U pet godina hrvatski građani ostvarili ukupno 34 milijarde kuna primitaka iz inozemstva - Monitor.hr
30.01.2022. (16:00)

Inozemni dohodak

U pet godina hrvatski građani ostvarili ukupno 34 milijarde kuna primitaka iz inozemstva

U razdoblju od početka 2017. do kraja 2020. hrvatski su građani ostvarili dohodak iz inozemstva u ukupnoj vrijednosti od 27,3 milijarde kuna. Kako su naveli iz Porezne uprave, za prošlu godinu još nemaju sve podatke, no ako je suditi po dvjema posljednjim navedenim godinama, možemo pretpostaviti da su naši građani ostvarili lani ukupno više od sedam milijardi kuna. U Poreznoj upravi napominju da temeljem međunarodne razmjene podataka zaprimaju podatke o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata, pri čemu je, ističu, uočeno da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke. Upravo zato je Porezna uprava 21. prosinca prošle godine na svojim mrežnim stranicama objavila poziv građanima rezidentima Republike Hrvatske na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka. Lider


Slične vijesti

29.04. (23:00)

Kupiš jeftino, prodaš skupo

Kako prodati kripto i pretvoriti ga u fiat novac

Nakon što odaberete koje kriptovalute želite prodati, sljedeći korak je odabir odgovarajuće platforme za trgovanje. Postoji mnogo različitih platformi, a neke od najpopularnijih uključuju Coinbase, Binance i Kraken. Pri odabiru platforme važno je uzeti u obzir provizije, likvidnost, sigurnost i dostupnost odabranih kriptovaluta. Kada je korisnički račun verificiran, potrebno je postaviti prodajni nalog za kriptovalute koje želite prodati. Ovisno o odabranoj platformi, možete odabrati tržišni nalog koji se izvršava po trenutnoj cijeni ili postaviti limitni nalog s određenom cijenom po kojoj želite prodati.

Kriptovalute su također poznate po svojoj inherentnoj volatilnosti. Cijena također može varirati među mjenjačnicama, što je važno imati na umu kada je vaš cilj kupnja ili prodaja. Nakon što se nalog izvrši, kriptovalute će se prodati po odabranoj cijeni, a sredstva će biti dostupna na vašem računu na platformi za trgovanje. Da biste pretvorili ta sredstva u fiat valutu, možete ih povući na vaš bankovni račun povezan s platformom. Također, ništa bez naknade. Lider

13.02. (15:00)

Novac - nužno zlo

Sve je veći broj onih koji su odlučili živjeti bez novca, ističući oslobađanje od financijskog stresa i smanjenje utjecaja na okoliš

Jedan od njih je i Mark Boyle – Čovjek bez novca, Irski pisac koji godinama živi bez novca. Njegovo planiranje takvog načina života počelo je ulaganjem u solarne panele i peć na drva. Mark se nakon novca iz svog života riješio i tehnologije. Živi bez ekrana, bez hladnjaka i mobitela. Tvrdi da tajna zdravog života ne leži u liječničkim kontrolama, već u uštimavanju tijela, vježbanju te biljkama. Pere se samo i isključivo vodom, biciklira 120 kilometara tjedno, jede svježe, neoprano i netretirano voće te nosi svega nekoliko komada odjeće koju nikada ne pere deterdžentom. Prije nego što se upustite u sličnu avanturu, razmotrite smanjenje potrošnje, te pokušajte uložiti u stvari koje će vam omogućiti samoodrživost poput solarnih panela ili vlastitog vrta. Život bez novca nije za svakoga, posebno ako imate obitelj ili određene medicinske potrebe. (Savjeti.hr)

13.02. (11:00)

Dobra priprema u mladosti donosi mirnu mirovinu

Čak i ako ste na pola puta do mirovine, postoji nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju financijsku situaciju

Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)

19.01. (20:00)

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

06.01. (19:00)

Je sad je gotovo, već sam sve razmijenio

Numizmatičar: Neke sačuvane kune mogle bi vrijediti pravo bogatstvo

Zapanjuje podatak o velikoj količini kuna koje još nisu razmijenjene, ali sumnja da je numizmatika glavni razlog za to. Smatra da je u većini slučajeva riječ o novcu koji je uništen iz nekog razloga, onom koji je nestao u požarima, poplavama, potresima i drugim nedaćama. Dio novca još je uvijek sigurno skriven u slamaricama, jastucima, ormarima, na tavanima. To su najčešće situacije kad netko sprema novac u gotovini i umre, a nasljednici nisu informirani o tome gdje se on nalazi. ŠTo se tiče vrijednih novčanica, numizmatičarima su uglavnom zanimljive savršeno očuvane novčanice i kovanice. Veću vrijednost imaju one novčanice i kovanice koje su iskovane u malim količinama te godine. Za prigodnu kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta kaže da su očekivanja bila pretjerana. Tportal

