U proteklih 50 godina u Turskoj je u četiri navrata vojska svrgnula vlade - Monitor.hr
16.07.2016. (12:07)

Čuvari sekularnosti

U proteklih 50 godina u Turskoj je u četiri navrata vojska svrgnula vlade

U proteklih 50 godina u Turskoj je u 4 navrata (1960., 1971., 1980., 1997.) vojska svrgnula demokratski izabrane vlade. Gotovo u svim navedenim slučajevima osim pozivanja na političke i društvene reforme te očuvanja stabilnosti generali su smatrali da su obavezni djelovati u obrani sekularne države koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk. Novi list


Slične vijesti

31.03. (19:00)

Novi sultan

Starešina: Za unutarnjopolitički obračun Erdoğan je iskoristio interese Zapada

Uhićenja političkih protivnika izazvala su prosvjede u turskim gradovima, navodno najmasovnije u posljednjih desetak godina. No zapadni svijet, koji bi još prije samo godinu dana to nedvosmisleno osudio i prijetio sankcijama, ovoga puta odgovorio je – masovnom šutnjom. Ili, u najboljem slučaju, konstatacijom da to baš nije lijepo i demokratski. Geopolitički interesi s kojima je računao Erdoğan pokazali su se ovoga puta mnogo jačom kartom od demokratskih standarda na koje je igrao İmamoğlu. Erdoğan je još jednom prepoznao trenutak, potvrdivši na otvorenoj političkoj sceni svoju moć i važnost Turske u procesu stvaranju nove geopolitičke arhitekture Europe i Bliskog istoka koji otvara prostor za obnovu starih imperija u novim oblicima. Idealno za provedbu Erdoğanove doktrine neoosmanizma, pa i za ostvarenje njegova neoosmanskog sna: obnove utjecaja nekadašnjega Osmanskog Carstva. Višnja Starešina za Lider.

29.03. (13:00)

Nije da ga se žele riješiti, ali već je dugo tamo

Prosvjedi protiv Erdogana ne popuštaju: Imamoglu je samo jedan od mogućih više desetaka tisuća političkih zatvorenika

Nitko ozbiljan u Turskoj ne vjeruje u Erdoganove službene razloge zašto je dao uhititi svog najozbiljnijeg političkog protivnika Ekrema İmamoglua. Jer, turski predsjednik pod svaku cijenu hoće ostati na vlasti. Gradonačelnik Istanbula uhićen je ubrzo nakon što je izabran kao kandidat najveće oporbene stranke za predsjednika na izborima, koji se održavaju tek za tri godine. Politolozi smatraju da se Erdogan boji kako ga ne može pobijediti. Službeno ga optužuje za podmićivanje, prevaru i organizirani kriminal, no javnost mu baš i ne vjeruje (DW). Nijedna druga od 46 država članica Vijeća Europe nema toliko ljudi u zatvoru kao Turska – spominje se broj od 350 tisuća zatvorenika (DW). Boško Picula: NATO je u svojim redovima dobio surov autokratski režim, a stisak Erdoğana nad Turskom i dalje je čvrst, uhićenje je očajnički pokušaj da se ne izgube izbori za tri godine. tportal

03.10.2023. (16:00)

Business as usual?

Je li svijet zaboravio ubojstvo Jamala Khashoggija?

Jamal Khashoggi: Joe Biden tells Saudi Arabia's king that he will 'hold them accountable for human rights abuses' | World News | Sky News

Pet godina je prošlo od okrutnog ubojstva saudijskog disidenta Jamala Khashoggija. Aktivisti za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji, koji i dalje zahtijevaju pravdu, od međunarodne zajednica traže da korigira način na koji se odnosi prema S. Arabiji. “Svjesni smo da živimo u stvarnom svijetu i da vlade moraju surađivati”, kaže Abdullah Alaoudh, direktor Odjela za Saudijsku Arabiju pri organizaciji za ljudska prava The Freedom Initiative sa sjedištem u SAD. “Ali kada se radi o diktaturama i autokratskim režimima, ignoriranje ljudskih prava i temeljnih demokratskih vrijednosti ne služi strateškim ciljevima zemlje niti dovodi do poštovanja ljudskih prava”, kaže on za DW. Analitičari kritiziraju da šefovi država i drugi akteri na Zapadu namjerno ignoriraju posljednja kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji i daju prednost svojim nacionalnim interesima. Posebno je važna saudijska nafta, ali i financijska snaga te zemlje i njezini napori da postane važan diplomatski igrač. Deutsche Welle

21.06.2023. (22:00)

Puše vjetar s istoka

Višeslav Raos: Širenje turskog utjecaja – što stoji iza Erdoğanova vršljanja po Hrvatskoj

Turska je provela značajne investicije u hrvatskom bankarskom sektoru, turizmu i transportnoj infrastrukturi, među ostalim područjima. Turska agencija za suradnju i koordinaciju ima ured u Zagrebu, a turska tvrtka dobila je javni natječaj, vrijedan 321 milijun eura, za obnovu ključne željezničke pruge koja povezuje sjevernu Hrvatsku s Mađarskom (a tamo će graditi i geotermalnu elektranu). Erdoğanov posjet Zagrebu 2022. godine i otvaranje Islamskog centra koji nosi njegovo ime u Sisku ukazuju na sve veći utjecaj Turske u Hrvatskoj. Pokušaji turske vlade da ostvari svoj utjecaj u Hrvatskoj trebali bi služiti kao upozoravajući znak za EU. Turske ekspanzionističke politike, kako u svojem neposrednom susjedstvu, tako i izvan njega, prijete naporima EU-a da promiče stabilnost, demokraciju i vladavinu prava u jugoistočnoj Europi. Višeslav Raos za Tportal

