Sustav protupoplavnih barijera nije aktiviran. Dok su vlasti shvatile, bilo je prekasno, piše HRT. Šteta bi mogla doseći 500 milijuna eura.
Znanstvenici s PMF-a i talijanskog CNR-a otkrili su da poplave na Jadranu ne uzrokuju samo niski tlak i jugo, već i rezonancija. Poput djeteta na ljuljački, višestruki impulsi vjetra mogu se uskladiti sa stojnim valovima (šćigama) i drastično podići razinu mora. Ovo objašnjava zašto najviši vodostaj često nije prvi, već tek drugi ili treći val, kao u Veneciji 2019. Novo saznanje ključno je za bolju prognozu i zaštitu gradova poput Rijeke, Zadra i Splita, koji su sve ugroženiji zbog klimatskih promjena. HRT
Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal
U Indiji i Pakistanu više od 430 ljudi poginulo je u poplavama uzrokovanim intenzivnim, lokaliziranim kišnim olujama poznatim kao prolomi oblaka ili „kišne bombe“. Ove nagle bujice, često u planinskim područjima, izbacuju ogromne količine kiše u vrlo kratkom vremenu. Klimatske promjene pojačavaju ekstremne oborine, dok nedostatak sustava ranog upozoravanja dodatno povećava broj žrtava. Pakistan je pogođen dvostruko više kiše nego lani, a planinska sela postaju posebno ranjiva zbog naglog nagomilavanja vodene pare i strmih padina. tportal
Ako ste pomislili da će ova kiša što je pala neki dan učiniti neko čudo za stabla i ostalo bilje u javnom prostoru nakon mjesec dana suše, prevarili ste se. Ako je tlo zbijeno, suho, bez dovoljno organske tvari (čitaj: boja čokolade) i žive mikrobiologije (koja u površinskom sloju ne preživljava baš dobro na temperaturama većim od 40 C, koliko se tlo može zagrijati, i bez vode), sve što je palo će većinom ispariti ili otići nizvodno (pritom i erodirati površinski sloj). Ovaj video dr. Roba Thompsona s Odjela za meteorologiju Sveučilišta u Readingu pokazuje koliko sporo voda prodire u doista suho tlo, demonstrirajući kako iznenadna obilna kiša nakon suše može dovesti do poplava. Facebook
Istraživanje WaterAida otkriva da klimatske promjene sve više remete vodeni ciklus u najgušće naseljenim gradovima svijeta. Južna i jugoistočna Azija postaju vlažnije, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika trpe sve jače suše. Hangzhou i Jakarta prednjače po „klimatskim udarima“, dok se Dallas, Bagdad i Shanghai suočavaju s ekstremima u oba smjera. Mnogi gradovi sada moraju prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima. Među rijetkim “dobitnicima” su Tokio, London i Guangzhou, gdje su vremenski ekstremi oslabjeli. HRT
Izgradnja podzemnih tunela koštala je oko 3 milijarde dolara. Tajfun koji je pogodio zemlju 1991. bio je posebno razoran, pa su japanski dužnosnici ubrzali svoje napore i započeli rad na projektu 1993. godine. Uz pomoć tehnologije, dizajnirali su tunel kako bi smanjili štetu uzrokovanu ovom prirodnom katastrofom, a cijeli projekt je završen nakon 13 godina. Ovo inženjersko čudo je sustav tunela i cilindričnih komora dug 6,4 km koji spašava Tokio i obližnja područja od poplava. Danas je to najveći svjetski objekt za preusmjeravanje poplavnih voda. The Mind Circle
Za projekte zaštite od poplava i štetnog djelovanja voda, te navodnjavanja do 2030. godine Vlada namjerava osigurati oko 2 milijarde eura. Veći dio, oko 1,6 milijardi, odnosit će se na ulaganja u zaštite od poplava. Predviđa se ukupno 294 nova projekta, najvećim dijelom na vodnim područjima Dunava i Save, te slivovima južnog Jadrana. Najveća ulaganja u obranu od poplava planirana su u tri županije: Karlovačkoj, gdje će se uložiti 227 milijuna eura, Osječko-baranjskoj (područje Dunava i Save), te Dubrovačko-neretvanskoj (zaštita Neretve od zaslanjivanja). Ukupno će do 2030. godine biti realizirano 294 projekta s fokusom na regulaciju vodotoka i zaštitu urbanih područja od bujica. Poslovni
Radi se o zaraznoj bolesti i jednom od vodećih uzroka sljepoće. Prljava voda i općenito loši higijenski uvjeti bili su glavni uzročnici trahoma, zarazne bolesti očiju zbog koje su na liječenje u Prelog dolazili brojni pacijenti iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Posljednji slučajevi zabilježeni su prije 50-ak godina. Može li se zbog sve češćih poplava bolest ponovno pojaviti? Liječnici kažu da nema straha. Trahom je reduciran 60-ih godina prošlog stoljeća. On se u razvijenim zemljama ne nalazi više od 50-ih godina. Nalazimo ga u zemljama trećeg svijeta, znači Afrika, Srednja i Južna Amerika, dio Azije i Australija – kaže za HRT jedan od oftalmologa, koji ima i zgodno ime – Vid.
U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća poginulo je 24 ljudi, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara. Četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile su najveće ikada zabilježene u središnjoj Europi. Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika ističe kako su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima. Takve oluje rezultirat će s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 stupnja Celzija, što se očekuje u 2050-ima. HRT