U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Bavimo se krivom vrstom smeća

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Prema podacima Eurostata, u 2014. je godini svaki stanovnik EU-a proizveo 162,6 kilograma ambalažnog otpada. Ova količina varira od 219,5 kilograma, koliko se generira u Njemačkoj, do 48,3 kilograma, koliko stvori svaki stanovnik Hrvatske. Na dnu smo ljestvice i po postotku otpada koji recikliramo. Europska unija zadala si je zadatak da do 2008. godine sve zemlje recikliraju najmanje 55 posto otpada, a jedna od rijetkih zemalja koje do danas ovaj zadatak nisu ispunile je i Hrvatska. Glas Slavonije

recikliranje recikliranje otpada

Od smeća do deserta: baterije na meniju ljudskog tijela

Raos: Aminokiseline recikliraju baterije

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

aminokiseline baterije Nenad Raos recikliranje

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus

arhitekti arhitektura građevinarstvo recikliranje

Previše elektronike je previše

Količine e-otpada rastu pet puta brže nego što se recikliraju

Rekordnih 62 milijuna tona (Mt) e-otpada proizvedeno je 2022. godine, što je povećanje od 82% u odnosu na 2010. Štoviše, predviđa se da će do kraja desetljeća količina elektroničkog otpada porasti za dodatnih 32%, na čak 82 Mt. Uz čak i jeftinu električnu opremu koja sadrži dragocjene materijale kao što su zlato, aluminij i litij, milijarde dolara vrijednih resursa protraćene su zbog nepravilnog prikupljanja i obrade e-otpada, stoji u izvještaju UNITAR-a. Godine 2022. pravilno je prikupljeno i reciklirano manje od četvrtine (22,3%) mase e-otpada. Do sredine stoljeća mogle bi presahnuti globalne zalihe i litija i kobalta koji se koriste u proizvodnji baterija, što dodatno povećava potrebu za pravilnim sustavom recikliranja. Bug

elektronički otpad elektronika recikliranje

A neki misle da su platnene vrećice za dućan novi izum

Cirkularna ekonomija – proizvod tradicionalnih zajednica

Cirkularna ekonomija je stoljećima posvuda u svijetu bila zapravo najnormalnija stvar. Sve se koristilo što je moguće duže, ništa se nije samo tako bacalo. Ali to se promijenilo u posljednjih otprilike 150 godina, otkako je počela ekspandirati industrijska proizvodnja. U brojnim zemljama arhitekti sve više koriste održive građevinske materijale, one stvari koje se može proizvesti u okruženju u kojem rade. Tako se primjerice sve više gradi s drvetom umjesto klimatski štetnoga cementa. Građevine se tako može koristiti na duži rok, a može ih se i sanirati – umjesto da ih se (s)ruši. Recikliranje je jednostavnije ako konzumenti paze na to da odvajaju otpad. A tko prilikom kupovine pazi na to da bira one proizvode koji traju duže – tom odlukom proizvodi na koncu i manje otpada. Visokokvalitetna jakna od vune ili pamuka može biti skuplja od jakne od plastike. Ali zato ona traje duže i lakše se može zakrpati. DW

cirkularna ekonomija recikliranje

Za ponovno punjenje

Raos: Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom

Litij iz baterija može se reciklirati oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan? Litij-ionska baterija se prvo izmrvi, a nakon odvajanja plastike i drugih materijala neprikladnih za recikliranje, ostaje frakcija koja se sastoji samo od elektroda, katode i anode, aluminijskog vodiča (u obliku folije) i separatora. Ta se frakcija, koja čini oko pola mase baterije, usitni u prah s česticama manjima od pola milimetra. Nakon toga treba prah usuti u vodenu otopinu oksalne kiseline – i kuhati. U oksalnoj se kiselini prije svega razgrađuje materijal anode, litijev kobaltat, LiCoO2 ili LCO. Aluminij, od kojeg su napravljeni električni vodovi, prelazi u aluminijev oksalat. Dobro ili loše? Najvažnije je izdvojiti litij, dok je aluminij – najčešći metal u Zemljinoj kori – manje važan. Kako bilo da bilo, rad švedskih znanstvenika je korak u pravom smjeru. Nenad Raos za Bug.

baterije litij Nenad Raos recikliranje

Pusti pusti vodu

Tvrtka osmislila tuš koji reciklira vodu

Tehnologija GROHE SilkMove ES pomaže pri uštedi energije. Pri korištenju konvencionalnih slavina s polugom u standardnom srednjem položaju, teku miješana topla i hladna voda. Tu nepotrebnu potrošnju energije sprječava SilkMove ES (Energy Saving) uložak koji osigurava da teče samo hladna voda ako poluga slavine ostane u zadanom središnjem položaju. Tek kada se poluga okrene ulijevo, teče topla voda. Najnovija inovacija je Everstream, prva tehnologija za tuširanje s recikliranjem vode koja cirkulira higijenski tretiranu vodu kako bi se stvorilo iskustvo tuširanja koje korisnici očekuju, ali trošeći što je moguće manje svježe vode – i daleko manje energije. Tuš sustav koristi samo četvrtinu vode i trećinu energije koja je obično potrebna tradicionalnim tuševima, što znači uštedu troškova do 65% godišnje. Green

