Umjetnim svjetlom protiv zvijezda na nebu - Monitor.hr
10.02. (22:00)

Neonsko nebo

Umjetnim svjetlom protiv zvijezda na nebu

Svjetlosno onečišćenje u svijetu raste velikom brzinom od čak 10% godišnje, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Science. Nažalost, ni Hrvatska nije izuzeta iz ovog zabrinjavajućeg trenda, upozorili su iz Hrvatskog astronomskog društva. Tako navode primjer svjetski poznate Zvjezdarnice Višnjan koja, ako se nastavi trend osvjetljavanja svega što treba i ne treba u Istri, za nekih desetak godina neće više moći obavljati svoj važan posao, a to je praćenje asteroida potencijalno opasnih za Zemlju. Iz Hrvatskog astronomskog društva smatraju da je korištenje LED rasvjete, umjesto da dovede do stvarnog smanjenja potrošnja energije kroz veću energetsku učinkovitost, dovelo do „osvjetljavanja svega i svačega“, postavljanja novih svjetiljki na nova mjesta nepotrebno. H-Alter


Slične vijesti

28.04. (14:00)

Kad si zadnji put videl beli Zagreb grad?

Neonske reklame su prošlost, sad smo bombardirani svjetlećim ekranima na svakom koraku

Svijetleće reklame siluju nas sa svakog ugla, a rasvjeta većine osvijetljenih pročelja znamenitih građevina potpuno je neadekvatna. Neboder na Radničkoj preko puta Autobusnog kolodvora zbog reklamnog ekrana svijetli kao disko, ljudi se bune da moraju imati konstantno spuštene rolete. Čak i da u potpunosti zanemarimo problem svjetlosnog onečišćenja, radi se o doslovnom uništavanju kvalitete života i nepoštivanju privatnosti. Mjerenja svjetlosnog onečišćenja pokazuju da je ono čak dva puta veće nego u Beču. Iako su neonske reklame bile tradicija od početka 20. stoljeća i imale neku svoju čar, te su postale dio urbane tradicije, današnje reklame često nemaju nikakve specifičnosti i traju kraće, dio su globalnog konzumerističkog poretka, nametljive su i sveprisutne, jednake u svim gradovima svijeta… povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i osnivač Astronomskog društva Beskraj Boris Štromar za H-alter.

13.09.2022. (16:00)

Ugasi me, zar ne vidiš da gorim

Istraživanja pokazuju da je smanjenje javne rasvjete dobro za zdravlje i okoliš

Isključivanje svjetla u gradovima ili na vlastitim ulaznim vratima i osvjetljavanje samo tamo gdje je stvarno potrebno ne samo da štedi struju i novac te smanjuje svjetlosno onečišćenje nego ima i izravan učinak na klimu i biološku raznolikost. Dovoljno mraka noću dobro je za zdravlje. Studije pokazuju da su očne bolesti, nesanica, pretilost, a vjerojatno čak i depresija povezane s umjetnim svjetlom. I životinjama je potrebna tamna noć. Jarka ulična svjetiljka zamjenjuje im mjesec kojim se služe za orijentaciju. Primjerice, kukci ne mogu, a da ne oblijeću oko izvora svjetlosti. Sutradan su toliko iscrpljeni da se više ne mogu razmnožavati, ugibaju ili postaju lak plijen. Biljke koje rastu u blizini ulične rasvjete znatno se rjeđe oprašuju noću i daju manje plodova u odnosu na neosvijetljena stabla. Deutsche Welle

20.05.2019. (09:00)

Nebo iznad Istre

Svjetlosno zagađenje ponovno zaprijetilo našoj svjetski uspješnoj zvjezdarnici, potpišite peticiju

Naša najpoznatija zvjezdarnica, ona u Tičanu, koja je svojim uspješnim sudjelovanjem u otkrivanju i praćenju asteroida stekla svjetsku slavu, mogla bi se zbog svjetlosnog onečišćenja ponovno zatvoriti. Naime, izvorno je osnovana 1992. u Višnjanu. S vremenom je postala jedna od 12 najuspješnijih zvjezdarnica svijeta po broju otkrivenih asteroida. No zbog postavljanja neekološke rasvjete i zbog rezultirajućeg porasta svjetlosnog onečišćenja na području cijele Istre 2000. i 2001. godine, nivo sjaja noćnog neba narastao je do kritične razine. Znanstveni rad u Višnjanu postao je otežan, da bi 2001. u potpunosti prestao… Građanska inicijativa Ekorasvjeta pokrenula je nedavno potpisivanje peticije, javlja Nenad Jarić Daunhauer na Indexu.

26.03.2019. (21:30)

Javna lampa u mom krevetu

Od ponedjeljka novi zakon: Ako ulična rasvjeta osvjetljava prozor – stanar može tužiti grad

1. travnja na snagu stupa novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kojim se smanjuje jakost javne i ulične rasvjete s 4000 na 3000 kelvina, što znači da će gradovi morati mijenjati javnu rasvjetu, za što imaju 12 godina, no dubrovačke zidine već idući tjedan npr. moraju pronaći rješenje za prekomjernu svjetlost. Nadalje, svjetlosni snop rasvjete ili bilo kakvo drugo osvjetljenje ne smije pasti na prozore ili vrata stambenih kuća, kao ni na vodene i zelene površine, a ne smije biti ni okrenut prema nebu, što teoretski znači da neki građanin kojem svjetlost pada na prozor može tužiti grad da mu svjetlo ometa san. Jutarnji…