U Istri 40% posto lanjskog broja turista, u Dubrovniku 10% - Monitor.hr
05.07.2020. (23:30)

Going south

U Istri 40% posto lanjskog broja turista, u Dubrovniku 10%

Na sjeveru Jadrana smo na oko 40 posto prošlogodišnjeg broja gostiju, na srednjem Jadranu između 20-25, a na jugu na 10 ili manje posto u odnosu na isti dan prošle godinu – kaže Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. N1


Slične vijesti

05.11. (19:00)

Pune sobe, ali ne i džepovi

Turistički račun nije samo zbroj noćenja: Od zarade ostaje tek onoliko koliko stvori domaća ekonomija

Analiza turističkih rezultata Hrvatske i Crne Gore ukazuje na ključan problem: poistovjećivanje fizičkog prometa i prihoda s realnim ekonomskim učinkom. Iako obje zemlje bilježe milijardne prihode i milijune noćenja, znatan dio novca odlazi na uvoz hrane, provizije i strane dobavljače. Dok Hrvatska putem Satelitskog računa turizma (TSA) preciznije mjeri izravni turistički BDP (12,18%), Crna Gora još nema redovnu TSA statistiku. Zaključak je da buduća strategija ne smije primarno težiti rastu broja gostiju, već jačanju domaćih dobavljačkih lanaca, produktivnosti i integraciji turizma s ostatkom gospodarstva. Ideje

12.04. (00:00)

Džabe nam avioni, ako nema tko ispeći lignje

Hrvatski turizam 2026: Tržišna stabilizacija uz kritičan manjak radne snage

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

24.02. (13:00)

Sunce, smještaj i minimalac. Ili kiša i duplo više eura

Sezonski rad 2026.: Hrvatska, Austrija, Njemačka ili SAD – gdje se studentima najviše isplati?

Regrutacije sezonskih radnika u Hrvatskoj su u punom jeku, a minimalna studentska satnica iznosi 6,56 eura. Poslovi u turizmu nude od minimalca do oko 12,50 eura po satu, često uz smještaj i obroke, ali plaće su nerijetko netransparentne. Procjenjuje se da će trebati 65 tisuća radnika, većinom stranih. U Austriji i Njemačkoj satnice i mjesečne plaće znatno su više, no traži se znanje jezika i dulje radno vrijeme. Dio studenata bira i Work and Travel u SAD-u, gdje zarada može biti visoka, ali ovisi o troškovima i angažmanu. DW

20.02. (11:00)

Molim vas meni. I prevoditelja

Nedostatak radne snage na obali sve izraženiji uoči sezone

Uoči turističke sezone na hrvatskoj obali ponovno dolazi do izraženog nedostatka radne snage, osobito u ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja, ponajviše s Filipina i iz Nepala, bez kojih bi poslovanje bilo otežano. Dio domaće radne snage otišao je u druge članice EU-a, a interes za teške sezonske poslove među lokalnim stanovništvom slabi. Strani radnici ističu dobre uvjete i sigurnost, no naglašava se potreba za boljom integracijom. Izmjene Zakona o strancima predviđaju učenje jezika i lakšu promjenu poslodavca radi stabilnijeg sustava zapošljavanja. HRT

28.12.2025. (14:00)

Više gostiju, manje živaca - i svi gledaju u cjenik

Blagi rast dolazaka i noćenja u 2025. uz veće prihode, ali rast cijena i troškova ograničava profitabilnost i ulaganja

Hrvatski turizam u 2025. ostvario je blagi rast dolazaka i noćenja te očekivani porast prihoda, ponajviše zahvaljujući pred i posezoni, dok su srpanj i kolovoz zabilježili pad fizičkog prometa. Najbolje su prolazili hoteli i kampovi više kategorije, dok je privatni smještaj trpio zbog viših cijena bez dodatne kvalitete. Rast troškova smanjuje profitabilnost i investicije. U 2026. se ne očekuje snažan rast, već stabilizacija, s naglaskom na cjenovnu konkurentnost, kvalitetu i ravnomjerniju sezonu. Lider

27.12.2025. (09:00)

Trebamo malo stati na loptu

Plava kamenica: Najviše deset ili dvanaest hotela opravdava svoje visoke sezonske cijene

Što je uzrok jako lošim turističkim trendovima? HNB je nedvosmislen: rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Hrvatska je postala preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim turističkim destinacijama. HNB se naravno ne bavi kvalitetom usluga. No, ključno je da Hrvatska u 95 posto svih hotela i restorana nudi vrlo lošu vrijednost za novac. Hrvatska turizam koji vrijedi tri zvjezdice pokušava prodavati kao turizam koji košta četiri zvjezdice, a onaj s četiri po cijeni od pet zvjezdica. Hrvatskom turizmu neophodna je hitna preobrazba, prvo prema rastu osnovne kvalitete hotela i restorana, a zatim prema sustavnom razvoju gastronomskog, vinskog, kulturnog i shopping turizma. Kult plave kamenice

03.11.2025. (15:00)

Sezona možda kraća, ali računi sve deblji

Hotelijeri ostvarili rast prihoda i dobiti unatoč troškovnim pritiscima

Financijski rezultati vodećih hotelijerskih kompanija za prvih devet mjeseci 2025. demantiraju glasine o slaboj turističkoj sezoni. Pet hotelijera izlistanih na Zagrebačkoj burzi povećalo je prihode u prosjeku za sedam, a čistu dobit za više od 11 posto. Najbolje rezultate ostvarila je Valamar Riviera, dok su Maistra i Plava laguna zabilježile umjeren rast, a Arena Hospitality Grupa znatno ojačala profitabilnost. Unatoč rastu troškova rada, sektor ostaje stabilan zahvaljujući višim cijenama smještaja, duljoj sezoni i kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju. tportal

07.09.2025. (13:00)

Kad plaža zjapi prazna, fiskalna blagajna ne

Turistička sezona 2025.: rast prometa, ali i cijena

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

28.08.2025. (15:00)

Kritičari u šoku: Turisti odbili poslušati prognoze

Šajatović: Nije bilo pametno prognozirati slom turističke sezone

Suprotno prognozama mnogih kritičara, ovogodišnja turistička sezona nije propala. Ako se i mogu s rezervom uzeti podaci eVisitora o jedan posto više dolazaka i noćenja, podaci Ministarstva financija o fiskalizaciji trebali bi biti pouzdani. A oni kažu da je u srpnju broj fiskaliziranih računa bio 1,2 posto veći nego u lanjskome srpnju, a iznos 6,1 posto veći. U prvoj polovini kolovoza izdano je 2,5 posto više računa, a iznos je bio 7,7 posto veći. To je još jedan primjer koji će dodatno pojačati frustraciju mnogih koji osjećaju da ekonomija ne ide u dobrom smjeru, a službeni podaci to demantiraju. Izgledno je da će BDP u 2025. biti iskazan rastom od oko tri posto. Što će premijer Plenković sa zadovoljstvom, selektivnim biranjem dodatnih podataka, nabijati na nos kritičarima. Miodrag Šajatović za Lider.

21.08.2025. (12:00)

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1