recikliranje tuširanje voda

Iz žute kante

Novim izumom plastika se može reciklirati za samo 20 minuta

Stručnjaci sa Sveučilišta u Bathu razvili su revolucionarnu metodu za recikliranje uz pomoć koje bi ono trebalo biti energetski manje intenzivno, a samim time i ekonomski isplativije. Koristeći katalizator na bazi cinka i metanol, novim izumom uspjeli su u potpunosti razgraditi komercijalne poli (bisfenol A karbonatne) (BPA-PC) kuglice koje čine naširoko korištenu klasu termoplasta, koja se obično koristi u građevinarstvu i inženjerstvu. Otpad se potom može pretvoriti u kemijske sastojke od kojih je izrađen, pomažući u očuvanju njegove kvalitete te ponovnu upotrebu tijekom beskonačnog broja ciklusa. Također, što je vrlo važno, obnavljanje BPA sprječava istjecanje potencijalno štetnog zagađivača okoliša, dok je DMC dragocjeno zeleno otapalo i građevni blok za druge industrijske kemikalije. Green

plastika recikliranje

Second hand građevina

Reciklaža građevinskog otpada moguće reješenje za obnovu ratom pogođenih područja

Uz ogromnu patnju i stradavanje ljudi u Ukrajini uslijed ruske invazije, materijalna šteta trenutno iznosi više od 128 milijardi eura, pokazuju dosadašnje statistike. Uništeno je stotinu tisuća domova, a milijuni tona građevinskog otpada prijete preplaviti ukrajinska odlagališta. Što učiniti s tako velikom količinom građevinskog otpada? To je pitanje koje si postavlja Dmitry Rodionov, direktor građevinske tvrtke Kopach Profi. Sedam dana u tjednu njegova je oprema izvlačila korisne proizvode iz 200.000 tona materijala bačenog svakog mjeseca. Sad je tvornica stala. Zato Kopach gleda na primjer drugih europskih zemalja koje su bile pioniri u novim metodama recikliranja. Koristi pritom modernu metodu koju su otkrili belgijski i nizozemski inovatori. Riječ je o posebno načinu recikliranja betona. Osnova građevine sastoji se od kamenja ili šljunka, pijeska, veziva – obično cementa – i vode. Sve te čvrste komponente mogu se izdvojiti iz otpada. Green

beton građevinski otpad recikliranje

Proizvodnja samo jednog električnog automobila stvara četiri tone CO2

Koliko našem planetu štete baterije električnih automobila?

Jesu li električni automobili toliko bolji od dizelaša i benzinaca? - Automania.hr

Baterije električnih automobila uzrokuju dva ključna problema. Prvi je iskopavanje metala potrebnih za njihov rad diljem svijeta, nakon čega se sirovine šalju u tvornice, najčešće u Aziji, odakle se gotove baterije ili gotovi automobili opet transportiraju po svijetu, a sve to stvara goleme količine CO2. Samo iskopavanje potrebnih materijala ima visoke ekološke troškove – tijekom rudarenja i izdvajanja metala oslobađaju se otrovne pare, a proces proizvodnje zahtijeva veliku količinu vode. Drugi problem leži u izazovu recikliranja samih baterija za automobile. Berlinski Oko-Institut procjenjuje da je u optjecaju gotovo 100.000 tona baterija godišnje. Za deset godina bit će ih milijun tona, što upućuje na hitnu potrebu pronalaska adekvatnog načina recikliranja baterija. Problem s recikliranjem među ostalim je i u tome što je cijena recikliranog litija pet puta veća od cijene litija iskopanog u rudniku. Aljazeera

baterije ekologija električni automobili recikliranje

Oni zbilja misle na sve

Hrvatska tvrtka od iskorištenih plakata izrađuje torbe za vatrogasce i HGSS-ovce

“U razgovoru s vatrogascima saznali smo da su njihovi ruksaci za vodu napravljeni od materijala koji je jako sličan našim reklamnim platnima. To nas je navelo na razmišljanje postoji li netko u Hrvatskoj tko od reklamnih platna izrađuje ruksake i torbe prilagođene hitnim službama?”, kažu iz Anić Outdoora. Kontaktirali su JVP Zagreb i počeli razrađivati svoju ideju. “Tim korakom postali smo prva tvrtka u Hrvatskoj koja od recikliranih reklamnih platna proizvodi ruksake i torbe prilagođene hitnim službama”, ističu. “Od 2018. godine izrađujemo na stotine torbi godišnje koje su svakodnevno na terenu te služe kao pomoć pri spašavanju. Usto, prebacili smo cijelu proizvodnju torbi u Petrinju kako bismo potresom pogođenim obiteljima osigurali radna mjesta.”, objašnjavaju iz Anić Outdoora. Green

Anić Outdoor oprema za hitne službe u Hrvatskoj recikliranje reklamni plakati

Bavimo se krivom vrstom smeća