Video: Simulacija rušenja Vjesnika - Monitor.hr
03.12.2025. (22:30)

I nestade u nekoliko sekundi

Video: Simulacija rušenja Vjesnika


Rješenje za Vjesnikov neboder koje se nameće je rušenje prema zapadu i Savskoj cesti, jedinom praznom prostoru unutar kompleksa. HRT donosi simulaciju koja je izrađena pomoću umjetne inteligencije. Neboder bi se eksplozivom prelomio i usmjerio u željenom pravcu, a srušio bi se djelovanjem gravitacije.


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Rušenje im dobro ide

Poznato tko će rušiti zgradu Vjesnika, cijena – 5 milijuna eura

Firma EURCO iz Vinkovaca rušila je hotel Marjan u Splitu, a nedavno su izabrani za izvođača projekta rušenja Maksimira za 27.777,78 eura s PDV-om. Rok za rušenje je 90 dana, a rušit će se strojno, pojasnio je danas ministar Bačić (tportal). Dok se čekala odluka o izvođaču radova za rušenje Vjesnika, izgrađena je premosnica na sjevernoj prometnici Slavonske avenije, budući da je za promet zatvoren južni dio avenije, kao i podvožnjak, zbog sigurnosti i opasnosti od urušavanja same zgrade. Jutarnji

02.01. (17:00)

Kako sačuvati grad, a da ne završi pod staklenim zvonom

Vjesnikov neboder kao simptom: što raditi s modernim naslijeđem

U raspravama o sudbini zgrada poput nebodera Vjesnik ponovno se potvrđuje misao Ive Maroevića da je Zagreb slojeviti grad-monument, čija vrijednost ne leži samo u fasadama nego u kontinuitetu života, prostora i identiteta. Baština je skup prostornih, povijesnih, duhovnih i spomeničkih vrijednosti koje treba tumačiti, a ne zamrzavati. Maroević zagovara odgovornu prenamjenu i suvremene intervencije koje poštuju “stari duh” zgrada, jer samo tako naslijeđe ostaje aktivan resurs, a ne mrtva kulisa grada. Zgradonačelnik

17.12.2025. (14:00)

Nismo za teorije zavjere, ali samo pitamo

Slučaj Vjesnikovog nebodera: Piromani s investicijskim upaljačem

Je li slučajno u ponedjeljak 17. studenoga 2025. oko 23 sata – samo tri tjedna uoči saborskog rata u vezi novih zakonskih paragrafa o prostornom uređenju, kojima država u tomu razvlašćuje jedinice lokalne samouprave – planuo požar na 11 od 16 katova Vjesnikova nebodera u Zagrebu, koji su 93 vatrogasca s 30 vozila bili obuzdali tek u srijedu 19. studenoga? Uzmimo da (ni)je slučajno. Da se samo radi o nepotvrđenoj tzv. teoriji zavjere, odnosno nečemu trećem, petom, desetom…

Vjesnikov kompleks – 60,96 posto državnog vlasništva na parceli od 32.435 četvornih metara između četiriju ulica u srcu Zagreba, prije 13 godina zajedno s neboderom procijenjene vrijednosti od oko 80 milijuna eura, prometno povezan s cijelim svijetom i dobro komunalno opremljen – građevinski je zalogaj kakav ne propušta ni jedan investicijski potkožen predator s vizijom.

Nađe li se pak Vjesnikov kompleks na državnomu „švedskom stolu“ – pa još bez nebodera, jer se nakon požara više „ne može obnoviti“, ponuda će građevinskim predatorima biti primamljivija. Upravo je taj neboder bio balvan u oku planerima „revitalizacije“ toga vrlo atraktivna dijela hrvatske metropole, jer je bio prirastao purgerskom srcu kao ključan, uz katedralu, neupitan i nedodirljiv simbol Zagreba. Marijan Vogrinec H-alter

08.12.2025. (23:00)

Gospodo, ruke su i vama čađave

Škaričić: Dok društvo mašta o obračunu s mladim piromanima, rijetko tko se pita o ulozi države u tragediji Vjesnika

Istraga o krivici za ovu tragediju, međutim, ne može biti prostija, a krivac vidljiviji, a to znači da su i najnadobudniji propustili vidjeti slona nasred sobe. Ako su ga i vidjeli, onda su potpuno podcijenili njegovu realnu težinu. Slon je, jasno, država s 63,37 posto vlasništva nad Vjesnikovim kompleksom, čiji su predstavnici politički, materijalno, a možda i kazneno odgovorni jer nisu zaštitili zgradu, ni njezin simboličko-materijalni kapital, ali su se zato efektno mobilizirali u progonu onih koji su zadnji ušli u zgradu.

Mediji su taj okvir zdušno prihvatili, pa cijepaju svaku dlaku istrage nad pubertetlijama, umjesto da prvo naprave jednostavnu računicu: koliko je zgrada vrijedna, na koji se način mogla iskoristiti u javnom interesu otkad je država vlasnik, koliko je potrošeno na kriminalno loše održavanje, kolika je šteta od požara, koliko košta miniranje i reizgradnja objekta. Ima vremena da se tako složen račun isporuči premijeru i njegovim kadrovima na stol, a DORH-u objasni da opasnost od ponavljanja djela postoji dok god je HDZ na vlasti, odnosno, da ne prestaje kad mlade osumnjičenike odluče pustiti iz ćelija Remetinca. Problem je što, po svemu sudeći, za to nedostaje inspiracije. Nataša Škaričić za Novosti.

