Umjetna inteligencija umjesto novinara - Monitor.hr
19.04.2019. (12:30)

Aj kopiraj Dežulovića

Umjetna inteligencija umjesto novinara

Već sada velike novinske kuće kao što su Washington Post i Quartz zapošljavaju specijaliste za umjetnu inteligenciju i strojno učenje koji razvijaju aplikacije za upotrebu u medijima: na stotine novinskih uradaka iz domene vijesti o sportskim rezultatima, finacijskih izvještaja i političkih izbora pišu ‘roboti’, odnosno softver dizajniran za automatsko pisanje – Jutarnji / Science Daily


Slične vijesti

Jučer (23:00)

Zemlja milijun slonova i jedan veliki čip

ASEAN između Washingtona i Pekinga: Vientiane postaje nova digitalna prijestolnica svijeta

U glavnom gradu Laosa, Vientianeu, održava se sastanak ASEAN-a na kojem se raspravlja o sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji, umjetnoj inteligenciji i opskrbnim lancima poluvodiča. Dok SAD i Kina vode globalni “rat za čipove”, jugoistočna Azija pokušava ostati neutralna, gradeći suradnju s obje strane. ASEAN se pozicionira kao most između dva tehnološka bloka kroz digitalne inicijative, zajedničke AI standarde i ulaganja u poluvodičku industriju, potvrđujući svoj status trećeg globalnog pola u doba tehnološke geopolitike. Višeslav Raos za tportal

Jučer (12:00)

Preglednik koji zna sve o tebi – i još ti to naplati

Atlas: OpenAI-jev “super-asistent” koji želi promijeniti način surfanja (i zaraditi na tome)

OpenAI je lansirao Atlas, internetski preglednik koji kombinira klasično surfanje i razgovor s chatbotom GPT-5. Atlas nudi pretraživanje, filtriranje sadržaja i brzi pristup povijesti stranica, ali mnoge funkcije dostupne su samo pretplatnicima. Projekt je dio OpenAI-jeva pokušaja da poveća prihode i prikupi više korisničkih podataka, dok analitičari upozoravaju na rizike za privatnost i visoku cijenu promjene navika korisnika. Atlas bi mogao izazvati Google, no zasad više podsjeća na eksperiment nego na “Google killera”. BBC

Utorak (19:00)

Ima bujnu maštu

Umjetna inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

Nova studija Europske radiodifuzijske unije pokazuje da popularni chatbotovi poput ChatGPT-a, Claudea i Geminija često „haluciniraju“ – izmišljaju informacije koje zvuče uvjerljivo, ali nisu točne. Testiranja su otkrila do 40 posto pogrešnih odgovora, osobito kod aktualnih vijesti i lokalnih tema. Stručnjaci upozoravaju da to ugrožava povjerenje u medije i širi dezinformacije. Korisnicima se savjetuje da provjeravaju činjenice u pouzdanim izvorima, jer umjetna inteligencija – još uvijek – ne razlikuje istinu od statistike. DW

Utorak (18:00)

Kad balon postane samosvjestan

MMF i Banka Engleske upozoravaju na mogući krah AI euforije

MMF i Banka Engleske upozoravaju da bi tržišni balon oko umjetne inteligencije mogao uskoro puknuti. Kristalina Georgieva poručuje da je “neizvjesnost nova normalnost”, dok britanska središnja banka procjenjuje da su dionice AI tvrtki precijenjene. Razočaravajući napredak tehnologije, sporo usvajanje i jačanje konkurencije mogli bi dovesti do oštre korekcije tržišta. OpenAI, NVIDIA, AMD i njihovi konkurenti poput Anthropica već su uložili stotine milijardi dolara u AI, čije se širenje nastavlja – od glazbe do internetske kupovine. Mreža

Utorak (08:00)

Revolucija koja još traži bankomat

Zašto AI (još) ne zna naplatiti vlastitu pamet

Unatoč globalnom hypeu, tržište potrošačkog AI-ja lani je vrijedilo tek 12 milijardi dolara – koliko Netflix zaradi u tri mjeseca. Samo 3% korisnika plaća pretplatu, a većina alata nudi slične funkcionalnosti bez jasne vrijednosti. Konzultanti dodatno pogoršavaju sliku „premium omotima“ generičkih rješenja, dok tvrtke poput xAI-ja i Perplexityja bilježe milijunske gubitke. Stručnjaci upozoravaju: kratkoročno je AI loš biznis, ali dugoročno nužna investicija – pod uvjetom da prežive oni koji pronađu stvarnu, naplativu vrijednost. Netokracija

