Trump & Deportations: Last Week Tonight with John Oliver (HBO) - Projekt otpora - Monitor.hr
Danas (12:00)

"Land of the free", ali s namještajem iz Gulaga

Trump & Deportations: Last Week Tonight with John Oliver (HBO) – Projekt otpora

Bila je to šokantna emisija. John Oliver razvalio je Donalda Trumpa i njegove politike koje se čine kao suvremena replika Sovjetskog Saveza. Najšokantniji prizor koji smo vidjeli bio je zatvor u koji ljudi uđu samo jednom. Izađu tek kad su mrtvi, s nogama naprijed. No to nije najgore. Kreveti u tom zatvoru su trokatni, metalni i na njima nema posteljine. U Sovjetskom Savezu ti su se logorski ležajevi zvali “prične”, istu varijantu imali smo i u Auschwitzu. Ovdje jedino nema Ciklona B. Kako idu uhićenja? Trump je standard po jednom okrugu digao sa 150 hapšenja dnevno na 1.500.

Tako su u Staljinovoj Rusiji, zbog angažmana radne snage, lideri pojedinih okruga dobivali zadatak da u jednoj turi privedu 20 do 30.000 ljudi. To je kasnije stvaralo problem isljednicima: kako dokazati krivnju nekome tko je uhapšen samo zato što pojedinci ne žele dobrovoljno ići raditi tamo gdje je bijelim medvjedima udobnije nego ljudima? Trumpova administracija hapsi ljude bez kriminalnih dosjea, pakira ih u avione i šalje u treće zemlje. Boris Rašeta donosi svoj pregled TV tjedna (iako je ovo emisija od svibnja), za Novosti.


Slične vijesti

08.12. (14:00)

Čovjek koji je volio knjige

Rašeta o velikoj pljački NSK osamdesetih: Jarak, sjedi pet

Epizoda “Dosjea Jarak” koja je prikazala život i smrt Aleksandra Millesa – čovjeka koji je s pomagačima opelješio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu za više od 1.300 starih naslova i velik broj mapa, slika, grafika i sličnih predmeta – spada u vrhunce žanra. Jarak i ekipa silno su se potrudili i taj se trud posvuda vidi. Premećući vrpce iz Millesove famozne videoteke “666”, tražili su i našli subliminalnu poruku, jednu od mnogih koje je Milles protuzakonito ubacivao u filmove koje je iznajmljivao. Rekonstruirane su metode pljačke: neko vrijeme uz NSK su bile postavljene skele, a Milles bi danju ušao u zgradu i ostavio prozore priljubljene uz okvir, ali otvorene. Noću bi se penjao uz skele i do jutra iznosio knjige. Neke su mu iznosili suradnici. Prodao ih je za ukupno petnaestak milijuna njemačkih maraka. Pronađeno je i vraćeno desetak posto ukradenog blaga, ali novca nema. Uloga tajnih službi u ovoj operaciji je evidentna, ali nedokaziva. Boris Rašeta za Novosti donosi osvrte i drugih stvari koje je gledao na TV-u.

17.11. (19:00)

Njemačka, Hrvatska, sve ti je to isto selo

Frljić: Zašto bih trebao pristati na uski malograđanski koncept kulture?

Malo-pomalo “Razgovor s razlogom” postaje središnje kritičko mjesto javne radiotelevizije, prisavski Hyde Park. Morana Kasapović ovoga je puta ugostila čovjeka kojega domaći “talibani” tretiraju kao strašilo za malu djecu i velike zabranitelje, Olivera Frljića, koji je demistificirao mit o slobodoumnoj Njemačkoj gdje živi i radi – u toj zemlji danas vlada cenzura kao i u svim drugim državama. Ljudi su, jednostavno, posvuda isti – pod zastavama slobode bore se za svoje interese, svjesno ili nesvjesno, poštuju toteme, održavaju tabue, nameću jednu istinu. Stvari koje su bile abnormalne prije desetak godina su se normalizirale. “Ovdje je stalna normalizacija abnormalnog, kako je jednom Viktor Ivančić rekao, i to gledamo na dnevnoj bazi”, rekao je Frljić. Boris Rašeta se osvrće na tv program, za Novosti. HRT

16.11. (15:00)

Renesansni nečovjek

Boris Rašeta u Dnevnoj sobi: Dd ‘za dom spremni’ do Prijović – Hrvatska je ludara u ritmu šizofrenije

Rašeta je secirao totalni kaos u društvu, gdje s jedne strane ekipa pjeva “Za dom spremni” (koje je postalo novo normalno, čak i u Saboru), a s druge strane, narod je u masovnoj ekstazi na turbo-folk koncertima (Prijović, Kitić). To je, kaže, “bratstvo jakih ritmova” koje odražava iscrpljenost i dezorijentiranost ljudi. Dodaje da HDZ-ov vrh ne smije (ili ne želi) zaustaviti taj desničarski val, dok se istovremeno gura povijesni revizionizam Domovinskog rata. Zaključak: društveno-politička šizofrenija je potpuna. Ravno do dna