04.12.2025. (14:00)

Pričekajmo da prođu praznici

Rušenje Vjesnika ipak početkom iduće godine, nova zgrada će ostati za potrebe državnih tijela

Ministar Branko Bačić najavio je da će se Vjesnik ukloniti modelom javne nabave “projektiraj i gradi”, gdje će isti izvođač raditi projekt i rušenje. Pregovori s odabranim tvrtkama počinju idući tjedan, a radovi se očekuju početkom veljače. Opcije uključuju miniranje ili mehaničko uklanjanje, ovisno o sigurnosnoj procjeni. Konstrukcija zgrade narušena je zbog požara, nosivost je pala na 20 %, a sigurnost građana i izvođača prioritet. Troškove rušenja će snositi suvlasnici i nešto će se pokriti osiguranjem. Nakon rušenja planira se arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi kompleks, dok će dio postojećih objekata biti sačuvan. 24sata Poslovni, tportal

03.12.2025. (14:00)

Vatrogasni aparat države: bez aparata

Jergović: Mala povijest piromanije iz koje možda saznajemo tko je spalio Vjesnik

Psihoanalitičari smatraju da se piromanija razvija iz uretralnog karaktera, tojest iz zastoja u razvoju u analno-uretalnoj fazi u psihoseksualnom razvoju djeteta. To je ono doba kad prvi put osjetimo zadovoljstvo dok piškimo i kad učimo kontrolirati defekaciju. Mnoge nezgode u kasnijem životu prema Freudu potječu iz ovoga doba. Faza upoznavanja s vatrom u razvoju totalitarne države također je vrlo rana. I također se tiče uretralnog karaktera režima koji se upravo predstavlja kao država, i umjesto da bude privremena, izborima podložna vlast, preuzima sve državne prerogative. Vjesnikov je neboder godinama, vrlo napadno, bio krajnje gostoljubivo otvoren i za palikuće, i za piromane. Takvim ga je učinila politička vlast. Godinama se, marketinški ciljano, insistiralo na uporabnoj disfunkcionalnosti bivšega Vjesnikovog kompleksa. Usput su ukinuti portiri, a zaštitari su svedeni na neku smiješnu razinu. Nedavno je, prema Nacionalovom izvještaju, ukinut i sustav vatrodojavne zaštite nebodera. Nedostajao je samo još kioskić ispred Vjesnika, u kojem će se zainteresiranima prodavati šibice i benzin. Miljenko Jergović za svoj blog

27.11.2025. (21:00)

Sapunica oko vlasničkog lista

Tko sve drži ključeve Vjesnika: od države do fondova iz sjene

Vjesnikova nekretnina ima sedam suvlasnika, a najveći je država s 63,7%. Ostale udjele drže VLM Cvjetno nekretnine (11%), FNG nekretnine iz Fortenove (10,9%), Allegheny Financial (7%), HOO (4,8%), Krešo Culjak (1,3%) i Plavi radio (1%). Kompleks je nastao iz nekadašnje novinske kuće NIŠPRO Vjesnik, a vlasništvo je uređeno etažiranjem 2015. godine. U igri su privatizacije 1990-ih, transakcije Agrokora/Fortenove, Hypo krakovi i političko-medijski krugovi. Neki su prostori nedavno kupljeni, neki preneseni mjesec dana prije požara. Ilko Ćimić za Index

27.11.2025. (18:00)

Zapušteni stanovi i još skuplji podstanari

Vjesnik, Brodarski i Velesajam: simboli propasti javnog planiranja u Hrvatskoj

Likvidacija Brodarskog instituta, požar Vjesnikova nebodera i moguće gašenje Velesajma otkrivaju isti obrazac: vrijedni javni prostori pretvaraju se u skupu stambenu gradnju bez ikakvog strateškog plana. Hrvatska sve više ovisi o građevini i turizmu, dok industrija i stručni kapaciteti nestaju. Stručnjaci upozoravaju na potpuni nedostatak urbanističkih i razvojnih politika, dominaciju privatnih interesa i investicijskog urbanizma. Posljedice najviše pogađaju mlade koji teško dolaze do stana, dok država istovremeno zapušta vlastite zgrade i plaća najmove privatnicima. DW

26.11.2025. (12:00)

Slonoluk pobjede

Ideja Borisa Maleševića: Na mjestu Vjesnika postavite Kožarićev nikad izveden projekt

Boris Malešević je, u izjavi za Jutarnji predložio da se na mjestu izgorjelog Vjesnikovog nebodera realizira ideja Ivana Kožarića, naslova “Nazovi je kako hoćeš”, monumentalne javne plastike, koja bi opkoračila Savsku ulicu i Slavonsku aveniju. Time bi, uza sve ostalo, Zagreb dobio prepoznatljiv znak, a jedna bi, potencijalno toksična požarna afera, imala sretan kraj. Malešević aludira na takozvani Bilbao efekt. Muzej Guggenheim Franka Gehryja u Bilbau udvostručio je proračun ovoga španjolskog grada, a uvriježen je i izraz “Bilbao efekt“, koji govori o pretvorbi nekad uspavanog industrijskog grada u turističku i kulturnu meku. Miljenko Jergović pisao o Kožarićevom projektu još prije 14 godina.

26.11.2025. (00:00)

Vjesnik se ruši, a zakon otvara vrata investitorima bez reda

Ideje: Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina gostovala u podcastu za Ideje: Arhitekti upozoravaju da Zakon uvodi prečace za investitore i slabi kontrolu lokalne samouprave, čime se ugrožava prostor kao javno dobro. Važan zaključak glede Vjesnika: Slučaj zapuštenosti i požara u Vjesnikovom neboderu dijagnoza je lošeg odnosa prema prostoru općenito. Mia Roth Čerina ističe da bi taj vrijedni modernistički objekt trebalo obnoviti u postojećim gabaritima jer je nedopustivo prepustiti ga propadanju ili rušenju.