07.05.2023. (13:00)

Arkadas, na turskom znači: prijatelj

Meksičke spasilačke snage dobile dar iz Turske

Nakon što mu je pod ruševinama uginuo pas tragač, Meksiko dobio štene od Turske

Turska je poklonila štene meksičkoj vojsci nakon što je meksički potražni pas Proteo poginuo tijekom spašavanja stradalih nakon potresa. Tromjesečni njemački ovčar pridružit će se meksičkoj jedinici specijaliziranoj za pomoć u lociranju preživjelih u zemlji sklonoj potresima i drugim prirodnim katastrofama. Malenom je ime Arkadas, što na turskom znači “prijatelj“. Njega će trenirati isti trener koji se brinuo i za Protea, rekla je vojska. Psić je dočekan u srijedu na formalnoj ceremoniji u vojnoj bazi u Mexico Cityju. Uzbuđeno štene zalajalo je dok se meksička himna orila prostorijom. “Zahvaljujući mojim prijateljima iz Meksika koji su me primili s velikom ljubavlju, obećavam da ću dati sve od sebe da budem odličan pas za potragu i spašavanje”, tvitalo je meksičko Ministarstvo obrane u ime psića. Index

Lo más bonito que verás hoy: conoce a Arkadas, el nuevo binomio canino turco de la Sedena

28.03.2023. (22:02)

Dobro se dobrim vraća

Hrvatski navijači u Bursi dirnuli Turke lijepom gestom. Policija blokirala grad zbog straha od terorističkih napada

Ilustracija

Hrvatski navijači oduševili su Turke i pridonijeli prijateljskoj uvertiri u utakmicu domaće i naše reprezentacije. Donijeli su dva transparenta podrške turskom narodu nakon stravičnih potresa i gubitaka koji su ih pogodili prošli mjesec. Ujedno, to je zahvala za veliku pomoć koju je Turska bila pružila stradalima u potresu na Baniji i u  Zagrebu. Mirko Bebek, predsjednik Skupštine Kluba navijača “Mi Hrvati” predao je utros na stadionu organizatorima transparente na kojima su hrvatska i turska zastava, a između njih natpis Sizinleyis odnosno “Uz vas smo”. Turci su odgovorili porukama koje su također osvanule na tribinama: “Hvala vam što ste uz nas”. Policija je cijeli dan na nogama u Bursi, a grad je blokiran nekoliko sati prije utakmice jer je unatrag nekoliko godina često bio na meti terorističkih napada. Sportske / Tportal

image

28.02.2023. (08:05)

Sile u nastajanju, sile u nestajanju

Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku

HRT: Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku?

Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni

07.02.2023. (19:00)

Godišnja inflacija u siječnju dosegnula gotovo 58 posto

Potres je dokrajčio tursku valutu: Lira na dnu, ulagači bježe, inflacija bukti

Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada | Turska Vijesti | Al Jazeera

Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal

06.02.2023. (12:30)

Razoran potres od 7.8 stupnjeva po Richeru pogodio Tursku i Siriju

Tlo se počelo tresti u 04:17 sati po lokalnom vremenu na dubini od približno 17.9 kilometara, brojne je gradove gotovo sravnio sa zemljom. Službeni broj poginulih, prema najnovijim informacijama, diljem Turske i Sirije sada iznosi više od 670, a tisuće su ozlijeđene. U tijeku je velika akcija spašavanja. Epicentar potresa bio je u okrugu Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku zemlje, oko 60 km zračne linije od sirijske granice. Index

05.02.2023. (12:00)

Persona non grata

Turska smanjila izdavanje viza ruskim emigrantima

Istanbul's population more than 75 countries despite slight decline - Türkiye News

Mnogi su Rusi do sada bez problema mogli dobiti boravišnu dozvolu u Turskoj ako predoče ugovor o najmu stana, zdravstveno osiguranje i potvrdu o prihodima. Do listopada 2022. ruski državljani bili su na čelu stranaca koji su dobili boravišne dozvole u Turskoj. Ukupno 153.000 Rusa dobilo je takve dozvole u 2022., od kojih 132.000 u turističke svrhe. Ali od kraja prosinca iz raznih turskih gradova pristiže sve više odbijenica. Nema točne statistike o tome. Prema chatu Telegrama, u kojem Rusi koji su stigli sami prikupljaju podatke, od kraja prosinca bilo je više od 250 odbijenica i nešto više od 100 odobrenja. “Mnogi ljudi dobivaju odbijenice, ali ima i pozitivnih odgovora. Razlozi i kriteriji su nejasni. Nema službenih objašnjenja”, kaže Eva Rapoport, koordinatorica projekta “Kovčeg” koji pomaže ruskim emigrantima. Deutsche Welle