09.11. (19:00)

Da se odjednom poželiš putovanja vlakom (dok se ne sjetiš naših željeznica)

Rašeta o seriji ‘Vlakom oko svijeta’: Baldrick na pravom kolosijeku

Čekaj, čija je to faca, pitamo se dok gledamo čovjeka koji najavljuje nešto o čemu dobar dio čovječanstva može samo sanjati – putovanje vlakom od Alpa do Anda? Phileas Fogg naših dana? Alzheimer koji čuči u nama onemogućuje nam da se sjetimo pa uz pomoć interneta otkrivamo: dragi moj Watsone, pa to je Baldrick iz “Crne Guje”! BBC-jeve vedete putuju kao haerteovci – HRT je postao gigantska logistika za putovanja svojih zvijezda, kojima se, kad god im se dupe zaželi puta, Prisavlje posveti ispunjenju želje, samo da ne talasaju… Sedamdesetdvogodišnjak čilo ulazi i izlazi iz vlakova te istražuje povijest i kulturu područja kroz koja putuje, približavajući gledateljima običaje i tradicije koji tim mjestima daju identitet. Boris Rašeta za Novosti izdvaja što je pogledao na TV-u prije koji tjedan.

13.10. (12:00)

Oscar o morte!

Rašeta: Bezinović filmom pokazao da su fašizam i okupacija nešto suvremeno, nešto što se može dogoditi svima

Ingeniozno! Dokumentarno-igrani film “Fiume o morte!”, koji govori o D’Annunzijevoj okupaciji Rijeke, s punim je pravom hrvatski kandidat za Oscara. Naime kaj? Autor Igor Bezinović odlučio je prikazati jednu epizodu – ali ne bilo koju iz duge povijesti Rijeke – u kojoj taj grad na zapadnoj obali Jadrana (koji je u zadnjih stotinjak godina promijenio osam država) proživljava okupaciju Gabrielea D’Annunzia, talijanskog pjesnika, luđaka, avanturista, šašavca, prafašista. Bezinović svoje likove smješta u ondašnju arhitekturu (koja je i današnja), vozi ih današnjim automobilima, vodi po današnjoj Rijeci, a ondašnje likove oživljava današnjim ljudima. Time pokazuje da su fašizam, nacionalizam ekstremnog tipa i zlodjela posve moguća i suvremena. Film ima ritam, suspense, puno humora (to je naravno autorova zasluga; on se poigrava sa prijapizmom, sa vječnom arhitekturom koja samo mijenja govornike na balkonima itd.) i sve to djeluje simpatično, a opet opominjuće. Boris Rašeta za Novosti

04.10. (13:00)

E, da nam je više mandarina i kamilice

RTL Direkt: Zašto nam je hrana tako skupa? Kad uvozimo više nego ikad prije

“Eto odgovora zašto nam je hrana tako skupa”, kaže Mojmira Pastorčić u najavi emisije pa odmah nudi objašnjenje: “Zato što hrane uvozimo više nego ikad prije!” “Ako ovih dana kupite grožđe, nemojte se začuditi ako je iz Moldavije”, upozorava Mojmira, a novinarka Ana Trcol donosi temeljit i informativan prilog koji zahvaća sve ključne strane problema – vinogradare, ministarstvo, ekonomiste i Poljoprivrednu komoru. Najviše uvozimo svinjsko meso, sir, mlijeko, ali i krumpir, mladi krumpir, luk i papriku. Ukratko, gotovo sve. Bruka i sramota! “Osnovni problem je što ne potičemo domaću proizvodnju”, kazao je ekonomist Mladen Vedriš.

Ipak, barem nešto proizvodimo sami: kako se navodi u prilogu, samodostatni smo u mandarinama, kupusu i – kamilici!? A kad smo već kod samodostatnosti mandarina, podsjetimo tko je za to zaslužan. Pa, bio je to Stanko Parmać, komunjara, boljševik, partizan i antihrvat koji je izveo melioraciju ušća Neretve, da bi danas, kad njegovi plodovi zadovoljavaju potrebe cijele države, bio zaboravljen. Šteta, uz pravednije povijesno pamćenje i planiranje umjesto marćapije bolje bi nam išlo. Boris Rašeta se osvrće na to što je pogledao na TV-u nedavno, za Novosti.

