U središtu Mliječne staze otkriven prvi svemirski šećer eritruloza - Monitor.hr
Danas (12:00)

U početku bijaše slatko

U središtu Mliječne staze otkriven prvi svemirski šećer eritruloza

Znanstvenici su u molekularnom oblaku blizu središta Mliječne staze prvi put izravno detektirali šećer u međuzvjezdanom prostoru – eritrulozu (C₄H₈O₄). Ovaj jednostavni keto-šećer na Zemlji je najpoznatiji kao sastojak malina i kozmetike za samotamnjenje. Otkriće sugerira da složene organske molekule nastaju spajanjem jednostavnijih spojeva u svemirskom ledu. Procjenjuje se da je između 0,5 i 50 milijuna tona ovog šećera dospjelo na Zemlju tijekom Kasnog teškog bombardiranja prije oko četiri milijarde godina, što otvara nove teorije o tome kako su nastali prvi gradivni blokovi i metabolički procesi našeg života. Bug


Slične vijesti

28.02. (14:00)

Katastrofa koja život znači

Kozmički impuls: Kako je udar S2 nahranio ranu Zemlju

Prije 3,26 milijardi godina, gigantski hondritni meteorit S2 (do 58 km) pogodio je Zemlju, izazvavši globalni tsunami i isparavanje oceana. Iako katastrofalan, udar je bio ključan za biosferu arhaika. Oslobađanjem golemih količina fosfora iz samog tijela meteorita te miješanjem oceanskih slojeva bogatih željezom, stvoreni su idealni uvjeti za procvat tadašnjih prokariota. Dok je Chicxulub presudio dinosaurima, S2 je djelovao kao „kozmičko gnojivo“: umjesto uništenja, obogaćivanje voda nutrijentima dalo je novi zamah primitivnoj fotosintezi temeljenoj na željezu, dokazujući da su rani ekosustavi bili iznimno otporni na svemirske kolizije. Nenad Raos za Bug

17.01. (12:00)

Nešto je ipak moglo doći iz svemira

Asteroid Bennu donio tragove kemije iz koje je mogao nastati život

Iako su lignin i karamel svakodnevne tvari, njihova potpuna molekulska struktura ostaje nepoznata jer se ne mogu kristalizirati. Sličan je slučaj s kerogenom, složenim polimernim materijalom koji čini većinu organske tvari meteorita. Analiza uzorka s asteroida Bennu otkrila je dušikom bogat polimer s omjerima elemenata i funkcijskim skupinama nalik onima u aminokiselinama, peptidima, šećerima i nukleinskim bazama. Organska tvar nalazi se uz filosilikate, minerale s katalitičkim svojstvima, što podupire teorije o “prapolimerima” kao pretečama života. Nenad Raos za Bug

11.01. (16:00)

Prvo kemija, pa biologija

Eksperiment potvrđuje da je RNA mogla nastati prirodno na ranoj Zemlji

Japanski znanstvenici eksperimentalno su pokazali da se RNA može spontano formirati u uvjetima kakvi su vladali na ranoj Zemlji prije oko 4,3 milijarde godina. Kombiniranjem riboze, nukleobaza, fosfata, borata i bazaltnih stijena uz cikluse isušivanja i rehidracije, RNA molekule nastale su bez složenih laboratorijskih intervencija. Time je pružena snažna potpora hipotezi o RNA svijetu, prema kojoj je RNA bila prva molekula koja je istodobno nosila genetske informacije i katalizirala kemijske reakcije, omogućivši početak života iz nežive tvari. Index

25.07.2024. (18:00)

Trebalo je samo malo struje

Otkriće kisika u morskim dubinama dovodi u pitanje porijeklo života na Zemlji

Novo otkriće u mračnim dubinama Tihog oceana dovodi u pitanje znanstveni konsenzus o tome kako se proizvodi kisik te je čak dovelo u pitanje kako je nastao život na Zemlji. Fotosintetski organizmi poput biljaka i algi koriste energiju sunčeve svjetlosti za stvaranje kisika na planetu, ali novi dokazi objavljeni u časopisu Nature Geoscience pokazuju kako se kisik proizvodi i u potpunom mraku, na morskom dnu, 4000 metara ispod površine oceana, tamo gdje svjetlost ne može prodrijeti. Do rezultata su došli istraživanjem učinaka dubokomorskog rudarenja kako bi pronašli alternativni izvor za pronalazak metala potrebnih za izradu baterija. Istraživači su otkrili da čvorovi nose vrlo visok električni naboj, što bi moglo dovesti do cijepanja morske vode na vodik i kisik u procesu elektrolize morske vode. Za nju je potreban samo napon od 1,5 V, kao kod tipične AA baterije. Bug

03.04.2022. (23:00)

Warm little pond

Kako je nastao život na Zemlji – otkriva kompjutorska simulacija

Iz toga se jasno vidi kako život nije nastao u pradavnom oceanu, nego na mjestima gdje je voda isparavala pa su se organske tvari koncentrirale. Proces je još bio potpomognut adsorpcijom (i katalizom) na česticama minerala, posebice minerala gline. I tako nas je, eto, najnovije istraživanje postanka života dovelo do onog najstarijeg, do Darwinove „tople barice“ (warm little pond), u kojoj je otac evolucijske biologije vidio mjesto odakle je potekao sav život na Zemlji. Bug