20.12.2023. (11:00)

Gastarbajteri nas ponovno šalju u plus

Hrvati koji žive izvan EU u Hrvatsku poslali 1,9 milijardi eura

U prošloj godini osobni transferi rezultirali su viškom za devet zemalja EU -a jer su njihovi priljevi premašili odljeve. Na vrhu te liste je Hrvatska s viškom od 1,9 milijardi eura odnosno 2,8 posto BDP-a. To znači da su hrvatski iseljenici iz zemalja izvan Europske unije u Hrvatsku doznačili znatno više novca nego što su strani radnici na privremenom radu u Hrvatskoj poslali u svoje zemlje. Nakon Hrvatske na listi s viškovima slijede Bugarska (1,4 posto), Portugal (1,4 posto) i Rumunjska (1,3 posto). Osobni transferi sastoje se uglavnom od protoka novca koji useljenici šalju u kućanstva svoje zemlje podrijetla. Tportal

29.10.2023. (14:00)

Troši se manje papira

U Švedskoj više nema pljački banaka. Razlog leži u činjenici da tamo više nema – gotovine

Švedska je trenutačno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja. Čak ni porezna uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice. Index

17.10.2023. (01:00)

Šefe, ako je firma u škripcu, mogu posudit koju kintu

Tvrtka vam može posuditi novac, ali može posuditi i od vas

Prema odredbi Zakona o trgovačkim društvima predviđeni su uvjeti pod kojima tvrtka može davati zajam drugim poduzećima, članovima uprave, zaposlenicima te članovima njihovih užih obitelji. Potrebno je sastaviti i ugovor o zajmu, dokument kojim se reguliraju prava i obveze između onog koji posuđuje novce i onog koji te novce prima. Rok povrata zajma može, ali i ne mora biti ugovoren. Ako u ugovoru o zajmu rok za vraćanje pozajmljene novčane svote nije istaknut, zajmoprimac je obvezan vratiti novac na zajmodavčev zahtjev. No, taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca, računajući od dana kada zajmodavac izloži zahtjev za povratom. Savjeti

07.09.2023. (15:00)

Ma bolje onda ne dirati ništa

Kako izvući novac iz tvrtke – legalno

Za razliku od obrta, u tvrtki je imovina potpuno odvojena od osnivača. Drugim riječima, vlasnik ne može besplatno raspolagati imovinom tvrtke u osobne svrhe. Također, novac na poslovnom računu smije se koristiti isključivo za posao. Svako posezanje za imovinom tvrtke podliježe strogim poreznim pravilima i mora biti opravdano u poslovnim knjigama. Na primjer, novac s računa tvrtke na legalan način možete ‘povući’ kroz isplatu dobiti ili pozajmicu. Pritom svakako treba paziti na to da tvrtka ostvaruje višak prihoda nad rashodima. Usto, prije isplate dobiti trebate pokriti gubitke iz prethodnih razdoblja, ako oni postoje. Usto, kada si dajete pozajmicu morate itekako paziti da ne ugrozite likvidnost poduzeća. A tu su još i porezi na dobit i dohodak… Savjeti

07.08.2023. (21:00)

Ti bi u autoškolu? Sine, izvoli zaraditi si sam

Djeca imućnijih roditelja više rade preko ljeta nego ona iz siromašnijih obitelji

Kod 17-godišnjaka u Njemačkoj u razdoblju od 2018. do 2020., njih čak 41,7% je uz školu i osobito sad, za vrijeme ljetnih praznika imalo i dodatni posao. To je utvrdio Institut njemačkog gospodarstva iz Kölna, ali još je zanimljivija pravilnost koja je utvrđena ovim, upravo objavljenim istraživanjem: što su im roditelji imućniji, to je vjerojatnije da će negdje nešto raditi. Djeca obitelji kojima je doista potreban svaki euro će najvjerojatnije ostati kod kuće. Tako ispada da 52% mladih iz dobrostojećih obitelji ide malo popuniti svoj džeparac – veoma često je to u Njemačkoj „da si mali zaradi za auto-školu“, a samo 31,5% potomaka obitelji slabih prihoda zarađuje „sa strane“. DW