26.10. (20:00)

I roboti raspravljaju bolje od nas

Umjetna inteligencija i društvo: izazovi i prilike

Na 49. Zagrebačkoj školi antropologije stručnjaci su raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na percepciju stvarnosti, vrijednosti i komunikaciju. AI ubrzano mijenja društvo, olakšava analizu podataka, očuvanje okoliša i kulturne baštine, ali istovremeno polarizira javnu raspravu i prijeti radnim mjestima. Dominantna zapadna kultura oblikuje razvoj AI, a antropolozi ističu potrebu razumijevanja tehnologije kako bi se njome unaprijedilo društvo. Povijesni strah od gubitka posla uspoređen je s ludističkim pokretom, no prilagodba ostaje ključna. HRT

24.10. (12:00)

AI bez putovnice, ali s radnom dozvolom za sve

Harari u Zagrebu: umjetna inteligencija su pravi imigranti koji mijenjaju Europu

Yuval Noah Harari u prepunom Lisinskom upozorio je da “AI imigranti” preuzimaju poslove i oblikuju kulturu Europe, dok se kontinent boji ljudskih migranata. Umjetna inteligencija, kaže, nije lojalna nikome u Europi, već korporacijama preko oceana. Smatra da će se Europa spasiti samo ako ostane jedinstvena, jer ulazimo u “novo imperijalno doba” u kojem se povjerenje seli s ljudi na algoritme. Govorio je i o ratu Izraela i Palestine, poručivši da je mir moguć ako ljudi razviju empatiju za obje strane. Ulaznice za predavanje stajale su 250 do 400 eura. Index, HRT

23.10. (15:00)

Napokon, poslovi bez stresa za introverte

Tihi poslovi: kako zaraditi od kuće uz pomoć umjetne inteligencije

Rad od kuće trebao je donijeti slobodu, ali je pretvorio život u beskrajne online sastanke. No zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, nastaje nova kategorija – tihi poslovi. To su poslovi koje možete raditi sami, u miru, bez poziva i prezentacija: od pisanja sadržaja uz pomoć AI-a i uređivanja transkripata do kreiranja online tečajeva ili optimiziranja životopisa. Bitno je samo znati surađivati s tehnologijom i stvarati vrijednost – bez buke, bez stresa i, napokon, bez mikrofona. Medium

23.10. (13:00)

Balon ili revolucija? Dok milijarde gore, gospodarstvo drhti i nervozno gleda u čipove

AI investicije 2025: milijarde dolara u igri i neizvjesna budućnost

Ulaganja u umjetnu inteligenciju dosežu rekordne razine: više od 1300 AI startupova, 500 jednoroga i preko 200 milijardi dolara uloženo ove godine. Dok neki stručnjaci, poput Larryja Finka, vide nužnu investiciju za budućnost, drugi upozoravaju na napuhane valuacije i rizične dugove, uspoređujući trenutni boom s dot-com krizom. AI ekosustav miješa stvarne projekte i spekulativne procjene, a balans između revolucije i financijskog balona još je neizvjestan. Psihološka euforija nije dostigla vrhunac, ali opasnosti od precijenjenih očekivanja jasno su prisutne. tportal

22.10. (21:00)

AI možda zna svirat, ali ne zna se napit

AI možda može brže, jeftinije i bolje sve nego pravi muzičari, osim – nastupa uživo

Umjesto da se na beskonačnim panelima beskonačno govori o padu prihoda autora i autorskim pravima ili da se muzičarima koji se gledaju oči u oči s umjetnog inteligencijom govori „everything you can do, (A)I can do better”. Umjesto, dakle, da se razglaba o tome na koje će nam sve načine umjetna inteligencija uzeti posao i kruh iz usta, taj kruh i posao treba brže bolje tražiti i poticati ondje gdje nas AI u tom istom poslu ne može preteći, a to su upravo nastupanja uživo pred publikom. Jer ljudi (barem još zasad) najveći interes gaje za druge ljude koji im mogu ponuditi nešto što si ne mogu ponuditi oni sami i što ih usput uveseljava, intrigira, zabavlja i obogaćuje – kaže Ivan Grobenski za Ravno do dna