08.09. (21:00)

Malo nas je, al nas ima

Rašeta: Doviđenja, djeco

Rastemo! Državni zavod za statistiku objavio je da smo sredinom prošle godine imali 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast od 0,2 posto, točno onoliko koliko je premijer najavio da će rasti cijene nakon uvođenja eura. Hrvatska danas ima 6.547 duša više. Ali kojih? Čijih? Koje vjere? Koje boje kože? Jedan demograf tvrdi da je populacijska politika pitanje nacionalnog opstanka, a mi tvrdimo da bi uređena država bila korisnija od svih demografskih mjera. Imamo već pet demografskih strategija, a samo jednu populacijsku perspektivu – nestajanje.

Na pitanje novinara radija Deutsche Welle kamo vodi poklič “Ajmo, ajmo ustaše”, filozof Boris Buden odgovorio je sljedeće: “A kamo? U budućnost sigurno ne. Hrvatska nacija nema budućnosti. Izumrijet će do kraja ovog stoljeća. Generacija koja danas arlauče ovaj slogan, među zadnjima je. Znaju sve što je bilo, ali za njih više nitko neće znati.” Boris Rašeta se osvrće na emitirani TV program, za Novosti.

18.08. (21:00)

Radio 1 - internet i televizija 0

Rašeta: Ako ne želite zaglupljivanje instant poviješću iz provincijskih birtija, slušajte Povijest četvrtkom

U više nastavaka “Povijesti” o Josifu Visarionoviču Staljinu sve se vrtjelo oko briljantnog Ozrena Žunca, čija je knjiga neobična naslova “Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature” lani izazvala veliku pažnju knjiških sladokusaca. Odakle naslov? Pa, Lav Trocki, po uvjerenju svih, a nažalost i vlastitom, genij, jednom je kazao kako bi drug Staljin mogao biti samo gutaljinščik (čistač cipela), aludirajući na njegovo navodno nisko obrazovanje i porijeklo od oca obućara. Na opće iznenađenje, Josif Visarionovič je odgovorio da je spreman, ako to Partija od njega zatraži, otići iza prvog ugla i čistiti cipele. Povijest četvrtkom, koju možete naći na YouTubeu, nudi desetke izvrsnih emisija iz bogate riznice, pa ih prinosimo vašoj pozornosti jer vam od povijesti kojom nas mediji overdoziraju svakoga dana može biti samo zlo. Boris Rašeta za Novosti.

27.07. (21:00)

Cvjetovi zla

Boris Rašeta o filmu ‘Proslava’: Šumska povijest

Kako običan čovjek završi u ustašama? Najveći kroničar Like, Damir Karakaš, u romanu “Proslava” opisao je sudbinu dječaka Mije. Negdje između dva rata Mijo prema očevoj naredbi mora odvesti svog psa u šumu, svezati ga za drvo i ostaviti vukovima, ili crkavanju od gladi. Zašto? Pas je ujeo žandara u selu, pa su žandari zabranili držanje pasa u domaćinstvima. Ostaviti svog ljubimca da ga rastrgaju vukovi traumatičan je događaj za svako dijete. On rađa mržnju – prema režimu, žandarima, naciji koju žandari reprezentiraju, kralju, sucima, ćatama. Lika je surova i bez toga. Autori “Proslave” pokazuju tijek događaja. Njihov se stav vidi tek na kraju kada iz offa čujemo Pavelićevu parafrazu Hitlera: “Narod koji nije kadar podnijeti žrtvu, nije kadar niti živjeti”. Odmah nakon toga vidimo izmučenog Miju, kako 1945. leži u šumi… Autori ga nisu prikazali kao zlog ustašu, nego kao “malog” čovjeka u vrtlogu zle povijesti. Boris Rašeta za Novosti.

“Nitko se ne želi kritički osvrnuti na sebe, a ako negiramo zločine koji su učinjeni na našoj strani u prošlosti, otvaramo putove novim zločinima u budućnosti. I stalno se vrtimo u nekom krugu”, kazao je Karakaš Telegramu i tome nemamo što dodati…

22.07. (01:00)

Hladain ko špricer Delon

Rašeta o retrospektivi filmova Alaina Delona: Nepokoreni gad

Retrospektiva filmova Alaina Delona na Trećem započela je zanimljivim izborom manje poznatog filma poznatog glumca. U “Zbogom, prijatelju” dvojica muškaraca namjerno ostaju zaključani u trezoru tri dana i tri noći. Zapamćen je po ulogama koje je ostvario u briljantnim krimićima Jean–Pierrea Melvillea kao što su “Samuraj”, “Policajac” i “Crveni krug”. U njima je glumio ledenog, bezosjećajnog junaka. Bio je sjajan glumac i veliki profesionalac. Politički je bio izraziti desničar, obožavao je Jean-Marie Le Pena, oružje i pse. Boris Rašeta se osvrće na TV tjedan za Novosti.