07.2024. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

27.04.2024. (17:41)

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

31.03.2024. (09:00)

Jaja bez kokoši, da znate što je bilo prvo

Fermentacijom biomase do nove vrste hrane koja će zamijeniti meso

Fermentacija se, kao što znamo, upotrebljava već tisućama godina za proizvodnju piva, jogurta, vina… No da ne bi sve bilo savršeno, pobrinuli su se znanstvenici koji primjenjuju taj drevni proces kako bi stvorili nove prehrambene proizvode, ali ne životinjskog podrijetla, tj. stvaraju zamjene za meso, koje većini i dalje nisu drage. Fermentacija uključuje reakciju prirodnog ili dodanog kvasca ili zdravih bakterija s ugljikohidratima kako bi se stvorio alkohol ili kiselina. Sada su znanstvenici koji razmišljaju o hrani otkrili još jednu korist od fermentacije: prilagodbom procesa koji nam daju jogurt i pivo mogu stvoriti novu generaciju lažnog mesa, jaja i mliječnih proizvoda napravljenih tako da oponašaju mnoge vaše omiljene namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i slaninu. Pa tko voli… Stručnjaci se nisu zaustavili na tome, nego su smislili i fermentaciju biomase. To je nova tehnika kojom se MyForest Foods, čije je sa sjedište u New Yorku, koristi za pretvaranje micelija, korijenske strukture gljiva, u zamjenu za slaninu. Lider

12.03.2024. (17:00)

Skup zalogaj

Najskuplje meso na svijetu: govedina Wagyu, kilogram doseže čak 6.500 dolara

@momentsgang

There’s only a few restaurants around the world that serve this!

♬ Babel – Otnicka

Wagyu je japanska pasmina goveda koja proizvodi meso s visokim udjelom omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Kobe govedina, posebna podskupina wagyu-a, nosi najvišu ocjenu A5 za kvalitetu. Ovo ekskluzivno meso poslužuje se samo u odabranim restoranima, što je razumljivo s obzirom na visoku cijenu. Iako izgled ovog mesa iznenađuje mnoge, proizvodi se uz rigorozna pravila, rezultirajući mesom koje se doslovno topi u ustima. (N1)